Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
8–14 Siulai. Ngāue 6–9: ‘Ko Ho Finangaló Ke U Fai ʻa e Hā?’


“8–14 Siulai. Ngāue 6–9: ‘Ko Ho Finangaló Ke U Fai ʻa e Hā?’Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Foʻou 2019 (2019)

“8–14 Siulai. Ngāue 6–9,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2019

ʻĪmisi
Ko Paula ʻi he hala ki Tāmasikusí

Ke Pehē Pē ʻEtau Moʻuí, tā fakatātā ʻa Sam Lawlor

8–14 Siulai

Ngāue 6–9

“Ko Ho Finangaló Ke U Fai ʻa e Hā?”

Kamata ʻaki haʻo lau ʻa e Ngāue 6–9. ʻE ala tokoni ʻa e ngaahi fokotuʻu ʻi he fokotuʻutuʻu ko ʻení ke ke ʻiloʻi ai ha niʻihi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻi he ngaahi vahe ko ʻení, neongo ʻe malava ke ke ʻiloʻi mo ha toe ngaahi tefitoʻi moʻoni kehe lolotonga hoʻo akó.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Kapau naʻe ʻi ai ha taha ne hangē he ʻikai ke teitei uluí, mahalo ko Saula ia—ko ha tangata Fālesi naʻá ne faʻa fakatangaʻi ʻa e kau Kalisitiané. Ko ia ʻi he taimi naʻe folofola ai ʻe he ʻEikí ki ha ākonga ko ʻAnanaia ke fekumi kia Saula pea foaki kiate ia ha tāpuakí, naʻe kiʻi momou ʻa ʻAnanaia. Naʻá ne pehē ange, “ʻEiki, kuó u fanongo ʻi he tokolahi, ki he kovi lahi kuo fai ʻe he tangatá ni ki ho kakai māʻoniʻoní” (Ngāue 9:13). Ka naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e loto ʻo Saulá mo e meʻa te ne malavá, pea naʻe ʻi ai ha ngāue naʻá Ne finangalo ke fai ʻe Saula: “Ko e meʻangāue ia kuo fili maʻaku, ke fakahā hoku huafá ki he ngaahi Senitailé, mo e ngaahi tuʻí, pea mo e fānau ʻa ʻIsilelí” (Ngāue 9:15). Naʻe talangofua leva ʻa ʻAnanaia, pea ʻi he taimi naʻá ne maʻu ai ʻa e tokotaha faʻa fakatanga ko ʻení, naʻá ne ui kiate ia ʻo pehē “ʻE kāinga Saula” (Ngāue 9:17). Kapau naʻe malava ke liliu fakaʻaufuli ʻa Saula pea tali lelei ia ʻe ʻAnanaia, ʻoku totonu nai ke tau kei fakakaukau he ʻikai lava ha taha ʻo liliu—kau ai kitautolu?

ʻĪmisi
personal study icon

Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Ngāue 6–8

ʻOku fie maʻu ke “lelei [hoku] lotó ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.”

Ko e siasi ʻoku tupulakí kuo pau ke ʻi ai mo ha fie maʻu lahi ke ngāue ʻa e kau ākongá ʻi he puleʻanga [ʻo e ʻOtuá]. Fakatatau ki he Ngāue 6:1–15, ko e hā ha ngaahi ʻulungaanga naʻe fekumi ki ai ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke maʻu ʻe he niʻihi ko ia ʻe ngāue fakataha mo kinautolú? ʻI hoʻo lau ʻa e Ngāue 6–8, fakatokangaʻi e founga naʻe fakahaaʻi ai ʻa e ngaahi ʻulungaanga ko ʻení ʻi he kakai hangē ko Sitīveni mo Filipé. Ko e hā e meʻa ne ʻikai maʻu ʻe Saimoné, pea ko e hā te tau lava ʻo ako meiate ia fekauʻaki mo e loto-fiemālie ke liliú?

ʻOku ʻi ai nai ha meʻa ʻokú ke ongoʻi fakalaumālie ʻoku totonu ke liliu ke fakapapauʻi ʻoku “lelei ho lotó ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá”? (Ngāue 8:21–22). ʻE hoko fēfē nai ʻa e liliu ko ʻení ke faitāpuekina ai koe ʻi hoʻo tauhi ki he ʻOtuá?

Ngāue 6–7

ʻE lava ke hoko ʻa hono tekeʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakasītuʻaʻi ai ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne kau palōfitá.

