Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
30 Māʻasí–12  ʻEpelelí. Toetuʻú: “Te Ne Toe Tuʻu … mo e Fakamoʻui ʻi Hono Kapakaú”


“30 Māʻasí–12  ʻEpelelí. Toetuʻú: ‘Te Ne Toe Tuʻu … mo e Fakamoʻui ʻi Hono Kapakaú,’“ Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Tohi ʻa Molomoná 2020 (2020)

“30 Māʻasí–12  ʻEpelelí. Toetuʻú,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2020

ʻĪmisi
Ko e Kalaisi kuo toetuʻú mo ʻEne Kau ʻAposetoló

Kalaisi mo e Kau ʻAposetoló, tā fakatātaaʻi ʻe Del Parson

30 Māʻasí–12  ʻEpelelí

Toetuʻú

“Te Ne Toe Tuʻu … mo e Fakamoʻui ʻi Hono kapakaú”

ʻI he lolotonga ʻo e ngaahi ʻaho pea hoko ʻa e Sāpate Toetuʻú, fakakaukau ke tukutaha hoʻo ako folofola fakatāutahá mo e fakafāmilí ʻi he fakamoʻoni mālohi ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki he moʻui, pekia, Toetuʻu, mo e ivi fakalelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Naʻe fakahoko hangatonu ʻe he Kau ʻAposetolo ʻo e kuonga muʻá ʻa ʻenau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí mo ʻEne Toetuʻú. ʻOku tui ha lauimiliona kia Sīsū Kalaisi mo feinga ke muimui kiate Ia koeʻuhí ko ʻenau ngaahi lea kuo lekooti ʻi he Tohi Tapú. Ka ʻe ala fifili ha niʻihi, pe ko Sīsū Kalaisí ko e Fakamoʻui ia ʻo e māmaní kotoa, pea ko e hā leva naʻe fakangatangata ai hono kau fakamoʻoní ki ha kiʻi falukunga kakai tokosiʻi pē ʻi ha kiʻi potu fonua siʻisiʻi?

ʻOku tuʻu e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni pau makehe ko Sīsū Kalaisí ʻa e Fakamoʻui ʻo e māmaní, “ʻokú ne fakahā ia ʻe ia ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē” (peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná) pea mo foaki ʻa e fakamoʻuí kiate kinautolu kotoa ʻoku haʻu kiate Iá. ʻIkai ngata ai, ʻoku toe fakamahinoʻi foki ʻe he fakamoʻoni fika ua ko ʻení ʻa e ʻuhinga ʻo e fakamoʻuí. Ko e ʻuhinga ʻeni naʻe ngāue “faivelenga ai [ʻa Nīfai, Sēkope, Molomona, pea mo e kau palōfita kotoa pē] ke tohitongi ʻa e ngaahi leá ni ʻi he ʻū lauʻi peletí”—ke fakahā ki he ngaahi toʻu tangata ʻo e kahaʻú naʻa nau “ʻilo mo kinautolu kia Kalaisi, mo … maʻu ha ʻamanaki lelei ki hono nāunaú” (Sēkope 4:3–4). Fakakaukau ʻi he faʻahitaʻu Toetuʻu ko ʻení ki he ngaahi fakamoʻoni ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻoku fakatou fakaemāmani lahi pea mo fakafoʻituitui e mālohi ʻo e Fakalelei ʻa Kalaisí—ʻo ne huhuʻi ʻa māmani kotoa mo huhuʻi koe.

ʻĪmisi
personal study icon

Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

2 Nīfai 9:6–15, 22; ʻAlamā 11:41–45; 40:21–23; 3 Nīfai 26:4–5

ʻE toe tuʻu ʻa e kakai kotoa pē koeʻuhí ko e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí.

Ko ha tukufakaholo ʻi he Toetuʻú ke fakalaulauloto ki he Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí, ka ko e hā hono ʻuhinga moʻoni ʻo e malava ke toetuʻú? Ko e hā ha ngaahi fakakaukau ʻoku ʻomai ʻe he Tohi ʻa Molomoná fekauʻaki mo e toetuʻú? Mahalo te ke lava ʻo lisi ʻa e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e toetuʻú ʻokú ke maʻu ʻi he 2 Nīfai 9:6–15, 22; ʻAlamā 11:41–45; 40:21–23; mo e 3 Nīfai 26:4–5, ko ha konga hoʻo tauhi e Toetuʻú. Te ke lava foki ke lekooti ʻa e ʻuhinga ʻokú ke pehē ai ʻoku mahuʻinga ke ʻilo ʻa e ngaahi moʻoni takitaha ko ʻení.

