Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
21–27 ʻOkatopa. 1 mo e 2 Tesalonika: ‘ʻOua Naʻa Ueʻingofua Homou Lotó, pe Puputuʻu’


“21–27 ʻOkatopa. 1 mo e 2 Tesalonika: ‘ʻOua Naʻa Ueʻingofua Homou Lotó, pe Puputuʻu’” Haʻu ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Foʻou 2019 (2019)

“21–27 ʻOkatopa. 1 mo e 2 Tesalonika,” Haʻu ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2019

ʻĪmisi
ongo sisitā fakafaifekau ʻokú na talanoa ki ha talavou

21–27 ʻOkatopa

1 mo e 2 Tesalonika

”ʻOua Naʻa Ueʻingofua Homou Lotó, pe Puputuʻu”

Kapau he ʻikai ke tau lekooti ʻa e ngaahi ongo ʻoku tau maʻu mei he Laumālié, ʻe ngalo ia ʻiate kitautolu. Ko e hā ʻoku ueʻi ʻe he Laumālié ke ke lekootí ʻi hoʻo lau ʻa e 1 mo e 2 Tesalonika?

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻI Tesaloniká, naʻe tukuakiʻi ʻa Paula mo Sailosi ki heʻena “fulihi ʻa māmani” (Ngāue 17:6). Naʻe fakaʻitaʻi ʻe heʻena malangá ha kau taki ʻi he kakai Siú, pea naʻe hanga ʻe he kau taki ko ʻení ʻo fakalotoʻi ʻa e kakaí ke nau vātau (vakai, Ngāue 17:1–10). Ko hono olá, naʻe fekau kia Paula mo Sailosi ke na mavahe mei Tesalonika. Naʻe hohaʻa ʻa Paula ki he kau papi ului foʻou ʻi Tesaloniká mo e fakatanga naʻa nau fehangahangai mo iá, ka naʻe taʻemalava ke ne toe foki mai ke ʻaʻahi kiate kinautolu. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻI he ʻikai te u kei faʻa kātakí, ne u fekau atu ai ke u ʻilo hoʻomou tuí.” ʻI ha tali ki he meʻá ni, naʻe haʻu ʻa e tokoni ʻa Paula ko Tīmoté, ʻa ia naʻe ngāue ʻi Tesaloniká ʻo, “ʻomi kiate kimautolu ʻa e ongoongo lelei ʻo hoʻomou tuí mo e ʻofá” (1 Tesalonika 3:5–6). Ko hono moʻoní, naʻe ʻiloa ʻa e Kāingalotu Tesaloniká ko e kau fakaʻilonga “ki he kakai tui kotoa pē” (1 Tesalonika 1:7), pea naʻe mafola atu ʻa e ongoongo ʻo ʻenau tuí ki he tukui fonua ʻi mulí. Fakakaukau ki he fiefia mo e fiemālie naʻe maʻu ʻe Paula ʻi heʻene fanongo “naʻe ʻikai taʻeʻaonga” ʻa ʻene ngāue kiate kinautolú (1 Tesalonika 2:1). Ka naʻe ʻiloʻi ʻe Paula he ʻikai feʻunga ʻa e tui faivelenga ʻi he kuohilí ke moʻui fakalaumālie mei ai ʻi he kahaʻú, pea naʻá ne tokanga telia ʻa e ivi tākiekina ʻo e kau akonaki loí ki he Kāingalotú (vakai, 2 Tesalonika 2:2–3). Ko ʻene pōpoaki kiate kinautolu, pea mo kitautolú, ke hoko atu ʻa hono “fakakakato ʻa ia ʻoku toe ʻi [heʻetau] tuí” pea ke “tupulekina lahi ʻaupito ai” ʻi he ʻofa (vakai, 1 Tesalonika 3:10; 4:10).

ʻĪmisi
personal study icon

Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

1 Tesalonika 1–2

ʻOku malanga ʻa e kau faifekau ʻo e ongoongoleleí ʻi he loto-fakamātoato mo e ʻofa.

ʻOku fakahaaʻi ʻe he ngaahi lea ʻa Paula ʻi he 1 Tesaloniká ʻa e tokanga mo e fiefia ʻoku maʻu ʻe ha taha kuó ne līʻoa kakato ʻene moʻuí ki hono tokoniʻi e fānau ʻa e ʻOtuá. Kae tautautefito ki he ongo ʻuluaki vahe ʻo e 1 Tesaloniká, te ke ʻilo ai ha ngaahi foʻi lea mo e kupuʻi lea ʻokú ne fakamatalaʻi e founga ʻoku akoʻi ai ʻe ha faifekau moʻoni ʻa e ongoongoleleí. Ko e hā ʻoku ueʻi koe ke ke fai ke fakatupulaki ai hoʻo akoʻi ʻo e ongoongoleleí?

