Dođi i slijedi me
Kolovoz 5–11 Rimljanima 1–6: ‘Sila Božja za spasenje’


»Kolovoz 5–11 Rimljani 1–6: ʻSila Božja za spasenjeʼ« Dođi i slijedi me – za pojedince i obitelji: Novi zavjet 2019. (2019.)

»Kolovoz 5–11 Rimljanima 1–6«, Dođi i slijedi me – za pojedince i obitelji: 2019.

Slika
Pavao piše poslanicu

Kolovoz 5–11

Rimljanima 1–6

»Sila Božja za spasenje«

Bilježenje poticaja pomoći će vam sjetiti se što vas Duh podučava. Također, razmotrite zabilježiti kako se osjećate zbog tih poticaja.

Zabilježiti svoje dojmove

Do trenutka kada je Pavao napisao svoju poslanicu članovima Crkve u Rimu koji su bili raznolika skupina Židova i pogana, Crkva Isusa Krista je porasla i bila puno veća od grupice vjernika iz Galileje. Oko 20 godina nakon Spasiteljevog Uskrsnuća, kongregacije kršćana postojale su gotovo svugdje kamo su apostoli mogli razumno otputovati – uključujući Rim, glavni grad ogromnog carstva. No, iako su Pavlovo neposredno slušateljstvo bili rimski sveci, njegova je poruka sveopća i uključuje sve nas danas: »Evanđelj[e]… je… sila Božja za spasenje svakomu vjerniku« (Rimljanima 1:16; kurzivi nadodani).

Slika
ikona za osobno proučavanje

Ideje za osobno proučavanje Svetih pisama

Rimljanima–Hebrejima

Što su poslanice i kako su uređene?

Poslanice su pisma vođa Crkve svecima u raznim dijelovima svijeta. Apostol Pavao je napisao većinu poslanica Novog zavjeta – počevši s Rimljanima, a završavajući s poslanicom Hebrejima. Njegove su poslanice uređene po dužini. Iako je Rimljanima prva poslanica u Novom zavjetu, zapravo je napisana pred kraj Pavlovih misionarskih putovanja. Za više informacija o poslanicima vidi Vodič za Sveta pisma, »Pavlove poslanice«.

Rimljanima 1–6

Kada pokažem vjeru u Spasitelja obdržavanjem njegovih zapovijedi, opravdan sam njegovom milošću.

Sljedeće definicije mogu vam pomoći bolje razumjeti poslanicu Rimljanima:

Zakon:Kada je Pavao pisao o »zakonu«, govorio je o Mojsijevu zakonu. Slično tome, riječ »djela« u Pavlovim zapisima često se odnosi na uredbe i obrede Mojsijevog zakona. Pavao uspoređuje ovaj zakon sa »zakon[om] vjere« (vidi Rimljanima 3:27–31) ili naukom Isusa Krista koji je stvarni izvor našeg spasenja.

Obrezanje, neobrezanje:U drevna je vremena obrezanje bilo znamen ili simbol saveza koji je Bog sklopio s Abrahamom. Pavao je koristio izraz »obrezan[i]« kada je govorio o Židovima (narodu saveza) i »neobrezan[i]« kada je govorio o poganima (onima koji nisu dio Abrahamovog saveza). Obrezanje više nije nužno kao znamen Božjeg saveza s njegovim narodom (vidi Djela 15:23–29).

Opravdanje, opravdati, opravdan:Ovi se izrazi odnose na otpust ili oprost grijeha. Kada smo opravdani, oprošteno nam je, proglašeni smo nevinima i slobodni smo od vječne kazne za svoje grijehe. Kao što je Pavao objasnio, to je omogućeno kroz Isusa Krista (vidi Vodič za Sveta pisma, »Opravdanje, opravdati«, svetapisma.lds.org; vidi i D. Todd Christofferson, »Justification and Sanctification«, Ensign, lipanj 2001., 18–25). U Rimljanima se riječi poput pravedan i pravednost mogu gledati kao sinonimi za riječi poput opravdan i opravdanje.

Milost:Milost je »božanska… pomoć ili snaga dana kroz obilno milosrđe i ljubav Isusa Krista«. Kroz milost, svi će ljudi uskrsnuti i primiti besmrtnost. Uz to, »milost je osposobljujuća moć koja dozvoljava muškarcima i ženama da steknu vječni život i uzvišenje nakon što su uložili svoj najveći trud«. Mi ne zaslužujemo milost kroz svoja nastojanja; umjesto toga, milost je ta koja nam daje »snagu i pomoć da činimo dobra djela koja [mi] inače ne bismo mogli provoditi« (Bible Dictionary, »Grace«; vidi i Dieter F. Uchtdorf, »The Gift of Grace«, Ensign ili Lijahona, svibanj 2015., 107; 2 Nefi 25:23).

