Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
1--14 Aperila Mataio 16--17; Mareko 9; Luka 9: ‘O Oe o le Keriso’


“1--14 Aperila Mataio 16--17; Mareko 9; Luka 9: ‘O Oe o le Alo o le Atua’” Sau, Mulimuli Mai ia te Au---Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Feagaiga Fou 2019 (2019)

“1--14 Aperila Mataio 16--17; Mareko 9; Luka 9, “ Sau, Mulimuli Mai ia te Au---Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2019

Ata
Liuaina o Keriso

O Le Liuaina, saunia e Carl Heinrich Bloch.

1--14 Aperila

Mataio 16–17; Mareko 9; Luka 9

“O Oe o le Keriso”

I le isi lua vaiaso a sau, manatunatu loloto i le molimau a Peteru, o loo maua i le Mataio 16:15–17, ma molimau a perofeta ma aposetolo o le a e faalogologo i ai i le konafesi aoao.

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

Pe le matautia ea le tapa e le au Faresaio ma le au Satukaio ia faailoa atu e Iesu “se faailoga mai le lagi”? Pe le’i lava ea Ana mau vavega e tele ua lauiloa? Ae faapefea Ana aoaoga mamana po o auala e tele sa Ia faataunuuina ai valoaga anamua? O la latou tapa faamalosi e lei uunaia ona o se le lava o faailoga ae o se le mananao e “iloatino ia faailoga” ma taliaina. (Tagai Mataio 16:1–4.)

O Peteru, pei foi o le au Faresaio ma le au Satukaio, sa molimauina ia vavega a le Faaola ma sa faalogo i Ana aoaoga. Ae o le molimau maioio a Peteru, “O oe o le Keriso, le Alo o le Atua soifua,” e lei maua mai i sane faaletino---lona “tino ma le toto. O lana molimau sa faaalia atu ia te ia e lo tatou “Tama oi le lagi.“ Faaaliga o le papa lea ua faatu e le Faaola Lana Ekalesia i lena taimi ma i le taimi nei---o faaaliga mai le lagi i Ana auauna. Ma o le papa lea e mafai ona tatou fausia ai lo tatou avea ma soo---o le faaaliga o Iesu o le Keriso ma o Ana auauna o loo umia “ki o le malo.” A fausia i tatou i luga o lenei faavae, “e le mafai e faitotoa o seoli ona manumalo ia [i tatou].” (Mataio 16:15–19.)

Ata
aikona o suesuega faaletagata lava ia

Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia

Mataio 16:13–17; Luka 9:18–21

O se molimau ia Iesu Keriso e sau mai faaaliga.

Afai e fesili mai Iesu Keriso i tagata i aso nei, “Pe se a le upu a tagata ia te au le Atalii o le Tagata?” o le a ese a latou tali mai tali na tuuina atu e tagata i Ona taimi. O a uiga faaalia i ona po nei e uiga ia Iesu ua outou matauina? E faapefea ona e tali atu pe a fesili atu Iesu ia te oe, “Pe se a la outou upu ia te au po o ai?” (Tagai Mataio 16:13–15.)

Manatunatu loloto i lau molimau i le Faaola ma pe na faapefea ona e mauaina. O le a se mea ua e aoaoina mai le Mataio 16:15–17 e mafai ona faamalosia ai? A e manao e aoao atili e uiga i molimau ma faaaliga patino, sailiili i mau nei: Ioane 15:26; 1 Korinito 12:3; 2 Nifae 31:18; Alema 5:45–48; ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:2–3.

Mataio 17:1–9; Mareko 9:2–10; Luka 9:28–36

O le a le mea sa tupu i luga o le Mauga o Liua

Ina ua ave e Iesu ia Peteru, Iakopo, ma Ioane i “se mauga maualuga,” sa liua o Ia (pe sa faamamaluina) i o latou luma. Sa faaali ifo ai foi Mose ma Elia (Elijah) ma faaee atu ki o le perisitua i luga o Aposetolo. O ki nei na mafai ai e i latou ona taitai le Ekalesia a Keriso i le lalolagi ina ua mavae LonaToetu (tagai Bible Dictionary, “Transfiguration, Mount of”). O ki foi nei na toefuatai mai i o tatou taimi (tagai MFF 110).

Mataio 16:13–19; 17:1–9

O a “ki o le malo o le lagi”?

“O “ki o le malo ole lagi” ia na folafola mai e le Faaola e avatu ia Peteru o ki o le perisitua (Mataio 16:19) “O ki o le perisitua o le pule lea ua tuuina mai e le Atua i taitai perisitua e faatonu ai, faafoe ai, ma pulea ai le faaaogaina o Lana perisitua i luga o le fogaeleele. O le faaaogaina o le pule o le perisitua e pulea lea e i latou o e umia ona ki (tagai i le MFF 65:2; 81:2; 124:123 O i latou e umia ki o le perisitua ua i ai le aia tatau e pulefaamalumalu ai ma taitaia le Ekalesia i totonu o se puleaga” (Tusitaulima 2: Taitaiina o le Ekalesia [2010], 2.1.1)

Ata
faatagata o Peteru o loo uuina ki

O “ki o le malo o le lagi” o ki o le perisitua.

