Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
1–7 Siulai. Ngāue 1–5: ‘Ko ʻEku Kau Fakamoʻoni ʻa Kimoutolu’


“1–7 Siulai. Ngāue 1–5: ‘Ko ʻEku Kau Fakamoʻoni ʻa Kimoutolu’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí: Fuakava Foʻou 2019 (2019)

“1–7 Siulai. Ngāue 1–5,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí: 2019

ʻĪmisi
ʻaho ʻo e Penitekosí

ʻAho ʻo e Penitekosí, tā ʻe Sidney King

1–7 Siulai

Ngāue 1–5

“Ko ʻEku Kau Fakamoʻoni ʻa Kimoutolu”

Kamata hoʻo teuteú ʻaki hoʻo lau e Ngāue 1–5. Fekumi ʻi he faʻa lotu ke mahino e ngaahi fie maʻu ʻa e fānau ʻokú ke akoʻí. ʻE lava foki ke tokoni atu ʻa e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí mo e fokotuʻutuʻu ko ʻení kiate koe.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
sharing icon

Fakaafeʻi Ke Vahevahe

Tohiʻi e Ko hai Au? ʻi he palakipoé. ʻOange ha ngaahi fakamatala ʻe niʻihi fekauʻaki mo Pita pea fehuʻi ki he fānaú pe ʻoku fekauʻaki e ngaahi fakamatalá kia hai? Ko e hā mo ha toe meʻa ʻoku nau ʻilo fekauʻaki mo Pita?

ʻĪmisi
teaching icon

Akoʻi e Tokāteliné

Fānau Iiki Angé

Ngāue 1:1–11

ʻOku tataki ʻe Sīsū Kalaisi ʻa Hono Siasí ʻo fakafou ʻi he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo.

ʻE lava ke tokoni ʻa e ako fekauʻaki mo e founga naʻe tataki ʻaki ʻe he Fakamoʻuí ʻa Hono Siasi ʻi he kuonga muʻá ʻo fakafou ʻi he kau ʻaposetoló, ke maʻu ai ʻe he fānaú ʻa e ngaahi fakamoʻoni ki he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻi hotau ʻahó.

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Fakaʻaliʻali ange ʻa e fakatātā peesi kakato mei he fokotuʻutuʻu ki he uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí. ʻEke ange ki he fānaú pe ʻoku nau fakakaukau ko e hā e ʻuhinga ʻoku sio ai e kau tangatá ki he langí. Fakamatala fakaikiiki e talanoa mei he Ngāue 1:1–11. Vakai foki “Vahe 55: Ko Hono Tataki ʻe he Kau ʻAposetoló ʻa e Siasí,” Ngaahi Talanoa ʻo e Fuakava Foʻoú, 145–47, pe ko e vitiō fakafekauʻakí (LDS.org).

  • Lolotonga e vakai e fānaú ki he fakatātā mei he fokotuʻutuʻu ki he uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí, fakaafeʻi ha tokotaha ʻi he fānaú ke ne puke hake ha fakatātā ʻo e Kau ʻAposetolo ʻi he lolotonga ní. Ko hai ʻokú ne tataki ʻa e Siasi ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke ʻi māmani ai ʻa Kalaisí? ʻOku founga fēfē ʻenau tataki ʻa e Siasí?

  • Fakahoko ha vaʻinga fakatauhoa ʻo fakaʻaongaʻi ha ongo seti ʻe ua ʻo e ngaahi fakatātā ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluaki ʻoku kei moʻuí mo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻI he taimi ko ia ʻoku hoa ai ha ongo fakatātā, vahevahe e hingoa ʻo e ʻAposetolo pe Palesiteni ko iá, mo ha meʻa fekauʻaki mo e tokotaha ko iá.

  • ʻI he tafaʻaki ki mui ʻi ha fakatātā ʻo Sīsū, tepiʻi ha fanga kiʻi fakatātā ʻo e ngaahi meʻa ʻe ala akoʻi ʻe ha palōfita, hangē ko e papitaisó pe temipalé. Tuku ki he fānau takitaha ke nau taufetongi ʻi he vakai ki ha taha ʻo e ngaahi fakatātaá pea talaange ki he toenga ʻo e kalasí, “ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he palōfitá fekauʻaki mo e [tefito ʻi he fakatātaá].”

Ngāue 3:1–10

ʻOku lava ke tāpuekina ʻe he Tamai Hēvaní e niʻihi kehé ʻo fakafou ʻiate au.

Ko e hā te ke lava ʻo fai ke tokoni ki he fānaú ke nau fakatokangaʻi ha ngaahi founga te nau lava ai ʻo tāpuekina e niʻihi ʻoku nau feohí? Tokoniʻi kinautolu ke nau ako mei he sīpinga ʻo hono fakamoʻui ʻe Pita mo Sione e tangata pipikí.

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Fakaafeʻi e fānaú ke nau fakatātaaʻi fakatatau mo e talanoa ʻi he Ngāue 3:1–10, hangē ko hono tuku atu honau nimá ke kole ha paʻanga mo puna fiefia. Naʻe tāpuekina fēfē ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e tangata naʻe ʻikai lava ʻo lué?

  • ʻOmi ha kato ʻoku ʻi ai ha ngaahi fakatātā ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e ngaahi founga ʻe lava ke tau tāpuekina mo tokoniʻi ai e niʻihi kehé. Tuku ki he fānaú ke nau taufetongi ʻi hono fili ha ngaahi fakatātā mei he kató pea vahevahe e founga te nau lava ai ʻo faitāpuekina e niʻihi kehé ʻi he founga ko iá.

  • Kole ki he fānaú ke nau vahevahe ki ha taimi ne nau tokoniʻi ai ha taha.

Ngāue 5:1–11

Te u lava ʻo faitotonu.

Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau Kalisitiane ʻi onoʻahó ha faʻahinga ʻo e fono ʻo e fakatapuí ke tokoni ki hono tokangaʻi ʻo e masivá. Ko kinautolu ne nau maʻu kelekelé, ne nau fakatau ia pea foaki ʻa e paʻangá ki he kau ʻAposetoló ke tufotufa ki he kau Māʻoniʻoní ʻo fakatatau mo ʻenau ngaahi fie maʻú. Naʻe taʻefaitotonu ʻa ʻAnanaia mo Safaila ʻi heