Ngaohi Kovia i
ʻOku Malava Nai ke Fakamolemoleʻi?


“‘Oku Malava Nai ke Fakamolemoleʻi?” Tokoni Maʻanautolu ne Ngaohikoviá (2018).

“‘Oku Malava Nai ke Fakamolemoleʻi?” Tokoni Maʻanautolu ne Ngaohikoviá

ʻOku malava nai ke fakamolemoleʻi?

ʻE malava pē ʻa e fakamolemolé ʻi he mālohi ʻo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. Kapau ne ngaohikovia koe, mahalo te ke ongoʻi ko e fakamolemoleʻí ko ha ngāue ʻoku ngali taʻemalava ke fai. ʻE lava pē ke fuʻu kakaha ʻa e ngaahi fakakaukau mo e ongo ʻoku ʻikai fakamoʻui leleí ʻa ia ʻoku haʻu mei he mamahi ʻo e ngaohikoviá. Mahalo te ke ngali ongoʻi ʻe ʻikai te ke lava ʻo tauʻatāina meiate kinautolu. Mahalo foki te ke toe ongoʻi mafasia ke fai mo “fakamolemoleʻi pea fakangaloʻi” ʻa e ngaohikoviá mo ongoʻi halaia ʻi he faingataʻa kiate koe ke fakamolemoleʻí.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi tuʻunga kehekehe ʻo e ngaahi lavea fakatuʻasinó, fakaelotó, fakaʻatamaí, mo e fakalaumālié ko ha nunuʻa ʻo e ngaohikoviá, pea ʻoku ʻikai ha taha te ne lava ke fakapapauʻi e tuʻunga ʻo hoʻo mamahí tukukehe pē koe. ʻOku fie maʻu ha taimi ke moʻui ai e lavea kotoa pē, pea fie maʻu ha taimi lahi ange ki he ngaahi lavea loloto angé, ʻo hangē pē ko e taimi lōloa ange ke moʻui e uma ʻoku fasí ʻi ha kiʻi makohi. Ko e loloto ange ʻa e laveá—tatau ai pē pe ʻoku fakatuʻasino, fakaeloto, fakaʻatamai, pe fakalaumālie—ko e lōloa ange ia e taimi ʻe fie maʻu ke moʻui aí.

ʻOku Fie Maʻu Ha Taimi Ke Fakamolemoleʻi

ʻI hoʻo foua e ngāue ki he fakaakeaké, te ke lava ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí, ʻo kamata ke fakamolemoleʻi ʻa kinautolu kuo nau fakamamahiʻi koé. Mahalo ʻe ʻikai te ke malava ʻo fakamolemoleʻi ʻi he taimi pē ko iá. Ko e malava ko ʻeni ʻo fakamolemoleʻí ʻoku haʻu ia mei he mālohi ʻo e Fakalelei ʻa hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻa ia naʻá Ne toʻo kiate Ia pea ongoʻi ʻa e mamahi ʻokú ke tofanga ai ʻi he taimi ní ( ʻAlamā 7:11–12). ʻE lava ke fakatauʻatāinaʻi koe mei he ivi takiekina ʻo e mamahi ko ʻeni ʻoku ʻiate koé. ʻOku ʻofeina koe ʻe he ʻEikí neongo pe ko e hā e loloto ʻo e mamahí pe ko e fuoloa ʻo e taimi ʻoku fie maʻu ai ke fakaakeaké.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi: “ʻOku ʻikai ke faʻa vave maʻu pē ʻa e fakamolemolé. … ʻOku fie maʻu ʻe ha tokolahi ʻiate kitautolu ha taimi ke ngāueʻi ai e mamahi mo e mole ʻoku nau fouá. Te tau lava ʻo kumi ha ngaahi ʻuhinga lahi ki hono fakatoloi e fakamolemolé. Ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhingá ko e tatali ki he kau faihalá ke nau fakatomala kimuʻa pea tau fakamolemoleʻi kinautolú. Ka ʻoku fakatupu ʻe he fakatoloí ni ha mole meiate kitautolu ʻa e nonga mo e fiefia ʻa ia naʻa tau mei lava ʻo maʻú.” (“The Healing Power of Forgiveness,” Ensign pe Liahona, May 2007, 68).

Ko e Meʻa ʻOku ʻOmi ʻe he Fakamolemolé

ʻOku tokoni mai ʻa e fakamolemolé ke tau toe nofo ʻi he melino mo e fiefia.

