Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
30 Nōvema–6 Tīsema. Molonai 1–6: “Ke Tauhi ʻA Kinautolu ʻi he Hala Totonú”


“30 Nōvema–6 Tīsema. Molonai 1–6: ‘Ke Tauhi ʻA Kinautolu ʻi he Hala Totonú,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Tohi ʻa Molomoná 2020 (2020)

“30 Nōvema–6 Tīsema. Molonai 1–6,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2020

ʻĪmisi
Fai papitaiso ʻa ʻAlamā ʻi he Vai ʻo Molomoná

Minerva Teichert (1888–1976), ʻOku Fai Papitaiso ʻa ʻAlamā ʻi he Vai ʻo Molomoná, 1949–1951, lolo ʻi ha papa ʻinisi 35⅞ x 48. Brigham Young University Museum of Art, 1969

30 Nōvema –6 Tīsema

Molonai 1–6

“Ke Tauhi ʻA Kinautolu ʻi he Hala Totonú”

Naʻe lekooti ʻe Molonai e meʻa naʻá ne ʻamanaki ʻe “ʻaonga ʻapē… ʻi ha ʻaho ʻamui” (Molonai 1:4). Ko e hā ʻokú ke maʻu ʻi he Molonai 1–6 ʻoku mahuʻinga kiate koé? Hiki e meʻa ʻokú ke maʻú, pea fakakaukau ke vahevahe ia mo ha taha ʻe ala ʻaonga ki ai.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Hili ʻene fakaʻosi e lekooti ʻene tangataʻeikí ʻo e kau Nīfaí mo hono fakanounouʻi e lekooti ʻo e kau Sēletí, naʻe tomuʻa fakakaukau ʻa Molonai kuo ʻosi ʻene ngāue tauhi lekōtí (vakai, Molonai 1:1). Ko e hā mo ha toe meʻa ke lea ʻaki fekauʻaki mo ha ongo puleʻanga kuo fakaʻauha ʻo ʻosiʻosingamālie? Ka kuo mamata ‘a Molonai ki hotau kuongá (vakai, Molomona 8:35), pea naʻe ueʻi fakalaumālie ia ke ne “tohi mo ha ngaahi meʻa siʻi ʻe niʻihi, heiʻilo naʻa ʻaonga ʻapē ia … ʻi ha ʻaho ʻamui” (Molonai 1:4). Naʻá ne ʻilo naʻe tuʻunuku mai e mafola ʻa e hē mei he moʻoní, ʻo ʻomi ai ha puputuʻu fekauʻaki mo e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e tui fakalotú fakalukufua. Mahalo ko e ʻuhinga eni naʻá ne fakamahino fakaikiiki ai fekauʻaki mo e sākalamēnití, papitaisó, foaki ʻo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, mo e ngaahi tāpuaki ʻo e fakatahataha mo e kakai tuí ke “[fetauhiʻaki] ʻi he hala totonú, … ʻo falala taha pē ki he ngaahi lelei ʻa Kalaisi, ʻa ia ko e tupuʻanga mo e fakahaohaoaʻanga ʻo [ʻetau] tuí” (Molonai 6:4). ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi fakakaukau pelepelengesi pehení ha ʻuhinga ke tau fakamālōʻia e ʻEikí ʻi hono fakatolonga e moʻui ʻa Molonaí kae lava ke ne “tohi mo ha toe meʻa siʻi ʻe niʻihi” (Molonai 1:4).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Molonai 1

ʻOku kei faivelenga pē e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí neongo e fakafepakí.

ʻOku faingofua ange ki ha kakai ʻe niʻihi ke nau faivelenga ʻi he ngaahi taimi nonga mo fiemālié. Ka ʻi heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, kuo pau ke tau kei faivelenga pē neongo ʻetau fepaki mo e ngaahi faingataʻá mo e fakafepakí. ʻI hoʻo lau e Molonai 1, ko e hā ʻokú ne ueʻi fakalaumālie koe fekauʻaki mo e faivelenga ʻa Molonai ki he ʻEikí mo hono uiuiʻí? Te ke lava fēfe ʻo muimui ki heʻene sīpingá?

Molonai 2–6

Kuo pau ke fakahoko e ngaahi ouau ‘o e lakanga fakataulaʻeikí ʻo hangē ko e fekau ʻa e ʻEikí.