1 Tesalonika 3:9–4:12

ʻI heʻeku muimui kia Sīsū Kalaisí, te u lava ai ʻo māʻoniʻoni.

ʻOku tau ʻamanaki kotoa pē ʻe aʻu ki he “hāʻele mai ʻa hotau ʻEikí,” te tau lava ʻo tuʻu ʻi Hono ʻaó ʻaki ʻa e “taʻehalaia [hotau] lotó ʻi he māʻoniʻoni ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá” (1 Tesalonika 3:13). Ko e hā naʻe akoʻi ʻe Paula fekauʻaki mo e hoko ʻo māʻoniʻoni angé ʻi he 1 Tesalonika 3:9–13; 4:1–12?

Vakai foki, Molonai 10:32–33; Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Māʻoniʻoní”; Carol F. McConkie, “Ko e Matamatalelei ʻo e Māʻoniʻoní,” Ensign pe Liahona, Mē 2017, 9–12.

1 Tesalonika 4:16–18; 5:1–10; 2 Tesalonika 1:4–10

Kapau te u faivelenga mo tokanga, te u mateuteu ki he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa e Fakamoʻuí.

Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Paula ʻi he 1 Tesalonika 5:1–10 ha ngaahi lea fakatātā ke akoʻi ha ngaahi moʻoni mahuʻinga fekauʻaki mo e taimi ʻe toe hāʻele mai ai ʻa Sīsū ki he māmaní. ʻI hoʻo ako ʻa e ngaahi lea fakatātā ko ʻení, fakakaukau ke hiki ʻa e ngaahi ongo ʻokú ke maʻu fekauʻaki mo e Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí:

“Kaihaʻa ʻi he poʻulí”:

“Langā ki ha fefine feitama”:

Ngaahi lea fakatātā kehe ʻokú ke maʻú:

Ko e hā ha ngaahi moʻoni kehe ʻokú ke ako mei he 1 Tesalonika 4:16–18; 5:1–10; 2 Tesalonika 1:4–10 fekauʻaki mo e Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí? Ko e hā ʻoku ueʻi koe ke ke fai ke tokanga mo teuteu ai ki Heʻene hāʻele maí?

Vakai foki, Dallin H. Oaks, “Preparation for the Second Coming,” Ensign pe Liahona, Mē 2004, 7–10.

2 Tesalonika 2

Naʻe kikiteʻi ʻe hoko ha hē mei he moʻoní, pe hinga mei he moʻoní, kimuʻa pea hoko ʻa e Hāʻele ʻAngauá.

Lotolotonga e fakautuutu ʻa e ngaahi fakatangá, naʻe tui ha tokolahi ʻo e Kāingalotu Tesaloniká ʻoku vave ha hoko mai ʻa e Hāʻele ʻAngauá. Ka naʻe ʻiloʻi ʻe Paula ʻe kimuʻa pea toe hāʻele mai ʻa Sīsū ki he māmaní ʻe hoko ha hē mei he moʻoní—ko ha fakafepaki pe “liliu kovi” mei he moʻoní (vakai, 2 Tesalonika 2:1–4). Te ke lava ʻo fakaloloto hoʻo mahino ki he Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní—mo hoʻo houngaʻia ʻi hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí—ʻaki haʻo ako ha niʻihi ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení:

  • Ngaahi folofola naʻá ne tomuʻa fakahā ʻa e Hē mei he Moʻoní: ʻĪsaia 24:5; ʻĀmosi 8:11–12; Mātiu 24:4–14; 2 Tīmote 4:3–4

  • Ngaahi folofola ʻokú ne fakahā naʻe ʻosi kamata pē mei he kuonga ʻo Paulá ʻa e Hē mei he Moʻoní: Ngāue 20:28–30; Kalētia 1:6–7; 1 Tīmote 1:5–7

  • Ngaahi fakakaukau ʻa e kau fokotuʻu lotu faka-Kalisitiané fekauʻaki mo e Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní:

    Māteni Lutelo: “Kuo teʻeki ke u fai ha meʻa kehe mei hono fakaleleiʻi ʻo e Siasi [Katolika Lomá] ʻo fakatatau mo e ngaahi Folofola Māʻoniʻoní. … ʻOku ou pehē kuo mole atu ʻa e tui faka-Kalisitiané meiate kinautolu ne totonu ke nau maluʻi iá (ʻi he E. G. Schweibert, Luther and His Times: The Reformation from a New Perspective [1950], 590).

    Lousa Uiliami: “Kuo uesia ʻe he hē mei he moʻoní … ʻa e siasi [faka-Kalisitiane] kotoa pē ʻo aʻu ki ha tuʻunga he ʻikai toe lava ha fakaakeake mei he hē mei he moʻoní kae ʻoua kuo ʻomi ʻe Kalaisi ha kau ʻaposetolo foʻou ke nau toe fokotuʻu ha ngaahi siasi foʻou” (ʻi he Philip Schaff, The Creeds of Christendom [1877], 851).

    ʻIlasimasi: “ʻOku fihi ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he ngaahi fehuʻi [ʻo e tokāteliné] mo e ngaahi tuʻutuʻuni ko ʻení ʻo ʻikai ai ke tau teitei toʻa ke toe fakafoki ʻa e māmaní ki he tuʻunga faka-Kalisitiane moʻoní” (The Praise of Folly, trans. Clarence H. Miller, 2nd ed. [2003], 155–56).

Vakai foki, 2 Nīfai 28.

ʻĪmisi
family study icon

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo lau mo ho fāmilí e folofolá, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he Laumālié ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke aleaʻí ʻo makatuʻunga ʻi he ngaahi fie maʻu ho fāmilí. Ko ha ngaahi fokotuʻu fakakaukau ʻeni:

1 Tesalonika 3:9–13

Ko e hā ʻokú ke saiʻia ai fekauʻaki mo e ngaahi ongo naʻe maʻu ʻe Paula ki hono ngaahi kaungāmeʻá? Te tau fakatupulaki fēfē ʻa e faʻahinga ongo pehē ki hotau fāmilí, kaungāmeʻá, mo e Kāingalotú?

1 Tesalonika 4:13–18

Te tau fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e ngaahi veesi ko ʻení ke fakafiemālieʻi ʻaki kitautolu pe ko ha taha kehe ʻi he taimi ʻoku mālōlō ai ha taha ʻoku tau ʻofa ai?

1 Tesalonika 5:14–25

Toe fakamanatu ʻa e faleʻi ʻa Paula ʻi he 1 Tesalonika 5:14–25, pea fekumi ki ha kupuʻi lea ʻe fie tokanga taha ki ai ho fāmilí. Fakakaukau ke tohi ia ʻi ha pousitā ke fakaʻaliʻali ʻi homou ʻapí. ʻE lava ke tānaki atu ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí ha kiʻi tohi ki he pousitaá ʻi he taimi ʻoku nau mamata ai ki he niʻihi kehé ʻoku nau moʻui ʻaki e faleʻi ʻi he pousitaá.

2 Tesalonika 3:13

ʻOku ʻi ai nai ha taimi ʻoku tau ongoʻi ai ʻoku tau “fiu ʻi he fai leleí”—mahalo ʻoku tau ongoʻi lōmekina ʻi he ngaahi fie maʻu ʻo e tuʻunga fakaākongá? Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau ongoʻi pehení? (Vakai, Kalētia 6:9; TF 64:33.) Te tau lava fēfē ʻo fepoupouaki ʻi he taimi ʻoku hoko ai ʻení?

Ki ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono ako’i ‘o e fānaú, vakai ki he lesoni ʻo e uike ko ‘eni ʻi he Haʻu, ‘o Muimui ʻIate Au— Ki he Palaimeli.

Fakatupulaki ʻEtau Ako Fakataautahá

Fekumi fakaʻaho ki he fakahaá “ʻOku faʻa hoko mai e fakahaá ʻi he ‘ʻotu lea ki he ʻotu lea’ (2 Nīfai 28:30, kae ʻikai fakaʻangataha pē. … ʻOua naʻá ke fakakaukau ki he [ako ʻo e ongoongoleleí] ko ha meʻa ke toki fakaʻataʻatā ki ai ho taimí, ka ko ha meʻa pē ia ʻokú ke fai maʻu pē” (Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 12).

ʻĪmisi
Kalaisi ʻi he ngaahi ʻaó

Toetuʻu ʻa Kalaisí, tā ʻa Robert T. Barrett