Mahalo te ke fakatokangaʻi ʻoku faʻa akoʻi fakataha ‘a e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e Toetuʻú pea mo e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e Fakamaau Fakaʻosí. Fakalaulauloto ki he meʻa ʻokú ne akoʻi koe fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e Toetuʻú ʻi he palani ʻo e fakamoʻuí.

Vakai foki, Luke 24:36–43; Ngāue 24:15; 1 Kolinitō 15:12–23.

Mōsaia 3:7; 15:5–9; ʻAlamā 7:11–13

Naʻe toʻo ʻe Sīsū Kalaisi kiate Ia ʻeku ngaahi angahalá, mamahí, mo e ngaahi vaivaí.

ʻOku akoʻi mahino ʻe he Tohi Tapú naʻe fai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e fakalelei maʻa ʻetau ngaahi angahalá. Neongo ia, ʻoku fakalahi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa ʻetau mahino ki he feilaulau mo e faingataʻaʻia ʻa Kalaisí, ʻi ha ngaahi founga mahuʻinga. Te ke lava ʻo maʻu ha niʻihi ʻo e ngaahi akonaki ko ʻení ʻi he Mōsaia 3:7; 15:5–9; mo e ʻAlamā 7:11–13. Ka hili hoʻo lau e ngaahi potu-folofola ko ʻení, fakakaukau ke lekooti ʻa e meʻa naʻá ke ʻiló ʻi ha saati hangē ko ʻení:

Ko e hā naʻe tofanga ai ʻa e Fakamoʻuí?

Ko e hā naʻe faingataʻaʻia aí?

Ko e hā ʻene ʻuhinga ʻeni kiate aú?

Ko e hā naʻe tofanga ai ʻa e Fakamoʻuí?

Ko e hā naʻe faingataʻaʻia aí?

Ko e hā ʻene ʻuhinga ʻeni kiate aú?

Vakai foki, ʻĪsaia 53; Hepelū 4:14–16.

ʻĪmisi
Ko e lotu ʻa Kalaisi ʻi he Ngoue ko Ketisemaní

Ketisemani, tā fakatātaaʻi ʻe Michael T. Malm

Mōsaia 5:1–2; 27:8–28; ʻAlamā 15:3–12; 24:7–19

ʻOku fakamaʻa au ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí mo tokoni ke fakahaohaoaʻi au.

ʻE lava ke pehē ko e Tohi ʻa Molomoná ʻoku meimei ko ha fakamatala ia ʻo ha kakai naʻe liliu koeʻuhí ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Ko hono moʻoní, ko ha niʻihi ʻo e kakai ko iá naʻa nau fai ha ngaahi angahala mamafa mo nau hoko ko e fili ki he kakai ʻo e ʻOtuá kimuʻa pea toki fakahoko ʻe he mālohi ʻo e Fakamoʻuí ʻiate kinautolu ha fuʻu liliu lahi ʻo fakatatau mo ʻenau tui kiate Iá. Te ke lava ʻo lau ha niʻihi ʻo e ngaahi aʻusia ʻi he Mōsaia 5:1–2; 27:8–28; mo e ʻAlamā 15:3–12; 24:7–19; ʻe lava foki ke ke fakakaukau ki ha ngaahi sīpinga kehe ke ako mo ia. Ko e hā ʻokú ke fakatokangaʻi ʻoku faitatau takitaha ai ʻa e ngaahi aʻusia ko ʻení? Ko e hā ha ngaahi faikehekehe ʻokú ke fakatokangaʻi? Ko e hā ʻoku akoʻi atu ‘e he ngaahi fakamatala ko ʻení fekauʻaki mo e founga ʻe lava ai ʻe he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ke liliu koé?

Vakai foki, ʻAlamā 5:6–14; 13:11–12; 18; 19:1–16; 22:1–26; 36:16–21; ʻEta 12:27; Molonai 10:32–33.

ʻĪmisi
family study icon

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻomou fakamanatua e Toetuʻú mo homou fāmilí, kumi ha ngaahi founga ke ako fakataha ai fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí kau ai mo e Toetuʻú. Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe niʻihi.

