Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
7-13 Setema. 3 Nifae 1-7: “Ina Ea Ia Lou Ulu ma Ia Olioli”


“7--13 Setema. 3 Nifae 1-7: ‘Ina Ea Ia Lou Ulu ma Ia Olioli,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Peraimeri: Tusi a Mamona 2020 (2020)

“7--13 Setema. 3 Nifae 1-7,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Peraimeri: 2020

Ata
Sa molimau tagata sa Nifae i le aso e leai se po

E Tasi le Aso, Tasi le Po, Tasi le Aso, saunia e Jorge Cocco

7--13 Setema

3 Nifae 1–7

“Ina Ea Ia Lou Ulu ma Ia Olioli”

Afai e te manaʻomia ni manatu faaopoopo ao e sauniuni e aʻoaʻo atu, vaʻai i le “Punaoa Faaopoopo mo le Aoaoina o Tamaiti” ma le “Taulimaina o Manaoga o Tamaiti Laiti” i le amataga o le punaoa lenei.

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona e fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

Valaaulia tamaiti e faasoa mai mea latou te manatuaina i le vaiaso na tea nei e uiga i faailoga na fai mai Samuelu le sa Lamana o le a fesoasoani i tagata e iloa na fanau mai Iesu. Taʻu i tamaiti o le asō o le a latou talanoa e uiga i tagata na vaʻaia na faailoga na tutupu.

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao atu le Aoaoga Faavae: Tamaiti Laiti

3 Nifae 1:4–15, 19–21

Na i ai se fetu fou ina ua fanau mai Iesu Keriso.

O le tala o le Feagaiga Fou i le fanau mai o le Faaola ua lauiloa, e oo lava i tamaiti. O lenei vaiaso o se avanoa sili lea e aoao ai tamaiti o lau vasega e uiga i vavega na molimauina e tagata sa Nifae i le taimi na soifua mai ai Iesu.

Gaoioiga e Mafai Ona Fai

  • A o lei amataina le vasega, tuu se fetu i luga o le puipui. Valaaulia tamaiti e vaavaai mo se mea i luga o le puipui e masani lava ona le o iai iina. Tau atu i tamaiti na vaai sa Nifae i se fetu fou i le vanimonimo ina ua fanau mai Iesu. Aotele le tala i le 3 Nifae 1:4–15, ma le 19–21. E mafai foi ona e faaaogaina le “Mataupu 41: O Faailoga O le Soifua Mai O Keriso” (Tala o le Tusi a Mamona 114--16, po o le vitio talafeagai i luga o le ChurchofJesusChrist.org).

  • Faaali i tamaiti le ata o le fanau mai o le Faaola (tagai Tusi Ata o le Talalelei, nu.30), ma usu se pese e fiafia ai lava i le Kerisimasi, e pei o le “Pese O Le Kerisimasi” (Tusipese a Tamaiti, 32). Fesoasoani i tamaiti ina ia latou malamalama o sa Nifae sa mamao ese mai le mea na fanau mai ai Iesu, ae sa latou iloa na soifua mai o Ia ona o faailoga na latou vaaia. Molimau atu e ui lava tatou te lei vaai i le soifua mai o le Faaola, e mafai e le Agaga Paia ona fesoasoani tatou te iloa o tala e uiga i ai i tusitusiga paia e moni.

3 Nifae 1:20

O upu a perofeta e faataunuuina i taimi uma.

Na fetalai le Alii ia Nifae, “[O le a ou] faaali atu ai i le lalolagi o le a ou faataunuuina mea uma ia sa ou poloaiina ia fetalai atu e fofoga o au perofeta paia” (3 Nifae 1:13).

Gaoioiga e Mafai Ona Fai

  • Faaali atu ata o loo faaalia ai le auala na fetalai mai ai le Atua e ala mai i perofeta, e pei o Noa (Tusi Ata o le Talalelei, nu. 7--8; tagai i le Kenese 6-7) ma Samuelu le sa Lamana (Tusi Ata o le Talalelei, nu. 81; tagai i le Helamana 14: 1- 7). Valaaulia tamaiti e faasoa mai mea ua latou iloa e uiga i nei tala.

  • Faitau atu i tamaiti 3 Nifae 1:20, ma fetufaai atu lau molimau o upu a perofeta o loo faataunuuina i taimi uma. Valaaulia tamaiti e faalogo i le perofeta i le isi konafesi aoao.

3 Nifae 5:13

E mafai ona ou mulimuli ia Iesu Keriso.

Na tautino mai e Mamona, “O au o se soo o Iesu Keriso.” E faʻapefea ona e fesoasoani i tamaiti ia latou vaai i a i latou lava o ni soʻo?

Gaoioiga e Mafai Ona Fai

  • Faitau le 3 Nifae 5:13, ma valaaulia tamaiti e toe fai le fuaitau “O au o se soo o Iesu Keriso.” Aoao i latou e faapea o se soo o Iesu Keriso e taumafai e mulimuli ia te Ia. Faasoa atu ni nai mea na faia e Mamona e pei o Iesu, e pei o le aoao atu o afioga a le Atua ma usiusitai i poloaiga a le Atua (tagai 3 Nifae 5:13–18). Fesoasoani i tamaiti e mafaufau i auala e mafai ai ona avea i latou ma soo.

  • I luga o se fasi pepa, fesoasoani i tamaiti e lolomi o latou lima ma oti ese. Tusi le “O aʻu o se soo o Iesu Keriso” i le tasi itu, ma valaaulia i latou e tusi se mea e mafai ona latou faia e avea ai ma se soo i le isi itu (atonu e manaomia lou fesoasoani ia i latou e mafaufau i ni manatu). Usu faatasi se pese e faatatau i le Faaola, e pei o le “O Loo Ou Taumafai e Avea e Pei o Iesu” (Tusipese a Tamaiti, 40).