Naʻe maʻu ʻe he Fakamoʻuí mo fakahoko e ngaahi ouau toputapú he lolotonga ʻene ngāue fakafaifekau ʻi he matelié, ʻo hangē ko e papitaisó (vakai, Mātiu 3:13–17; Liliu ʻe Siosefa Sāmita, Sione 4:1–3), fakanofo ki he lakanga fakataulaʻeikí (vakai, Maʻake 3:13–19), mo e sākalamēnití (vakai, Mātiu 26:26–28). Ka neongo ia, ʻoku puputuʻu ha kakai tokolahi he ngaahi ʻahó ni koeʻuhi ko e Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní, fekauʻaki mo e founga ke fakahoko ʻaki e ngaahi ouaú—mo e vakai pe ʻoku kei fie maʻu koā kinautolu. ʻI he Molonai 2–6, naʻe ʻomi ai ʻe Molonai ha ngaahi fakaikiiki mahuʻinga fekauʻaki mo e ngaahi ouau pau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻe lava ke tokoni ki hono fakamahino ha niʻihi ʻo e ngaahi puputuʻu ko ení. Ko e hā ha ngaahi ongo ʻokú ke maʻu ʻi hoʻo ako fekauʻaki mo e ngaahi ouaú ʻi he ngaahi vahe ko ʻení? Ko ha ngaahi fehuʻi eni ʻe niʻihi te ke lava ʻo fai ke tokoni atu ki hoʻo akó:

Hilifakinimá (Molonai 2; 6:4).Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he ngaahi fakahinohino ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Molonai 2:2 fekauʻaki mo e ouau ʻo e hilifakinimá? ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga ke “ngāue mo fakamaʻa… ʻe he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní”? (Molonai 6:4).

Fakanofo ki he lakanga fakataulaʻeikí (Molonai 3).Ko e hā ʻokú ke maʻu ʻi he vahe ko ʻení ʻe lava ke tokoni ki ha taha ke ne teuteu ke fakanofo ia ki he lakanga fakataulaʻeikí? Ko e hā ʻokú ke maʻu ʻe lava ke tokoni ki ha taha ke ne fakahoko ha ouau?

Ko e sākalamēnití (Molonai 4–5; 6:6).Fakatokangaʻi e ngaahi talaʻofa ʻi he ongo lotu sākalamēnití (vakai, Molonai 4:3; 5:2), pea fakalaulauloto ki he meʻa ʻokú ke fai ke tauhi ai hoʻo ngaahi palōmesí. Ko e hā te ke lava ʻo fai ke fakaafeʻi e takiekina mālohi ange ʻa e Laumālié ʻi hoʻo kau atu ki he sākalamēnití?

Papitaisó (Molonai 6:1–3).Ko e hā te ke fai ke kei hokohoko atu pē ke feau e fie maʻu ki he papitaisó ʻoku ʻomi ʻi he ngaahi veesi ko ení, ʻo aʻu ki he hili hoʻo papitaisó? Ko e hā ʻoku fokotuʻu atu ʻe he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e ʻuhinga ke hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí?

Ko e hā ha founga te ke liliu ai e anga hoʻo fakakaukau atu, kau atu, pe teuteuʻi e niʻihi kehé ki he ngaahi ouau ko ení, ʻo makatuʻunga ʻi he meʻa kuó ke akó? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e ngaahi ouau ko ení ke “[fakahoko] … ʻo fakatatau ki he ngaahi fekau ʻa Kalaisí”? (Molonai 4:1).

Vakai foki, “Ordinances,” Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org.

ʻĪmisi
ko ha finemui ʻoku tāpuakiʻi

Naʻe akoʻi ʻe Sīsū e founga ʻoku totonu ke fakahoko ʻaki e ngaahi ouaú.

Molonai 6:4–9

ʻOku fetokangaʻiʻaki ʻe he kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ke lelei ʻa e laumālie kotoa pē.