Neongo naʻe fatongia ʻaki ʻe he kau taki ʻo e kau Siú ʻa hono teuteuʻi ʻo e kakaí ki he hāʻele mai ʻa e Mīsaiá, ka naʻa nau fakafisingaʻi ʻa Sīsū Kalaisi mo tuʻutuʻuni ke Tutuki Ia koeʻuhí ko ʻenau loto-hīkisiá mo e fekumi ki he mālohí. Naʻe hoko fēfē ʻeni? Naʻe fakahā ʻe Sitīveni kiate kinautolu, “ʻOku mou tekeʻi maʻu ai pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní” (Ngāue 7:51). ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke tekeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní? Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa hono tekeʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakafisingaʻi ai ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne kau palōfitá.

ʻI hoʻo lau ʻa e Ngāue 6–7, fekumi ki he ngaahi pōpoaki kehe naʻe akoʻi ʻe Sitīveni ki he kau Siú. Ko e hā ha ngaahi tōʻonga naʻá ne fakatokanga ke taʻofi? ʻOkú ke fakatokangaʻi ha ngaahi tōʻonga tatau ʻiate koe? Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he ngaahi lea ʻa Sitīvení fekauʻaki mo e ngaahi nunuʻa ʻo hono tekeʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní? Te ke lava fēfē ke ongoʻingofua mo tokanga ange ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo moʻuí?

Ngāue 7:54–60

Makehe meia Sitīvení, ko hai fua naʻe fakapoongi koeʻuhí ko ʻenau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí?

Ko Sitīveni ʻa e fuofua Kalisitiane ne ʻiloʻi naʻe mate fakamaʻata (ko ha taha naʻe fakapoongi koeʻuhí ko ʻene tuí) hili e Toetuʻu ʻa Sīsuú. Naʻe tokolahi foki mo ha kāingalotu kehe ʻi he hisitōliá ne fakapoongi koeʻuhí ko e ʻikai ke nau fakaʻikaiʻi ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí. Ko hanau niʻihi ʻoku lave ki ai ʻi he 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 24:20–21; Maʻake 6:17–29; Ngāue 12:1–2; Fakahā 6:9–11; Mōsaia 17:20; ʻAlamā 14:8–11; Hilamani 13:24–26; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109: 47–49; 135: 1–7; mo e ʻĒpalahame 1:11. ʻOku ngalingali ne mate fakamāʻata kotoa e kau ʻAposetoló, tuku kehe pē ʻa Sione, hili e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí.

Ngāue 8:26–39

ʻE tokoniʻi au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke u fakahinohinoʻi e niʻihi kehé kia Sīsū Kalaisi.

Ko e hā ʻokú ke ako mei he fakamatala ʻi he Ngāue 8:26–39 fekauʻaki mo hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí? Naʻe tokoniʻi fēfē ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa Filipé? ʻOku faitatau fēfē nai ʻa hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí mo e hoko ko ha faifakahinohinó? (vakai, Ngāue 8:31).

Ngāue 9:1–31

ʻI he taimi te u fakahoko ai e finangalo ʻa e ʻEikí, ʻe lava ke u hoko ko ha meʻangāue ʻi Hono toʻukupú.

Ne ngali fakafokifā ʻaupito e ului ʻa Saulá; naʻá ne “kamata leva” ke tafoki mei hono tuku pōpula ʻo e kakai Kalisitiané ki hono malangaʻi ʻo Kalaisi ʻi he ngaahi falelotú (Ngāue 9:20). ʻI hoʻo lau e talanoa kau kiate iá, fakalaulauloto ki he ʻuhinga naʻá ne vivili ai ke liliú. (Ke lau e fakamatala ʻa Saula ki heʻene fakauluí, vakai ki he, Ngāue 22:1–16 mo e 26: 9–18. Fakatokangaʻi ange ne aʻu ki he taimi ʻo e ngaahi fakamatala ko ʻení, ne ʻosi liliu e hingoa ʻo Saulá ki he Paula.)

Neongo ʻoku moʻoni ne ngali kehe e aʻusia ʻa Saulá—he ʻoku toe fuoloa ange e founga ʻo e fakauluí ki he niʻihi tokolahi—ka ʻoku ʻi ai nai ha meʻa te ke lava ʻo ako meia Saula fekauʻaki mo e fakauluí? Ko e hā ʻokú ke ako mei he founga ne tali ʻaki ʻe ʻAnanaia mo e kau ākonga kehé ʻa e ului ʻa Saulá? Ko e hā te ke lava ʻo fai ke moʻui ʻaki e ngaahi lēsoni ko ʻení? Te ke ala kamata ʻaki hano fai haʻo lotu, ʻo hangē ko ia ne fai ʻe Saulá, “Ko ho finangaló ke u fai ʻa e hā?” Pe te ke hiki ʻa e fehuʻi ko ʻení ko ha kaveinga ʻi hoʻo tohinoá pea lekooti e ngaahi ongo ʻokú ke maʻú hili ha ngaahi taimi.