3 Nīfai 1117

Kuo ʻilo ʻe ha ngaahi fāmili ʻe niʻihi ʻoku tautautefito e ʻuhingamālie hono ako e fakamatala ʻo e ʻaʻahi ʻa e Fakamoʻuí ki he ongo ʻAmeliká ʻi he faʻahitaʻu Toetuʻú. Poupouʻi e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau fakakaukauloto pe naʻe mei fēfē kapau te nau ala ki Hono ngaahi kafó (vakai, 3 Nīfai 11:14–15) pe kau ʻi he fānau naʻá Ne tāpuakiʻí (vakai, 3 Nīfai 17:21). ʻOku fakaloloto fēfē ʻe he fakamatala ko ʻení ʻa ʻetau fakahoungaʻi e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí? ʻOku ʻoatu fakataha mo e fakamatalá ni ha tā-valivali fekauʻaki mo e talanoá ni; ʻe lava ke maʻu ʻa e toengá ʻi he ChurchofJesusChrist.org. ʻE lava foki ke fiefia e kau mēmipa ho fāmilí ke nau tā haʻanau ngaahi fakatātā ʻo e meʻa ʻoku nau laú.

Ngaahi pōpoaki mei he konifelenisi lahí

ʻI ha ngaahi feituʻu lahi ʻo e māmaní, ʻe hoko e konifelenisi lahi ʻi ʻEpeleli ʻo e taʻu ní ʻi he fakaʻosinga ʻo e uike kimuʻa he Toetuʻú. ʻE lava ke tokoni ki homou fāmilí ʻa e fanongo ki he ngaahi pōpoaki ʻo e konifelenisí ke mou tokanga ai ki he Fakamoʻuí ʻi he Toetuʻu ko ʻení. Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau fanongo ki he ngaahi pōpoaki ʻo e konifelenisí ʻoku fakamoʻni kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Toetuʻú—tautautefito mei he Kau ʻAposetoló, he ko e kau fakamoʻoni makehe kinautolu ʻo Sīsū Kalaisi. Hili ia pea mou fakamanatu fakataha ʻa e ngaahi pōpoakí ni mo fakamahino ʻa e ngaahi akonaki ʻoku nau fakamālohia hoʻomou fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí.

““Ko e Kalaisi Moʻuí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló

Lau fakafāmili ʻa e “Ko e Kalaisi Moʻuí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló” (Ensign pe Liahona, Mē 2017,2–3; vakai foki, ChurchofJesusChrist.org), pea fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau fili ha pōpoaki Toetuʻu mei he fakamoʻoni ko ʻení ʻo vahevahe ia ki he niʻihi kehé. Hangē ko ʻení, te mou lava ʻo faʻu ha ngaahi pousitā ke fakamafola ʻi he mītia fakasōsialé, ʻi homou matapā ki muʻá, pe ʻi ha matapā sioʻata.

Ngaahi Vitiō: Kau Fakamoʻoni Makehe ʻo Kalaisi

ʻOku ʻi he ChurchofJesusChrist.org mo e Gospel Library app ha ngaahi vitiō ʻoku ui ko e Special Witnesses of Christ. ʻOku kau ai ha vitiō ki he fakamoʻoniʻi takitaha ʻe he kau mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua ʻa Sīsū Kalaisi. ʻE lava ke mamata homou fāmilí ʻi ha taha ʻo e ngaahi vitió ko ʻení, pe toe lahi ange, pea mou aleaʻi ʻa e meʻa ʻoku nau akoʻi mai fekauʻaki mo e meʻa kuo fai ʻe he Fakamoʻuí maʻatautolú.

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ko e meʻa mahuʻinga taha te mou lava ke fai, ko e mātuʻá, ko hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí homou lotó kotoa. Ko e founga lelei taha ʻeni ke mou taau ai mo e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ʻikai ko ha meʻa pau ke mou haohaoa, kae feinga faivelenga pē ke fai hoʻomou lelei tahá mo feinga ke maʻu ha fakamolemole ʻo fakafou he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. (Vakai, Faiako ʻi he Founga ‘a e Fakamo‘uí, 13–14.)

ʻĪmisi
Ko e Fakafeʻiloaki ʻa Kalaisi ki he kakai Nīfaí

Ko e Tā Fakatātā ʻo Kalaisi mo e kakai Nīfaí, naʻe fai ʻe Ben Sowards