Naʻe lea ʻaki ʻe Palesiteni Fausi ha lea ʻa Toketā Sitenei Saimone: “Ko e fakamolemolé, ko hono fakatauʻatāinaʻi ia mo hono fakaʻaongaʻi lelei ange ʻa e ivi ne maʻu ʻe he ʻita fakamolokaú, loto tāufehiʻá, mo hono fakaili ʻo e loto laveá. Ko hono toe fakaʻilo mai ia ʻo e ngaahi mālohinga ne tau ʻosi maʻú pea hiki mo hotau tuʻunga taʻe fakangatangatá ke mahino pea tali ʻa e niʻihi kehé mo kitautolu foki” (‘i he“The Healing Power of Forgiveness,” 68).

ʻOku ʻikai ʻuhinga hono fakamolemoleʻí ke fakangaloʻi pe pehē ne ʻikai ke hoko ha faihala. ʻOku ʻikai ʻuhinga ia ke ke fakaʻatā e ngaohikoviá ke hokohoko atu. ʻOku ʻikai ʻuhinga foki ia ʻoku malava ke toe fakaleleiʻi ʻa e ngaahi vā fetuʻutaki kotoa pē. Pea ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻe ʻikai fakamaauʻi ʻa e tokotaha faihalá ki he meʻa naʻá ne fakahokó. ʻOku ʻuhinga ia ʻe lava ʻa e Fakamoʻuí ʻo tokoni atu kiate koe ke ke tukuange ia.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e fōtunga ʻo hono fakamolemoleʻi ʻo e ngaahi faihala ʻoku lolotó. Naʻá ne pehē, “ʻOku mahuʻinga ke fakatokangaʻi ʻe hamou niʻihi ʻoku fuʻu moʻui loto mamahi ʻa e meʻa naʻe ʻikai folofola ʻaki [ʻe he Fakamoʻuí]. Naʻe ʻikai ke Ne pehē, ʻʻOku ʻikai ngofua ke mou ongoʻi ʻa e mamahí pe loto mamahi moʻoní, ʻi he ngaahi aʻusia fakamamahi mei he nima ʻo ha taha.’ Pe naʻá Ne pehē, ʻKoeʻuhí ke fakamolemoleʻi kakato kimoutolu, kuo pau ke mou toe foki ki ha ngaahi tūkunga ʻoku ʻikai lelei pe tuʻunga ngaohikovia, pe maumau.’ Kae naʻa mo e ngaahi maumau-fono kovi taha ʻe ala hokó, te tau toki lava pē ʻo hao hake mei heʻetau mamahí ʻi ha taimi te tau fokotuʻu ai hotau vaʻé ʻi he hala ki he fakamoʻui moʻoní. Ko e halá ko e fakamolemole ʻa ia naʻe foua ʻe Sīsū ʻo Nāsaletí, ʻa ia ʻokú Ne ui mai kiate kitautolu takitaha, ʻHaʻu, ʻo Muimui ʻIate Au’” (“Ko e Ngāue ʻo e Fakaleleí,” Ensign pe Liahona, Nōvema. 2018).

Ko Hono Fakamolemoleʻi Pē Koé

Mahalo te ke fakakaukau ʻoku fie maʻu ke ke fakamolemoleʻi koe koeʻuhí ko e ngaokoviá. Kātaki ʻo manatuʻi, ʻoku ʻikai tukuakiʻi koe ki he tōʻonga ʻa e niʻihi kehé (vakai, “Fēfē kapau te u pehē ko hoku foʻui ʻa e ngaohikoviá?”).

Mahalo te ke faingataʻaʻia ke fakamolemoleʻi pē koe ʻi ha ngaahi fili kovi naʻá ke mei fakahoko ke matuʻuaki e mamahi ʻo e ngaohikoviá. ʻOku mahuʻinga ke ako e founga ke maʻu ai ha manavaʻofa kiate koe peé. Kuo folofola ʻe he ʻEikí, ʻokú Ne “fakafeʻungaʻi ʻene ngaahi ʻaloʻofá ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻunga kehekehe ʻo e fānau ʻa e tangatá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46: 15). ʻOkú ne ʻafioʻi ʻa hoʻo fie maʻú mo e founga te Ne lava ʻo tokoniʻi ai koé.

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni ʻi he Komiunitií mo e Siasí

(ʻOku ʻikai faʻu, tauhi, pe puleʻi e niʻihi ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Neongo ʻoku fakataumuʻa e ngaahi naunau ko ʻení ke hoko ko ha ngaahi maʻuʻanga tokoni makehe, ka ʻoku ʻikai ke poupouʻi ʻe he Siasí ha kanoloto ʻoku ʻikai fenāpasi mo e ngaahi tokāteliné mo e akonakí.)

Ngaahi Fakamatala Fekauʻakí