Vakai foki, Dieter F. Uchtdorf, “Ko e Tatali ʻi he Hala ki Tāmasikusí,” Ensign pe Liahona, Mē 2011, 70–77; “Ko e Tatali ʻi he Hala ki Tāmasikusí” (vitiō, LDS.org).

ʻĪmisi
family study icon

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo lau mo ho fāmilí e folofolá, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he Laumālié ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke fakamamafaʻi mo aleaʻí kae lava ke feau e ngaahi fie maʻu ho fāmilí. Ko ha ngaahi fokotuʻu fakakaukau ʻeni:

Ngāue 6:8–7:60

Fakafehoanaki e ngaahi fakamatala kia Sitīveni ʻi he Ngāue 6:8 mo e Ngāue 7:51–60 ki he ngaahi fakamatala ki he Fakamoʻuí ʻi he Luke 23:1–46. Naʻe muimui fēfē ʻa Sitīveni ki he tā sīpinga ʻa e Fakamoʻuí?

Ngāue 7:51–60

Naʻe tāpuekina fēfē ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa Sitīveni ʻi he taimi naʻe fakatangaʻi ai iá? Ko e fē nai ha taimi ne tau maʻu ivi ai mei he Laumālie Māʻoniʻoní lolotonga e ngaahi taimi faingataʻá?

Ngāue 9:5

ʻOku ʻiloʻi nai ʻe homou fāmilí ʻa e ʻuhinga ʻo e “ʻakahi ʻa e meʻa māsilá”? Ko e meʻa māsilá ko ha tao māsila ne fakaʻaongaʻi ke seʻe ʻaki ʻa e fanga monumanú. Ne faʻa ʻaka ʻa e fanga monumanú ʻi he taimi ne huhuʻi ai kinautolú, ʻa ia ne fakatupu ai ha ngoto ʻa e taó ʻo loloto ange ʻi he kakano ʻo e monumanú. Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ai e fakatātā ko ʻení kiate kitautolú?

ʻĪmisi
Ko hono fokotuʻu hake ʻe Pita ʻa Tāpaita mei he maté

Tāpaita Tuʻu Hake, tā ʻa Sandy Freckleton Gagon

Ngāue 9:32–43

Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau mēmipa ho fāmilí ke nau tā ha fakatātā ʻo e ngaahi talanoa ʻi he Ngāue 9:32–43. Ko e hā ʻoku nau ako meia ʻĒnia, Tāpaita, mo e kau uitou ʻo Sopá fekauʻaki mo e tuʻunga fakaākonga moʻoní? ʻE lava fēfē ʻe ha tokotaha ʻoku fonu ʻi he “ngaahi ngāue lelei” ke tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau tui ki he ʻEikí? (Vakai, Ngāue 9:36, 42; “Vahe 60: Ko Hono Fakamoʻui ʻe Pita ʻa Tāpaitá,” Ngaahi Talanoa ʻo e Fuakava Foʻoú, 156–57, pe ko e ngaahi vitiō ʻoku fekauʻaki mo iá ʻi he LDS.org).

Ki ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono ako’i ‘o e fānaú, vakai ki he lesoni ʻo e uike ko ‘eni ʻi he Haʻu, ‘o Muimui ʻIate Au— Ki he Palaimeli.

Fakatupulaki e Ako Fakatāutahá

Fakatatau ʻa e folofolá ki hoʻo moʻuí. Lolotonga hoʻo laukongá, fakakaukau ki he founga ʻoku ʻaonga ai ʻa e ngaahi talanoa mo e akonaki ʻi he folofolá ki hoʻo moʻuí. Hangē ko ʻení, ko e fē nai ha taimi naʻá ke ongoʻi ai ʻokú ke “pito ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní” ʻi he taimi ʻo e faingataʻá pe fakatangá? (Ngāue 7:55).

ʻĪmisi
Ko hono tolomakaʻi ʻo Sitīvení

ʻOku Ou Mamata ki he Foha ʻo e Tangatá ʻOku Tuʻu ʻi he Nima Toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá, tā ʻa Walter Rane