Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
13–19 Siulai. ʻAlamā 32–35: “Tō ʻa e Folofolá ni ʻi Homou Lotó”


“13–19 Siulai. ʻAlamā 32–35: ‘Tō ʻa e Folofolá ni ʻi Homou Lotó,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Tohi ʻa Molomoná 2020 (2020)

“13–19 Siulai. ‘Alamā 32–35,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2020

ʻĪmisi
tengaʻi ʻakau ʻi ha nima ʻo ha kiʻi leka

13–19 Siulai

ʻAlamā 32–35

“Tō ʻa e Folofolá ni ʻi Homou Lotó”

Lekooti e ngaahi ongo fakalaumālie ʻokú ke maʻu ʻi hoʻo ako ʻa e ʻAlamā 32–35. Ko e hā ʻoku ueʻi koe ke fai koeʻuhi ko e meʻa ʻokú ke akó?

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Ko e lotú ki he kau Sōlamí, ko ha founga angamaheni naʻe fakatefito pē ʻiate kinautolu pea naʻe fakahoko tuʻo taha pē ʻi he uike. Naʻe kau ai e tuʻu ʻi ha feituʻu ʻoku lava e taha kotoa ʻo sio ki ai mo toutou lea ʻaki e ngaahi lea hīkisiá. Mahalo ko e meʻa ne kovi angé, naʻe siʻi e tui ʻa e kau Sōlamí kia Sīsū Kalaisí—ʻo aʻu ki hono fakaʻikaiʻi ʻokú Ne ʻi ai—pea naʻa nau fakatangaʻi e kakai masivá (vakai, ʻAlamā 31:9–25). ʻI hono fakafehoanakí, naʻe akoʻi taʻe-manavahē ʻe ʻAlamā mo ʻAmuleki ko e lotú ʻoku lahi ange ʻene fekauʻaki mo e meʻa ʻoku hoko ʻi hotau lotó kae ʻikai ko ia ʻoku hā ki tuʻá. Pea kapau ʻoku ʻikai tataki ia ki he manavaʻofa ki he paeá, ta “ʻoku iku taʻeʻaonga” ia ( ʻAlamā 34:28). Ko e meʻa mahuʻinga tahá, ko hano fakahaaʻi ia ʻo e tui kia Sīsū Kalaisí, ʻa ia ʻokú Ne foaki e huhuʻí ʻo fakafou ʻi Heʻene “feilaulau taʻe-fakangatangata mo taʻengatá” ( ʻAlamā 34:10). Naʻe fakamatala ʻa ʻAlamā ko e tui koiá, ʻoku haʻu ia ʻi he loto-fakatōkilalo mo ha “holi pē ke tui” ( ʻAlamā 32:27). ‘Oku tupulaki māmālie pē ia, ʻo hangē ha fuʻu ʻakaú, pea fie maʻu ke tanumaki maʻu pē. ʻI hoʻo lau ʻa e ʻAlamā 32–35, mahalo te ke fie fakakaukau ki hoʻo tuí mo hoʻo ngaahi lotú; ʻokú ke faʻa ongoʻi nai ha ʻulungaanga faka-Sōlami ʻi hoʻo tōʻonga lotú? Te ke tanumaki fēfē hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí ke hoko ia “ko ha fuʻu ʻakau ʻoku tupu hake ki he moʻui taʻengatá”? ( ʻAlamā 32:41).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakatāutaha ʻo e Folofolá

ʻAlamā 32:1–16

Te tau lava ʻo fili ke loto-fakatōkilalo.

Naʻe vakai ʻa ʻAlamā kuo loto-fakatōkilalo ʻa e kau Sōlami masivesivá pea “kuo teuteuʻi ʻa kinautolu ke fanongo ki he folofolá” ( ʻAlamā 32:6). ʻI hoʻo lau e ʻAlamā 32:1–16, fakakaukau ki he founga ʻokú ke teuteuʻi ai koe ke fanongo ki he folofola ʻa e ʻOtuá.

Ko e hā ha ngaahi aʻusia kuó ne ngaohi koe ke ke loto-maʻulalo? Ko e hā ha meʻa kuó ke fai ke ke hoko ai ʻo toe loto-maʻulalo angé? ʻE lava ke akoʻi atu ʻe he ngaahi veesi ko ʻení ʻa e founga ke fili ai e loto-fakatōkilaló kae ʻikai ko hono fakamālohiʻi ke loto-fakatōkilaló. Hangē ko ʻení, ko e hā e faikehekehe ʻo e “masiva ʻi he ngaahi meʻa ʻo e māmaní” mo e “angavaivaí”? (veesi 3). Ko e hā e ʻuhinga ke “fakavaivaiʻi moʻoni ʻa [kimoutolu] koeʻuhi ko e folofolá”? (veesi 14).

