Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
9–15 Māʻasí. Sekope 1–4: “Fakalelei ʻa Kimoutolu ki he ʻOtuá ʻo Fakafou he Fakalelei ʻa Kalaisí”


“9–15 Māʻasi. Sekope 1–4: ‘Fakalelei ʻa Kimoutolu ki he ʻOtuá ʻo Fakafou he Fakalelei ʻa Kalaisí,’“ Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Tohi ʻa Molomoná 2020 (2020)

“9–15 Māʻasi. Sēkope 1–4,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2020

ʻĪmisi
fefine ʻoku tūʻulutui he toʻukupu kelekele ʻo Sīsuú

Fakamolemoleʻí, tā fakatātaaʻi ʻe Greg K. Olsen

9–15 Māʻasí

Sēkope 1–4

Fakalelei ʻa Kimoutolu ki he ʻOtuá ʻo Fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Kalaisí

Ko e taimi ʻokú ke lekooti ai ʻa e ngaahi ongo fakalaumālié, ʻokú ke fakahaaʻi ʻokú ke fie maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke Ne akoʻi koe. Fakakaukau ke ke hiki hoʻo ngaahi fakakaukaú ʻi hoʻo lau ʻa e Sekope 1–4.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Naʻe lau ʻe he kakai Nīfaí ʻa Nīfai ko honau “maluʻi lahi” (Sēkope 1:10). Naʻá ne maluʻi kinautolu mei he ngaahi ʻohofi ʻo honau ngaahi filí, pea naʻá ne ʻosi fakatokanga kiate kinautolu fekauʻaki mo e ngaahi fakatuʻutāmaki fakalaumālié. Ko ʻeni kuo mavahe ia, pea hilifaki kia Sēkope, ʻa ia naʻe ʻosi fakatapui ʻe Nīfai ko ha taulaʻeiki mo ha faiako ki he kakaí, ʻa e fatongia ke ne tataki fakalaumālie ʻa e kakai Nīfaí, (vakai, Sēkope 1:18). Naʻe ʻilo ʻe Sēkope ʻi ha tataki fakalaumālie, naʻe fie maʻu ke ne akoʻi hono kakaí ʻi he “lea fefeka,” he naʻa nau “kamata ke ngāue ʻi he angahala” (Sēkope 2:7, 5). Naʻe meimei tatau ʻa e ngaahi angahala ko ʻení mo e meʻa ʻoku fefaʻuhi mo e kakaí he ʻaho ní: ʻa e ʻofa ki he koloá mo e angaʻuli fakasekisualé. Ka, neongo naʻe ongoʻi ʻe Sēkope kuo pau ke ne fakahalaiaʻi ʻa e angahala ko ʻení, naʻe toe lotoʻofa ki he kakai mamahí, he ko honau lotó kuo “hokaʻi ʻaki ʻa e ngaahi fuʻu lavea lalahi” (Sēkope 2:35). Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Sēkope ko e fakamoʻui ki he ongo kulupú fakatouʻosi—ʻa e angahalá mo e kafo fakalaumālié—ʻe maʻu ia mei he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. Ko e pōpoaki ʻa Sēkopé, ʻo hangē ko e pōpoaki ʻa Nīfai kimuʻa ʻiate iá, ko ha ui ia ke “fakalelei ki he [ʻOtuá] ʻo fakafou ʻi he fakalelei ʻa Kalaisí” (Sēkope 4:11).

ʻĪmisi
personal study icon

Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Sēkope 1:6–8, 15–19; 2:1–11

ʻOku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke u fakahoko totonu hoku uiuiʻí.

Fakatatau kia Sēkopé, naʻe mahulu ange hono akoʻi e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi ha ngāue pē ne vahe ange ʻe hono tokouá—naʻe hoko ia ko ha “fekau mei he ʻEikí,” ko ia naʻá ne ngāue fakamātoato ai ke “tauhi faivelenga [hono] lakangá” (Sēkope 1:17, 19). Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻoku tau fakahoko totonu hotau ngaahi uiuiʻí “ʻi heʻetau ngāue faivelengá, ʻi heʻetau faiako he tui mo e fakamoʻoní, ʻi heʻetau hiki hake mo fakamālohia pea mo langaki ʻa e fakamoʻoni ki he māʻoniʻoní ʻiate kinautolu ʻoku tau tokoniʻí” (“Magnify Your Calling,” Ensign, May 1989, 47). Fakakaukau ki hoʻo “[ngāue] mei he ʻEikí” ʻi hoʻo lau ‘a e Sēkope 1:6–8, 15–19 mo e 2:1–11. Ko e hā naʻe ngāue faivelenga ai ʻa Sēkopé? Ko e hā ʻoku ueʻi ʻe he sīpinga ko ʻení ke ke fai ke fakahoko totonu ho ngaahi uiuiʻi ʻi he Siasí pea mo ho ngaahi fatongia ʻi ʻapí?