Neongo ʻoku moʻoni ʻoku tau “ngāueʻi [hotau] fakamoʻui [ʻotautolú]” kotoa (Molomona 9:27), ka naʻe toe akoʻi foki ʻe Molonai ʻe lava ke tokoni e “faʻa fakataha” mo e kakai tui kehé ke tau nofo maʻu ai “ʻi he hala totonú” (Molonai 6:4–5). ʻI hoʻo lau e Molonai 6:4–9, fakalaulauloto ki he ngaahi tāpuaki ʻoku haʻu mei hono “lau ʻa [kitautolu] ki he kakai ʻo e siasi ʻo Kalaisí” (Molonai 6:4). Te ke tokoni fēfē ke ngaohi e ngaahi aʻusia ʻokú ke maʻu mo e niʻihi kehé ʻi he lotú ke hangē ko ia ʻoku fakamatalaʻi ʻe Molonaí, ʻo tatau ai pē pe ko ha takimuʻa koe pe taha pē ʻoku kau atu ki ai?

ʻĪmisi
fakaʻilonga ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo lau e folofolá mo ho fāmilí, ʻe lava ke tokoni atu ʻa e Laumālié ke mou ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke fakamamafaʻi mo aleaʻí kae lava ke feau e ngaahi fie maʻu homou fāmilí. Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe niʻihi.

Molonai 1; Molonai 6:3

ʻOku ʻuhinga nai ki he hā ke “fakaʻikaiʻi ʻa e Kalaisí”? (Molonai 1:2–3). Te tau fakahaaʻi fēfē ʻoku tau “fakapapau ke tauhi kiate ia ʻo aʻu ki he ngataʻangá”? (Molonai 6:3). Vahevahe ha ngaahi sīpinga ʻo ha kakai ʻokú ke ‘ilo ʻoku nau maʻu e faʻahinga fakapapau ko eni ke tauhi kiate Iá.

Molonai 4:3; Molonai 5:2

ʻE lava ke tataki ʻe hono lau e ongo lotu sākalamēnití ki ha fealeaʻaki fekauʻaki mo e loto ʻapasia ange ʻi he sākalamēnití. Mahalo ʻe lava ke aleaʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí ha ngaahi kupuʻi lea mei he ongo lotu ko ʻení ʻoku ʻuhingamālie makehe kiate kinautolu. Te nau lava foki ʻo hiki ʻenau ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi kupuʻi leá pe tā ha fakatātā ʻokú ne tokoniʻi kinautolu ke nau fakakaukau fekauʻaki mo e Fakamoʻuí. Te nau lava ‘o ʻomi e meʻa naʻa nau tohi pe taá ki he fakatahaʻanga sākalamēnití ke tokoniʻi kinautolu ke nofotaha ʻenau fakakaukaú ʻiate Ia. Talaange ki ho fāmilí hoʻo ongo fekauʻaki mo e sākalamēnití mo e feilaulau ʻa e Fakamoʻuí.

Molonai 6:1–4

ʻOku ʻuhinga ki he hā ke maʻu ha “loto-mafesifesi mo e laumālie fakatomalá”? (Molonai 6:2). ʻOku tokoni fēfē eni ki heʻetau teuteu ki he papitaisó? ʻE tokoni fēfē nai ia hili ʻetau papitaisó?

Molonai 6:4–9

Fakatatau mo e ngaahi vēsí ni, ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki ʻoku haʻu mei hono ““lau ʻa [kitautolu] ki he kakai ʻo e siasi ʻo Kalaisí”? (Molonai 6:4). Ko e hā ʻoku tau fie maʻu ai e Siasí?

Molonai 6:8

Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he veesi ko ení fekauʻaki mo e fakatomalá? Ko e hā hono ʻuhinga ke fekumi ki he fakamolemolé ʻaki e “loto-moʻoní”? (Molonai 6:8). Fakakaukau ke hivaʻi ha foʻi hiva fekauʻaki mo e fakamolemolé, hangē ko e “Tokoniʻi Au Tamai” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 52).

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Ko Hono Fakatupulaki e Ako Fakatāutahá

Fekumi ki ha fakamoʻoni ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā M.Lāsolo Pālati ʻo pehē, “[Ko e] ongoongoleleí ko ha ongoongolelei ʻo e ʻofa—ʻofa ki he ʻOtuá mo e feʻofaʻakí” (“God’s Love for His Children,” Ensign, May 1988, 59). ‘I hoʻo lau e folofolá, fakakaukau ke tohiʻi hifo pe fakaʻilongaʻi e ngaahi fakamoʻoni ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate koe mo e kotoa ʻo ʻEne fānaú.

ʻĪmisi
Ko e toitoi ʻa Molonai ʻi ha ʻana

Molonai ʻi ha ʻAna, tā ʻe Jorge Cocctā