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao atu le Aoaoga Faavae: Tamaiti Matutua

3 Nifae 1:4--21

O folafolaga a le Atua, na tuuina mai e ala i Ana perofeta, e faataunuuina i taimi uma.

O le tala o loo i le 3 Nifae 1: 4-21 e mafai ona fesoasoani e fausia ai le faatuatua o tamaiti o le Atua e tausia pea Ana folafolaga.

Gaoioiga e Mafai Ona Fai

  • Valaaulia tamaiti e faatusatusa le valoaga a Samuelu le sa Lamana i le Helamana 14: 1-7 ma lona faataunuuina i le 3 Nifae 1:19-21. Molimau atu o folafolaga a le Atua na tuuina mai e ala i Ana perofeta, e faataunuuina i taimi uma.

  • Faitau faatasi ma tamaiti le tala o loo maua i le 3 Nifae 1:4-10. Fesili atu i tamaiti pe o le a so latou lagona pe afai o latou o se tasi o tagata talitonu o loo ola i lena taimi. Valaaulia tamaiti e faitau le vaega atoa o le tala o loo i fuaiupu 11-15 ma fautua mai ni auala e faauma ai lenei fuaiupu: “O le lesona o lenei tala o le …” E mafai faapefea ona tatou faaalia lo tatou faalagolago i le Atua pe a tatou popole pe lotovaivai?

  • Faasoa atu se mea na folafola mai e lo tatou perofeta soifua ia i tatou. O a mea e mafai ona tatou faia e faʻaalia ai lo tatou faʻatuatua o upu a le perofeta na sau mai le Atua?

3 Nifae 2:11–12; 3:13–14, 24–26

Tatou te malosi pe a tatou potopoto faatasi.

Sa tatau ona faapotopoto faatasi sa Nifae mo le saogalemu faaletino. E faapefea ona e fesoasoani i tamaiti latou te iloa o le faapotopoto faatasi ma uo amiotonu e mafai ai foi ona latou maua le malosi faaleagaga?

Gaoioiga e Mafai Ona Fai

  • Faitau faatasi ma tamaiti fuaiupu nei, ma valaaulia i latou e vaavaai mo mafuaaga na faapotopoto faatasi ai sa Nifae ma faamanuiaga na oo mai ia i latou: 3 Nifae 2: 11-12 ma le 3:13-14, 24-26. Aisea e taua ai mo i tatou le “faapotopoto” i aso nei i o tatou aiga ma i le lotu? E faapefea e le faapotopotoina ona faamalosia i tatou faaleagaga?

  • Faaaoga se lesona faitino e aoao ai e sili atu lo tatou malosi faatasi nai lo le vavaeeseina. Mo se faataitaiga, ia valaaulia tamaiti e taumafai e gagau le laau e tasi ona sosoo lea ma se fusi laau pe sasae se fasipepa se tasi ona sosoo ai lea ma se faaputuga pepa. E faapefea ona pei i tatou o laau po o pepa? E faʻapefea ona tatou faʻamalosia e le tasi le isi pe a tatou potopoto faʻatasi i totonu o o tatou aiga poʻo le lotu?

  • Faamalamalama atu o loo faapotopoto e Iesu Ona tagata i le Ekalesia i aso nei e ala i galuega faafaifeautalai (tagai 3 Nifae 5:24--26). Valaaulia se faifeautalai faamisiona po o se faifeau faamisiona a le uarota e faasoa mai ni aafiaga e faaalia ai le auala na faamalosia ai tagata e ala i le faapotopotoina i totonu o le Ekalesia.

3 Nifae 4:30–33; 5:12–26; 6:14; 7:15–26

O au o se so’o a Iesu Keriso

E faapefea ona e fesoasoani i tamaiti ia latou vaai ia i latou o ni soo o Iesu Keriso, e pei ona sa faia e Mamona? (tagai i le 3 Nifae 5:13).

Gaoioiga e Mafai Ona Fai

  • Faaali se ata o Mamona (e pei o le Tusiata o le Talalelei, nu.73). Valaaulia tamaiti taitasi e auauaʻi ma toe fai le mea na fai mai ai Mamona i le 3 Nifae 5:13: “O au o se soo o Iesu Keriso.” O le a le uiga o le avea ma soo o Iesu Keriso? (tagai i le MFF 41:5).

  • Vaevae le vasega i ni vaega toalaiti, ma tofi vaega taitasi e faitau e uiga i se tasi o faataitaiga nei a soo: o sa Lamana ua liua (tagai 3 Nifae 4: 30-33; 6:14), Mamona (tagai 3 Nifae 5: 12-26), ma Nifae (tagai i le 3 Nifae 7: 15-26). Na faapefea ona avea nei tagata ma soo moni o Iesu Keriso? O le a se mea e mafai ona tatou faia e mulimuli ai i a latou faataitaiga?

Ata
aikona o le aoaoina

Fautuaina le Aoaoina i le Aiga

Valaaulia tamaiti e mafaufau i se mea o le a latou faia i lenei vaiaso e avea ai ma soo o Keriso. Fautuaina i latou e tusi i lalo ma faasoa atu i o latou aiga.

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Faaali i luga se Mau. Filifili se fuaiupu e te maua e anoa (pe valaaulia tamaiti e filifili se tasi), ma faʻaali i totonu o lou potu aoga i se mea e mafai ona vaai soo i ai tamaiti. E mafai ona e faʻaali atu mo le tele o vaiaso ma faasino iai i nisi taimi.