Vakai foki, “Rise to Your Call” (video, ChurchofJesusChrist.org).

Sēkope 2:23–3:12

ʻOku fiefia ʻa e ʻEikí ʻi he angamaʻá.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi nunuʻa ʻo e angahalá ki he fakafoʻituituí mo e ngaahi sosaietí. Naʻe fakatokanga ʻa Sēkope ki he ongo nunuʻá fakatouʻosi, ʻi heʻene lea fekauʻaki mo e angahala fakasekisualé. Ko e taimi te ke lau ai ʻa e Sēkope 2:31–35 mo e 3:10, kumi ha ngaahi founga naʻe uesia ai ʻe he angaʻulí ʻa e kakai Nīfaí, fakaekakai pea mo fakafoʻituitui. ʻOku tatau fēfē ʻa e ongo foungá ni mo e ngaahi nunuʻa ʻo e angaʻuli ʻokú ke sio ai ʻi he māmani ʻo e ʻaho ní? Ko e hā ʻokú ke maʻu ʻi he ngaahi lea ʻa Sēkopé ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke akoʻi ha taha ʻokú ke ʻofa ai fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e angamaʻá? Kuo tāpuekina fēfē koe ʻe hoʻo feinga ke angamaʻá?

Fakatokangaʻi ange naʻe toe fakamatala ʻa Sēkope kau ki he mali tokolahí. Ko e hā ʻokú ke maʻu ʻi he Sēkope 2:23–30 ʻoku tokoni ke mahino kiate koe ʻa e ʻuhinga naʻe fekau ai ʻe he ʻEikí, ʻi ha ngaahi tūkunga fakangatangata pē, ke mali tokolahi Hono kakaí? Ko e hā ʻEne ongo fekauʻaki mo kinautolu ʻoku nau fai pehē taʻe fakamafaiʻi meiate Iá?

Sēkope 4

Te u lava ʻo fakalelei ki he ʻOtuá ʻo fakafou he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

Naʻe kole ‘a Sēkope ki hono kakaí ke “fakalelei ʻa kimoutolu ki he [ʻOtuá] ʻo fakafou ʻi he fakalelei ʻa Kalaisí” (Sēkope 4:11). ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ia ki he hā? ʻE tokoni nai ke kumi ʻa e fakalelei ʻi he tikisinalí? Mahalo te ke lava ʻo maʻu ha ngaahi foʻi lea pe ngaahi kupuʻi lea ʻi he vahé ni te nau fokotuʻu atu ʻa e founga te ke lava ai ʻo haʻu kia Kalaisi koeʻuhí ke ke lava ʻo fakalelei ki he ʻOtuá. Hangē ko ʻení, naʻe akoʻi ‘e Sēkope naʻe foaki ʻa e fono ʻa Mōsesé ke taki ʻa e kakaí kia Sīsū Kalaisi (vakai, Sēkope 4:5). Ko e hā kuo foaki ʻe he ʻOtuá ke tākiekina koe kia Kalaisi? ʻOkú ke fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e ngaahi meʻá ni ke ke ʻunu ai ʻo ofi ange ki he ʻOtuá?

Vakai foki, 2 Nīfai 10:24.

Sēkope 4:8–18

Te u lava ʻo fakaʻehiʻehi mei he kui fakalaumālié ʻaki haʻaku tokanga pē ki he Fakamoʻuí.

ʻI he feinga ko ia ʻa Sēkope ke fakatafoki kakato hono kakaí ki he ʻEikí, naʻe fakatokanga kiate kinautolu ke ʻoua te nau kui fakalaumālie pea ʻoua te nau fehiʻa ki he “ngaahi lea mahinongofua” ʻo e ongoongoleleí (vakai, Sēkope 4:13–14). Naʻe fakatokanga ʻa ʻEletā Kuenitini L. Kuki fekauʻaki mo ha ngaahi palopalema tatau ʻi hotau kuongá: “ʻOku ʻi ai ha fakahehema ʻi ha niʻihi ʻo kitautolu ke ‘sio fakalaka atu ʻi he fakaʻilongá’ kae ʻikai tauhi maʻu ha fakamoʻoni ki he ngaahi makatuʻunga ʻo e ongoongoleleí. ʻOku tau fai ʻeni ʻi he taimi ʻoku tau fetongi ʻaki ai e ngaahi fakakaukau poto ʻa e tangatá e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, fuʻu tōtuʻa hono mateakiʻi e ongoongoleleí, … pe ʻai ke māʻolunga ange ʻa e ngaahi tuʻutuʻuní ʻi he tokāteliné. ʻE tokoni mai e ngaahi tōʻonga ko ʻení ke tau fakaʻehiʻehi ai mei he kui fakalotu mo e tūkiaʻanga naʻe fakamatalaʻi ʻe Sēkopé” (“Looking Beyond the Mark,” Ensign, Mar. 2003, 42).

