Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
28- Ianuari--3 Fepuari Mataio 3; Mareko 1; Luka 3; ‘Ina Teuteu ia Outou le Ala o le Alii’


“28 Ianuari--3 Fepuari Mataio 3; Mareko 1; Luka 3; ‘Ina Teuteu ia Outou le Ala o le Alii’” Sau, Mulimuli Mai ia te Au---Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: FeagaigaFou 2019 (2019)

“28 Ianuari--3 Fepuari Mataio 3; Mareko 1; Luka 3,” Sau, Mulimuli Mai ia te Au---Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2019

Ata
O Ioane le Papatiso o loo Papatisoina Iesu

Faamalama lanu o le Malumalu o Navu Ilinoi, saunia e Toma Holdman

28 Ianuari--3 Fepuari

Mataio 3; Mareko 1; Luka 3

“Ina Teuteu ia Outou le Ala o le Alii”

Amata i le faitauina o le Mataio 3; Mareko 1; ma le Luka 3. A o e tatalo mo le Agaga Paia e fesoasoani ia te oe ia malamalama i nei mataupu, o le a Ia tuu atu ia te oe malamalamaaga e faapitoa lava mo oe. Tusifaamaumau nei lagona uunai, ma fai ni fuafuaga e faatino.

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

E mafai e Iesu Keriso ma Lana talalelei ona suia oe. Na sii mai e Luka se valoaga anamua a Isaia lea na faamatala mai ai le misiona a Ioane le Papatiso ma le aafiaga o le a i ai ona o le afio mai o le Faaola: “O vanu uma e faaeaina ia; o mauga uma ma mea maupuepue e faamaulaloina ia; o mea faafatiatamai e fai ma mea faalaugatasi ia, ma mea gaoa e fai ma mea laulelei” (Luka 3:5; tagai foi Isaia 40:4). O se savali lea mo i tatou uma, e aofia ai i atou o e manatu e le mafai ona suia pe le manaomia foi ona suia. Afai e i ai se mea e tumau pei o se mauga e mafai ona faalaugatasia, o le mea moni foi la e mafai e le Alii ona fesoasoani ia i tatou e faasa’osa’o o tatou lava ala piopio (tagai Luka 3:4--5). A o tatou taliaina le valaaulia a Ioane le Papatiso e salamo ma suia, ua tatou saunia o tatou mafaufau ma loto e talia Iesu Keriso ina ia mafai foi e i tatou ona “vaaia le faaolataga mai le Atua” (Luka 3:6).

Ata
aikona suesuega faaletagata lava ia

Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia

O le Evagelia a Mareko

O ai Mareko?

Mai tusitala o Evagelia, e pito i laitiiti lava se mea ua tatou iloa e uiga ia Mareko. Ua tatou iloa o ia o se soa faifeautalai a Paulo, Peteru, ma isi faifeautalai. E toatele sikola o le tusi paia e talitonu na faatonuina e Peteru ia Mareko e tusifaamaumau ia mea na tutupu i le soifuaga o le Faaola. O le Evagelia a Mareko sa foliga mai na tusia i luma mai o le isi toatolu.

Tagai foi i le Bible Dictionary, “Mareko.”

Mataio 3:1–12; Mareko 1:1–8; Luka 3:2–18

O le salamo o se suiga tele o le mafaufau ma le loto.

O le misiona a Ioane le Papatiso o le saunia lea o loto o tagata e talia le Faaola ma avea atili e faapei o Ia. Na faapefea ona ia faia? Sa ia folafola atu, “Ina salamo ia outou” (Mataio 3:2). Sa ia faaaogaina faatusa e pei o fua ma saito e faamamafa mai ai le taua o le salamo ina ia talia ai Keriso (tagai Luka 3:9, 17).

O a isi faatusa o e mauaina i tala o le galuega a Ioane le Papatiso? Mafaufau e maka i au tusitusigapaia pe tusi foi ni ata o na mea i se api talaaga suesue. O a mea o aoao mai e nei faatusa e uiga i le aoaoga faavae ma le tatau ona salamo?

O le salamo moni o “se suiga i le mafaufau, o se mafaufau fou e uiga i e Atua, i le tagata lava ia, ma le lalolagi. … [O lona uiga] o “se liliu atu o le loto ma manatu i le Atua ” (Bible Dictionary, “Salamo”). I le Luka 3:7--14, o a suiga na valaaulia e Ioane ia tagata e fai ina ia saunia ai e talia Keriso? E faapefea ona faatatau lenei fautuaga ia te oe? E mafai faapefea ona e faaali atu ua e salamo moni? (tagai Luka 3:8).

Tagai foi Faaliliuga Iosefa Samita, Luka 3:4–11 (i le faaopoopoga ile Tusi Paia); Bible Dictionary, “John the Baptist”; D. Todd Christofferson, “O Le Meaalofa Paia o le Salamo,” Liahona po o le Liahona, Nov. 2011, 38–41.

Mataio 3:7; Luka 3:7

O ai le au Faresaio ma le au Satukaio?

O Faresaio o tagata o se aulotu Iutaia o e sa faamaualulugaina i latou lava i le tausisia o le tulafono a Mose. Sa latou faamoemoe ia tuuitiitia tapuaiga i le tausisia o le mau amioga e tusa ai ma sauniga. O le au Satukaio o le au maumea Iutaia e i ai faatosinaga iloga faalelotu ma faaupufai. Sa latou le talitonu i le aoaga faavae o le toetutu. O ia vaega uma e lua sa o ese mai le uluai faamoemoe o tulafono a le Atua, ma o le toatele o o latou tagata sa mumusu e talia le savali ale perofeta a le Atua, o Ioane le Papatiso.