Vakai foki, “Humility,” Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org.

ʻAlamā 32:17–43; 33–34

ʻOku ou fakahaaʻi e tui kia Sīsū Kalaisí ʻaki ʻeku tō mo tanumaki ʻEne folofolá ʻi hoku lotó.

‘Okú ke pehē ko e hā naʻe lea ai ʻa ʻAlamā fekauʻaki mo hano tō ʻo ha tengaʻi ʻakau ke tali ʻaki e ngaahi fehuʻi ʻa e kau Sōlamí fekauʻaki mo e moihuú? Ko e hā ʻa e tengaʻi ʻakau ʻoku lea ki ai ʻa ʻAlamaá? (vakai, ʻAlamā 32:28; 33:22–23). ʻI hoʻo lau e ʻAlamā 32:17–43, hiki hifo ha ngaahi foʻi lea mo e kupuʻi lea ʻoku tokoni atu ke mahino e founga ke ngāue ʻaki ai e tui kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne folofolá. Ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo e tuí, ko e hā ia pea mo e meʻa ʻoku ʻikai ko e tuí? Hili iá, ʻi hoʻo lau e vahe 33–34, fekumi ki ha ngaahi tali ki he fehuʻi ʻa e kau Sōlamí, “ʻE fēfē [ʻemau] tō ʻa e tengá?” ( ʻAlamā 33:1).

Ko ha founga eni ʻe taha ke ako ai e ʻAlamā 32–34: Tā ha ngaahi fakatātā ʻoku nau fakafofongaʻi e ngaahi tuʻunga kehekehe ʻo e tupu ʻa e tengaʻi ʻakaú. Hili iá pea fakaʻilongaʻi ʻa e fakatātā takitaha ʻaki ha ngaahi foʻi lea mei he ʻAlamā 32:28–43 ke tokoni atu ke mahino kiate kimoutolu e founga ke tō mo tanumaki e folofolá ʻi homou lotó.

Vakai foki, Mātiu 13:3–8, 18–23; Hepelū 11; Neil L. Andersen, “ ʻOku ʻIkai Hokonoa ʻa e Tuí ka ʻi Hoʻo Fili Ki ai,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2015, 65–68.

ʻAlamā 33:2–11; 34:17–29

Te u lava ʻo moihū ki he ʻOtuá ʻi he lotu, ʻi ha feituʻu pē pea ʻi ha faʻahinga taimi pē.

Naʻe fakataumuʻa ʻa e akonaki ʻa ʻAlamā mo ʻAmuleki fekauʻaki mo e moihuú pea mo e lotú ke fakatonutonu e ngaahi meʻa pau ne ʻikai mahino ki he kau Sōlamí (vakai, ʻAlamā 31:13–23). Ka ‘e lava ke tokoni e ngaahi moʻoni naʻá na akoʻí ke mahino lelei ange kiate kitautolu ʻa e lotú mo e moihuú. Mahalo te ke lava ʻo lisi e ngaahi moʻoni ʻokú ke maʻu ʻi he ʻAlamā 33:2–11 mo e 34:17–29 fekauʻaki mo e lotú. Hiki ʻi he tafaʻaki ʻo e lisi ko iá, ha ngaahi fakakaukau hala fekauʻaki mo e lotú ʻe lava ʻe he ngaahi moʻoni ko ʻení ʻo fakatonutonu (vakai, ʻAlamā 31:12–23). ʻE tokoni fēfē ʻa e meʻa ʻokú ke ako mei he ngaahi vēsí ni ki he founga ʻo hoʻo lotú mo e moihuú?

ʻAlamā 33:3–17

Ko hai ‘a Seinosi mo Seinoki?

Ko Seinosi mo Seinokí ko ha ongo palōfita naʻá na fakamoʻoniʻi ʻa Sīsū Kalaisi lolotonga e kuonga ʻo e Fuakava Motuʻá, ka ʻoku ʻikai maʻu ʻena ngaahi akonakí ʻi he Fuakava Motuʻá. Naʻe maʻu ʻe he kau Nīfaí e ngaahi akonaki ʻa e ongo palōfitá ni, mahalo pē koeʻuhí he naʻe kau ia ʻi he ʻū lauʻi peleti palasa naʻe maʻu ʻe Nīfai meia Lēpaní. ʻOkú na toe ʻasi pē foki ʻi he 1 Nīfai 19:10–12; Sēkope 5:1; mo e Hilamani 8:19–20.

ʻAlamā 34:30–41

“Ko e moʻuí ni ko e taimi ia … ke teuteu ai ke feʻiloaki mo e ʻOtuá.”

