Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
7–13 Tesema. Moronae 7-9: “Talosia Ia Sii Ae Oe i Luga e Keriso”


“7–13 Tesema. Moronae 7-9: ‘Talosia Ia Sii Ae Oe i Luga e Keriso,’” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Tusi a Mamona 2020 (2020)

“7–13 Tesema. Moronae 7-9,” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2020

Ata
O Moronae o loo tusitusi i luga o papatusi auro

Minerva Teichert (1888–1976), Moronae: O Le Sa Nifae Mulimuli, 1949–1951, suauu i luga o le laupapa faamasone, 34¾ x 47 inisi. Falemataaga o Faatufugaga a le Iunivesite a Polika Iaga, 1969

7–13 Tesema

Moronae 7–9

“Talosia Ia Sii Ae Oe i Luga e Keriso”

A o e suesue i le Moronae 7-9, faalogologo i uunaiga a le Agaga Paia, ma tusifaamaumau Ana savali ia te oe. E mafai ona ia aoao mai ia te oe mea e te manaomia ona iloa ma mea e tatau ona e faia.

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

A o le’i faaumaina e Moronae ana upu mulimuli, sa ia faasoa mai ni savali se tolu mai lona tama o Mamona: o se saunoaga i “soo fifilemu o Keriso” (Moronae 7:3) ma ni tusi se lua sa tusia e Mamona ia Moronae. Atonu sa faaaofia ai e Moronae nei savali i le Tusi a Mamona ona sa ia muai vaaia ni mea e tutusa ai i le va o faigata i ona aso ma o tatou aso. I le taimi na tusia ai nei upu, o le nuu atoa o sa Nifae, sa faapea ona vave pauu atu i le liliuese. O le toatele o i latou na “ua toesea lo latou alofa, o le tasi i le isi” ma sa fiafia “ua latou fiafia i mea uma, vagana ai le mea lelei” (Moronae 9:5, 19). E ui i lea, sa maua lava e Mamona se mafuaaga mo le faamoemoe—o le aoaoina o i tatou o le faamoemoe e le faapea o le le amanaiaina po o le leano i faafitauli o le lalolagi; o lona uiga o le i ai o le faatuatua i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso, o o laua mana e malosi atu ma tumau atu nai lo na faafitauli. O lona uiga o le “taofi mau i mea lelei uma” (Moronae 7:19). O lona uiga o le tuu o le Togiola a Iesu Keriso “ia mau e faavavau i lou mafaufau, … le faamoemoe o lona mamalu ma le ola faavavau” (Moronae 9:25). Ma seia oo i le aso matagofie o le Afio Mai Faalua o Keriso, o lona uiga e le uma lava le “galuega e [tatau ona tatou] fai … [ia] faatoilaloina le fili o le amiotonu uma” (Moronae 9:6).

Ata
aikona o le suesuega faaletagata lava ia

Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia

Moronae 7:12–20

O le malamalama o Keriso e fesoasoani ou te iloa ai le eseesega o le lelei ma le leaga.

Ua tumu le lalolagi i aso nei i savali faatosina; e mafai faapefea ona tatou iloa po o le fea e sa’o ae o le fea e sese? Ua tuuina mai e upu a Mamona i le Moronae 7 ni mataupu faavae e mafai ona tatou faaaogaina e aloese ai ma le “faamasino sese” (Moronae 7:18). A o e suesue i le Moronae 7:12–20, vaavaai mo upumoni e mafai ona fesoasoani e te iloa ai po o a mea o le a e latalata atili atu ai i le Atua ma mea e te le [latalata atu ai i le Atua]. E te ono faaaogaina nei upumoni e fesoasoani ai e iloilo ai savali e te tau i ai ma aafiaga e te oo i ai i lenei vaiaso ma iloa ai pe latou te valaaulia ma faatosina ai oe e fai mea lelei pe leai (tagai Moronae 7:13).

Tagai foi “Judging Others,” Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org; Bible Dictionary, “Light of Christ.”

Moronae 7:20–48

E ala i le faatuatua ia Keriso, e mafai ai ona ou “taofi mau i mea lelei uma.”

Ina ua uma ona aoao mai e uiga i auala e iloa ai le eseesega i le va o le lelei ma le leaga, na fesili mai e Mamona se fesili lea e foliga mai e fetaui lava i aso nei: “E mafai faapefea ona outou taofi mau i mea lelei uma?”—aemaise lava i taimi ua matuai faatosinaina lava faaosoosoga a le fili (Moronae 7:20). O le tali a Mamona e mafai ona maua atoa i le vaega o totoe o le mataupu e 7. A o e faitau i fuaiupu 20–48, vaavaai mo upumoni e fesoasoani e te iloa ai “mea lelei uma” ua e maua ona o Iesu Keriso. E mafai faapefea i le i ai o le faatuatua ia te Ia ona fesoasoani e te saili ai i mea e lelei? E mafai faapefea ona e “taofi mau” i mea e sili atu ona lelei?

Tagai foi Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:13.

Moronae 7:44–48

“O le alofa mama o le alofa le pona lea o Keriso.”