Fakatatau ki he Sēkope 4:8–18, ko e hā te tau lava ʻo fai ke tokanga taha ki he Fakamoʻuí pea fakaʻehiʻehi mei he kui fakalaumālié?

ʻĪmisi
family study icon

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo lau mo ho fāmilí e folofolá, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he Laumālié ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke fakamamafaʻi mo aleaʻí kae lava ke feau e ngaahi fie maʻu ho fāmilí. Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe niʻihi.

Sēkope 1:6–8, 15–19; 2:1–11; 4:18

Ko e hā ha ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻoku nau fakahoko mai e ʻofa naʻe maʻu ʻe Sēkope kiate kinautolu naʻá ne takí? Ko e hā kuo fai ʻe he kau taki hotau Siasí ke tokoniʻi kitautolu ke tau ongoʻi ʻenau “holi mo e hohaʻa ki he lelei ʻa [hotau] laumālié”? (Sēkope 2:3). Mahalo ʻe lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí ha ngaahi founga te tau lava ai ke poupouʻi e kau taki hotau Siasí. Te mou lava ʻo palani ke fakahoko fakafāmili ha faʻahinga meʻa maʻá e kau taki fakalotofonua ʻo e Siasí, hangē ko e fai ha fanga kiʻi tohi ʻo fakamālō ange ʻi heʻenau ngāué pe manatuʻi kinautolu mo honau ngaahi fāmilí ʻi hoʻomou ngaahi lotú.

Sēkope 2:8

ʻOku fakamoʻui fēfeeʻi ʻe he folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e “laumālie kuo kafó”?

Sēkope 2:12–21

Ko e hā ʻoku akoʻi ‘e he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e founga ʻoku totonu ke tau vakai ai ki he ngaahi koloa fakamāmaní? Ko e hā ʻoku tau fai ke tokoniʻi e niʻihi kehe ʻoku nau fie maʻu ʻetau tokoní?

Sēkope 3:1–2

ʻOku ʻuhinga ki he hā ke “loto maʻa” mo “sio ki he ʻOtuá ʻi he ʻatamai ʻoku tuʻu maʻu”?

Sēkope 4:4–11

Ko e founga ʻe taha ʻe ala tokoni ke mahino ki ho fāmilí ʻa e ʻuhinga ke “taʻe-fakaʻaloʻalongaua” ʻi heʻenau tuí, ko hono kumi ha fuʻu ʻakau lahi ʻoku ofi mai pea kole ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau lulu ʻa e ngaahi vaʻá takitaha. Hili ia pea tuku ke nau feinga ke luluʻi ʻa e sinoʻi ʻakaú. Ko e hā ʻoku faingataʻa ange ai ke luluʻi ʻa e sinoʻi ʻakaú? Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he ngaahi akonaki ʻa Sēkopé fekauʻaki mo e founga ke fakatupulaki ai ha tui ʻoku “taʻe-fakaʻaloʻalongauá”?

ʻĪmisi
fuʻu ʻakau lahi ʻi ha paaka

ʻE lava ke “taʻe-fakaʻaloʻalongaua” ʻetau tuí ʻo tatau mo e sino ʻo ha fuʻu ʻakau.

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Fakatupulaki e Ako Fakatāutahá

Fakafanongo ki he Laumālié. Tokanga ki hoʻo ngaahi fakakaukaú mo e ongó lolotonga hoʻo akó (vakai, T&F 8:2–3), neongo kapau ʻoku ʻikai felāveʻi ia mo e meʻa ʻokú ke laú. ʻE lava ke hoko e ngaahi ongo ko iá ko e meʻa ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke ke ʻiloʻi mo talangofua ki aí.

ʻĪmisi
Ko e tohi ʻa Sēkope ʻi he ʻū lauʻi peleti koulá

Te u ʻOatu ʻa ʻEnau Ngaahi Leá (Faiako ko Sēkopé), tā fakatātaaʻi ʻe Elspeth Caitlin Young