ʻI hoʻo lau e ʻAlamā 34:30–41, fakakaukau ki he founga te ke lava ai ʻo “fakaʻaongaʻi [ho] ngaahi ʻaho ʻi he moʻui ní” (veesi 33). ʻE tokoniʻi fēfē koe ʻe he fakatomalá mo e faʻa kātakí ke ke teuteu ke feʻiloaki mo e ʻOtuá? ʻOku ʻi ai nai ha ngaahi liliu ʻoku fie maʻu ke ke fakahoko ka kuó ke fakatoloi? Fakapapauʻi ʻokú ke ngāueʻi ha faʻahinga ueʻi fakalaumālie pē ʻokú ke maʻu.

Vakai foki, ʻAlamā 12:24; Larry R. Lawrence, “Ko e Hā ʻOku Teʻeki Ai Ke u Faí?Ensign pe Liahona, Nōvema 2015, 33–35.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo lau e folofolá mo ho fāmilí, ʻe lava ke tokoni atu ʻa e Laumālié ke mou ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke fakamamafaʻi mo aleaʻí kae lava ke feau e ngaahi fie maʻu homou fāmilí. Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe niʻihi.

ʻAlamā 32:9–11; 33:2–11; 34:38–39

ʻE fēfē nai kapau naʻe fakangofua ke tau moihū mo lotu he ʻaho Sāpaté pē? ‘I hoʻomou lau fakataha e ngaahi veesi ko ʻení, ʻe lava ke aleaʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí e founga te nau lava ai ʻo moihū he ʻaho kotoa mo e ʻuhinga ʻoku nau houngaʻia ai ʻi heʻenau lava ʻo fai iá.

ʻAlamā 32:28–43

‘Oku ʻoatu ha fakatātā ʻo ha fuʻu ʻakau fakataha mo e fokotuʻutuʻu ko ʻení, te ke ala fakaʻaongaʻi ia ke fakatātaaʻi e ngaahi lea ʻa ʻAlamā ʻi he ngaahi veesi ko ʻení. Pe ʻe lava ke lue homou fāmilí ke fekumi ki ha ʻakau ʻi he ngaahi tuʻunga kehekehe ʻo ʻenau tupú pea lau e ngaahi veesi mei he ʻAlamā 32 ʻoku fakafehoanaki ai e tupu ʻa e ʻakaú ki heʻetau tuí. Mahalo ʻe lava ʻe he mēmipa takitaha ʻo e fāmilí ʻo tō ha tengaʻi ʻakau pea aleaʻi e meʻa ʻoku fie maʻu ke tau fai ke tokoni ki ai ke tupú. ʻI he ngaahi uike ka hoko maí te mou lava ʻo vakaiʻi hoʻomou tengaʻi ʻakaú pea fefakamanatuʻaki ʻa e fie maʻu ke hokohoko atu hono tanumaki ʻo ʻetau fakamoʻoni kau kia Sīsū Kalaisí.

ʻAlamā 33:2–11; 34:17–29

Ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ʻe he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e founga ke tau fakaleleiʻi ai ʻetau ngaahi lotu fakafoʻituituí mo fakafāmilí?

ʻAlamā 34:31

Ko e hā ha aʻusia kuo nau fakahā mai ʻi he taimi ʻoku tau fakatomala aí, ʻoku kamata “leva” ke tau aʻusia e ngaahi tāpuaki ʻo e palani ʻo e huhuʻí?

ʻAlamā 34:33–35

‘Oku ʻilo nai ʻe homou fāmilí e ʻuhinga ʻo e fakatoloí? Mahalo ʻe lava ha taha ʻo vahevahe ha ngaahi sīpinga ʻo e fakatoloí mo hono ngaahi nunuʻa koví. ʻOku ʻuhinga ki he hā ke “ʻoua naʻa [tau] toloi ʻa e ʻaho ʻo [ʻetau] fakatomalá”?

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Fakatupulaki ʻo ʻEtau Founga Akoʻí

Tā ha ngaahi fakatātā. Mahalo te ke fie tuku ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau tā fakatātā ʻi heʻenau ako mei he folofolá. Hangē ko ʻení, mahalo te nau fiefia ʻi hano tā ha fakatātā ʻo ha tengaʻi ʻakau ʻoku tupu ki ha fuʻu ʻakau ʻi heʻenau ako ʻa e ʻAlamā 32.

ʻĪmisi
fuaʻi ʻakau ʻi ha fuʻu ʻakau

“Ko e meʻa ʻi hoʻomou faivelengá mo hoʻomou tuí mo hoʻomou kātakí ʻi hono tauhi ʻo e folofolá, … vakai, ʻe faifai pea mou toli hono fua ʻo iá, ʻa ia ʻoku fungani mahuʻinga taha, ʻa ia ʻoku melie hake ʻi he meʻa melie kotoa pē” ( ʻAlamā 32:42).