Sa maitauina e Peresitene Dallin H. Oaks: “O le mafuaaga e le uma ai le alofa mama ma le mafuaaga e sili atu ai le alofa mama nai lo gaoioiga lelei … ona o le alofa mama, ‘le alofa mama o Keriso’ (Moro. 7:47), e le o se gaoioiga ae o se tulaga po o le aga o le avea. … O le alofa mama o se mea e avea ai se tasi” (“O Le Luitau o le Avea Ai,” Liahona, Nov. 2000, 34). A o e faitau i le Moronae 7:44–48, mafaufau i le faamatalaga a Mamona o le alofa mama, ma faalogo mo uunaiga mai le Agaga Paia; e mafai ona Ia fesoasoani ia te oe e sue auala e mafai ona e alualu ai i luma. Aisea tatou te manaomia ai le faatuatua ma le faamoemoe ia maua ai le meaalofa o le alofa mama?

Moronae 9:9

E mafai ona aveesea lo’u legavia ma lo’u ola mama mai ia te a’u?

O le faamatalaga a Mamona o agasala mataga a sa Nifae na faapea ona maua ai ni manatu sese o nisi e faapea, o tagata na aafia i sauaga po amioga mataga faalefeusuaiga na solia le tulafono o le ola mama. Ae peitai, sa faamanino mai e Elder Richard G. Scott e faapea, sa le o le tulaga lena na i ai. Sa ia aoao mai, “Ou te molimau faamaoni atu, pe a matuai faatiga oe e se amioga saua, faasoesa, pe mataifale a se isi tagata, ma e te le’i malie i ai, e le o oe na mafua ai ma e le tatau ona e lagona se ta’usalaina” (“Healing the Tragic Scars of Abuse,” Ensign, May 1992, 32).

Moronae 9:25–26

E mafai ona ou maua le faamoemoe ia Keriso, e tusa lava po o a o’u tulaga.

Ina ua uma ona faamatalaina se amioleaga na ia vaaia, sa ta’u atu e Mamona i lona atalii e aua le faanoanoa. O le a le mea ua faagaeetia ai oe i le savali o le faamoemoe a Mamona? O le a le uiga ia te oe o le “sii a’e oe” e Keriso? O a ni uiga auaumama o Keriso ma ni mataupu faavae o Lana talalelei e “mau i lou mafaufau” ma tuu atu ia te oe le faamoemoe? (Moronae 9:25).

Tagai foi Dieter F. Uchtdorf, “O le Faamoemoe i le Malamalama o le Atua,” Ensign po o le Liahona, Me 2013, 70, 75–77.

Ata
aikona o le suesuega faaleaiga

Manatu mo Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga

A o e faitauina ma lou aiga ia tusitusiga paia, e mafai e le Agaga ona fesoasoani ia te oe ia iloa po o a mataupu faavae e faamamafa ma talanoaina ina ia taulimaina ai manaoga o lou aiga. O ni nai manatu nei.

Moronae 7:5–11

E tusa ai ma le Moronae 7:5–11, aisea e taua ai le faia o mea sa’o mo mafuaaga sa’o? E mafai faapefea ona tatou iloa pe o tatou tatalo ma usitai i poloaiga a le Atua ma le “loto faamaoni i ai”? (fuaiupu e 6).

Moronae 7:12–19

E mafai faapefea ona fesoasoani le fautuaga a Mamona ia i tatou e faia ai filifiliga lelei e uiga i auala tatou te faaaluina ai o tatou taimi ma po o ai foi e faaalu faatasi ai? E mafai ona e valaaulia tagata o le aiga e su’e i le tou fale ma “taofi mau i” (Moronae 7:19), po o le taofi mau, i mea e valaaulia i latou ia “faia mea lelei, ma alofa i le Atua” (Moronae 7:13). Ia viia i latou mo mea lelei latou te maua.

Moronae 7:29

A uma ona faitau le fuaiupu lenei, e mafai e tagata o le aiga ona talanoa e uiga i vavega ua latou molimauina po o isi auala ua latou vaaia ai aao o le Atua i o latou olaga.

Moronae 8:5–26

O le a le mea sa malamalama sese i ai sa Nifae o e sa papatisoina tamaiti laiti e uiga i le Togiola a Iesu Keriso? O le a se mea ua tatou aoaoina e uiga i le Togiola mai aoaoga a Mamona?

Moronae 8:16–17

O le a le uiga o le i ai o le “alofa ua atoatoa”? E faapefea ona fesoasoani i lo tatou faatoilaloina o le fefe? E faapefea ona fesoasoani tatou te aoao atu ai ma le lototele ia upumoni? E faapefea ona tatou atinaeina?

Mo nisi manatu mo le aoaoina o fanau tagai i le otootoga o le vaiaso lenei i le Sau, Mulimuli Mai Ia te A’u—Mo le Peraimeri.

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Faaaoga musika e valaaulia ai le Agaga ma aoao aoaoga faavae. “Ua i ai i musika ni mana le faatapulaaina mo le uunaiga o aiga ia faateleina le faaleagaga” (“Tuleiga Tomua a le Au Peresitene Sili,” Viiga,x). O se pese e faatatau i le alofa, e pei o le “Ia Fealofani” (Viiga, nu. 195), e mafai ona faaleleia atili ai se talanoaga faaleaiga e uiga i le alofa mama i le Moronae 7:44–48.

Ata
Iesu Keriso

Atatosi o Keriso le Faaola, saunia e Heinrich Hofmann