O ki o le perisitua na tuuina atu ia Peteru ma isi Aposetolo i luga o le Mauga o Liua na toefuatai mai i o tatou taimi (tagai MFF 110:11--16). O i latou o e umia ki o le perisitua e aofia ai le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua ma isi Au Pulega Aoao; peresitene o malumalu, misiona, siteki, ma itu, ma epikopo, peresitene o paranesi, ma peresitene o korama.

Tagai foi Neil L. Andersen, “Mana i le Perisitua,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2013, 92–95; Faamaoni i le Faatuatua, 126–27; “Priesthood Keys: The Restoration of Priesthood Keys” (vitio, LDS.org).

Mataio 17:14–21; Mareko 9:14–29

Pe a sailia se faatuatua sili atu, e tatau ona ou muai taofimau i le faatuatua ua ia te au.

O le tagata o loo ta’ua i le Mataio 17 ma le Mareko 9 sa i ai ni mafuaaga e masalomia ai le mafai e Iesu ona faamalolo lona atalii. Na ia ole atu i soo o Iesu e faamalolo lona atalii, ae sa latou le mafaia. Ae ina ua valaaulia o ia e le Faaola e faaaoga lona faatuatua, sa lei taulai atu o ia i ona masalosaloga. “Le Alii e, ua ou faatuatua,” na ia fai atu ai ona ia faailoa atu lea e le atoatoa lona faatuatua ma toe fai atu, “Ia e fesoasoani i lo’u le faatuatua.

O le a le mea sa aoao atu e le Agaga ia te oe a o e faitauina lenei vavega? Ua faapefea ona fesoasoani le Tama Faalelagi ia te oe ia faateleina lou faatuatua? O le a se mea e mafai ona e faia e atinae ai i luga o lou faatuatua ua i ai? Atonu e mafai ona e faia se lisi o mau, savali o konafesi, po o aafiaga na faamalosia ai lou faatuatua.

Tagai foi Jeffrey R. Holland, Le Alii e, ua Ou Faatuatua,” Ensign po o le Liahona, Me 2013, 93–95.

Ata
aikona suesuega faaleaiga

Manatu mo Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga

A o e faitauina faatasi ma lou aiga ia mau, e mafai ona fesoasoani le Agaga ia te oe e iloa ai po o a mataupu faavae e faamamafa ma talanoaina ina ia taulima ai manaoga o lou aiga. O ni nai fautuaga nei:

Mataio 16:13–19; 17:1–9

Ina ia aoao le fanau e uiga i ki o le perisitua, e mafai ona e faamatalaina le tala a Elder Gary E. Stevenson e uiga i le le mafai ona alu i totonu o lana taavale ona sa loka (tagai “O Fea o I Ai Ki ma le Pule o le Perisitua?” Ensign po o le Liahona, May 2016, 29–32). E mafai one e tuu atu i lau fanau e faaaoga ki e tatala ai le fale, le taavale, po o isi loka. Mafaufau e faasino atu se ata o le Peresitene o le Ekalesia ma molimau atu o loo ia umia ki uma o le perisitua, e faapei ona sa faia e Peteru.

Mataio 17:20

O perofeta e faatuatua ia Iesu Keriso ua latou fulia mauga (tagai Iakopo 4:6; Mose 7:13). O le molimau lenei mai ia Epikopo Richard C. Edgley e mafai ona fesoasoani e faatalafeauga lenei fuaiupu i lou aiga: “Ou te lei vaaitino lava i se mauga mo’i ua fuli. Ae ona o le faatuatua, ua ou vaai ai i se mauga o le masalosalo ma le faasiasia ua aveesea ma suia i le faamoemoe ma le talitonu gofie. Ona o le faatuatua, ua ou molimau patino atu ai o se mauga o le agasala ua suia i le salamo ma le faamagaloga. Ma ona o le faatuatua, ua ou molimauina ai e a’u lava le suia o se mauga o le tiga i le toafilemu, faamoemoe, ma le loto faafetai. Ioe, ua ou vaai i mauga ua aveesea” (“Faatuatua—o le Filifiliga E A Oe Lea,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 33). O a ni mauga i o tatou olaga e manaomia ona fuliese? E mafai faapefea ona faaalia le faatuatua i le mana o le Atua e fesoasoani ai ia i tatou e fuliese nei mauga?

Luka 9:61–62

O le a le uiga o le tepa i tua pe a ua uma ona tuu o tatou lima i le suotosina? Aisea o le a le fetaui ai mo i tatou lea uiga faaalia mo le malo o le Atua?

Mo nisi manatu mo le aoaoina atu o le fanau, tagai i le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Peraimeri.

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Faapotopoto soo faatasi. Na aoao mai Peresitene Henry B. Eyring “Aua lava nei misia se avanoa e faapotopoto faatasi ai le fanau e aoao i aoaoga faavae a Iesu Keriso. E seasea maua na taimi pe a faatusatusa i taumafaiga a le fili” (“The Power of Teaching Doctrine,” Ensign, May 1999, 74).

Ata
o le tagata ma lona atalii ma’i i luma o Iesu

Le Aoao e, ua Ou Au Mai ia te Oe Lou Atalii, saunia e Walter Rane