Tagai foi Mataio 23:27; Ioane 1:19–24; Bible Dictionary, “Faresaio” ma le “Satukaio.”

Mataio 3:13–17; Mareko 1:9–11; Luka 3:15–16, 21–22

Na papatisoina Iesu Keriso ina ia “faataunuuina mea tonu uma.”

Ina ua papatisoina oe, sa e mulimuli ile faataitaiga a le Faaola. Faatusatusa mea ua e aoaoina mai nei tala i le papatisoga o le Faaola ma le mea sa tupu i le taimi o lou papatisoga.

O ai na papatisoina Iesu Keriso, ma o le a foi le pule na ia umia?

O ai na papatisoina oe, ma o le a foi le pule na ia umia?

O fea na papatiso ai Iesu?

O fea na papatiso ai oe?

Na faapefea ona papatisoina Iesu?

Na faapefea ona papatisoina oe?

Aisea na papatiso ai Iesu Keriso?

Aisea na papatisoina ai oe?

Na faapefea ona faaalia e le Tama Faalelagi na fiafia o Ia ia Iesu?

Na faapefea ona faaalia e le Tama Faalelagi na fiafia o Ia ina ua e papatiso? O faapfea ona Ia faaalia Lana faamaoniga talu mai lena taimi?

Na tusifaamaumau e Nifae ni nai aoaoga taua e uiga i le papatisoga o le Faaola. O a ni mea o i ana upu i le 2 Nifae 31 ua aoaoina ai oe? Mafaufau e tusifaamaumau lou aafiaga i lou papatisoga i se tusi talaaga.

Tagai foi Ioane 1:32–33; Mosaea 18:8–11; Mataupu Faavae ma Feagaiga 13:1; 20:37, 68–74; “The Baptism of Jesus” (video, LDS.org).

Mataio 3:16–17; Mareko 1:9–11; Luka 3:21–22

Pe o aoao mai e le Tusi Paia faapea o sui o le Aigaatua o ni tagata mavaevae e toatolu?

Ua i ai i le Tusi Paia le tele o faamaoniga e faapea o sui o le Aigaatua o ni tagata mavaevae se toatolu. Mo se faataitaiga, o le tala i le papatisoga o le Faaola, ua lagolago ai le aoaoga faavae o le Atua le Tama, o Iesu Keriso, ma le Agaga paia o ni tagata mavaevae se toatolu. Na tulei mai le Atua le Tama mai le lagi, ma o le Agaga Paia (faatusa i se lupe) sa faapepepepe ifo i luga o le Faaola ma sa papatisoina o Ia. O nisi nei o mau o loo aoao mai ai lea lava upumoni: Kenese 1:26–27; Mataio 17:1–5; Ioane 17:20–23; Galuega 7:55–56; ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:22.

Ata
aikona suesuega faaleaiga

Manatu mo le Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga

A o e faitauina faatasi ma lou aiga ia mau, e mafai e le Agaga ona fesoasoani atu ia e iloa pe o a mataupu faavae e faamamafa ma talanoaina ina ia taulimaina ai manaoga o lou aiga. O ni nai fautuaga nei:

Mataio 3

Na umia e Ioane le Papatiso le Perisitua Arona. O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai e uiga i le Perisitua Arona a o tatou suesue e uiga ia te ia? E mafai faapefea ona fesoasoani le faataitaiga a Ioane i e umia le Perisitua Arona i le faataunuuina o o latou tiute? (Tagai foi MF&F 13:1; 20:46–60.)

Mataio 3:11–17; Mareko 1:9–11; Luka 3:21–22

Ina ia aoao tagata o le aiga e uiga i le papatisoga ma le meaalofa ole Agaga Paia, mafaufau e faaali se meafaitino palapala ma tuu atu i tagata o le aiga e faamama i se vai. E faapefea ona faatatau lea gaoioiga ile papatisoga? Ona fai lea i tagata o le aiga e talanoa e uiga i nisi o uiga faamama o le afi. Aisea ua faamatala ai le meaalofa o le Agaga paia o se “papatisoga i le afi”? (Tagai Bible Dictionary, “Agaga Paia.”)

Ata
alii talavou o loo papatisoina se isi

Afai tatou te papatiso, e tafiesea a tatou agasala.

Mataio 3:17; Mareko 1:11; Luka 3:22

O anafea na tatou lagonaina ai ua fiafia le Atua ia i tatou? O a ni mea e mafai ona tatou faia o se aiga ia fiafia mai ai le Atua?

Mo nisi manatu mo le aoaoina atu o le fanau, tagai i le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Peraimeri.

Faaleleia o Suesuega Faaletagata Lava Ia

Ole atu i le Alii mo le fesoasoani. Na tuuina mai tusitusiga paia e ala i faaaliga, ma ina ia malamalama moni ai, tatou te manaomia faaaliga patino. Ua folafola mai le Alii, “Ia outou ole atu, ona foaiina mai ai lea ia te outou; ia outou saili, ona outou maua ai lea; ia outou tuitui atu, ona toina ai lea ia te outou” (Mataio 7:7).

Ata
O Ioane o loo papatisoina Iesu

O Ioane o loo Papatisoina Iesu, saunia e Greg K. Olsen