Rimljanima 2:17–29

Moje javne radnje moraju odražavati unutarnje obraćenje i povećati ga.

Pavlova naučavanja pokazuju kako su neki od židovskih kršćana u Rimu i dalje vjerovali da poslušnost obredima i ritualima Mojsijevog zakona donosi spasenje. To se može činiti kao problem koji se više ne primjenjuje budući da ne živimo po Mojsijevom zakonu. No, dok čitate Pavlove zapise, posebice Rimljanima 2:17–29, razmislite o osobnim nastojanjima da živite evanđelje. Vodi li vaše javno djelovanje, poput blagovanja sakramenta ili odlaska u hram, prema obraćenju i snaži li vašu vjeru u Krista (vidi Alma 25:15–16)? Kako se možete pobrinuti da vaša javna djelovanja vode do promjene srca?

Vidi i Dallin H. Oaks, »The Challenge to Become«, Ensign, studeni 2000., 32–34.

Rimljanima 3:10–315

Kroz Isusa Krista mogu primiti oprost za svoje grijehe.

Neki se ljudi mogu osjećati obeshrabreni Pavlovom smionom izjavom da »nema pravedna ni samo jednoga« (Rimljanima 3:10). No, postoje i poruke nade u Rimljanima. Potražite ih u poglavljima 35 te razmotrite zašto je upamtiti da su »svi sagriješili i lišeni su Božje slave« (Rimljanima 3:23) važan korak prema učenju da se »oslo[nimo] na nadu« kroz Isusa Krista (Rimljanima 5:2).

Rimljanima 6

Evanđelje Isusa Krista poziva me »živ[jeti] novim životom«.

Pavao je naučavao da bi evanđelje trebalo promijeniti način na koji živimo. Koje biste izjave u Rimljanima 6 koristili da pomognete nekome razumjeti kako vam je evanđelje pomoglo »živ[jeti] novim životom« (stih 4)? Koja biste osobna iskustva iznijeli?

Slika
ikona za obiteljsko proučavanje

Ideje za obiteljsko proučavanje Svetih pisama i kućnu obiteljsku večer

Dok čitate Sveta pisma sa svojom obitelji, Duh vam može pomoći znati koja načela trebate naglasiti i o njima raspraviti kako biste zadovoljili potrebe svoje obitelji. Evo nekih prijedloga:

Rimljanima 1:16–17

Kako možemo pokazati da se »ne stidim[o] Evanđelja«?

Rimljanima 3:23–28

Neki bi ljudi mogli reći da stoga što smo »opravdani jedino [Božjom] milosti« (Joseph Smith Translation, Romans 3:23), ne postoji uvjet za nas da primimo milost. Iako nikada ne možemo učiniti dovoljno da »zaradimo« Božju milost, Bog od nas traži da učinimo određene stvari kako bismo ju primili. Što možemo učiniti kako bismo primili milost?

Rimljanima 5:3–5

Koje smo nevolje mi iskusili? Kako su nam te nevolje pomogle razviti strpljenje, iskustvo i nadu?

Rimljanima 6:3–6

Što je Pavao rekao u ovim stihovima o simbolici krštenja? Možda bi vaša obitelj mogla isplanirati da prisustvuje nadolazećem krštenju. Ili, netko iz vaše obitelji mogao bi pokazati fotografije ili iznijeti sjećanja s vlastitog krštenja. Kako nam sklapanje i obdržavanje naših krsnih saveza pomaže »živ[jeti] novim životom«.

Slika
jedan muškarac krsti drugoga u jezeru

Krštenje simbolizira početak novog života kao Kristovog sljedbenika.

Za više ideja za podučavanje djece, pogledajte ovotjedni kratki pregled u priručniku Dođi i slijedi me – za Malu školu.

Poboljšati osobno proučavanje

Postavljajte pitanja dok proučavate. Dok proučavate Sveta pisma, pitanja vam mogu pasti na pamet. Razmotrite ova pitanja i potražite odgovore. Na primjer, u Rimljanima 1–6 možete potražiti odgovore na pitanje: »Što je milost?«.

Slika
Krist spašava djevojčicu u potoku

Ne bojte se, Greg K. Olsen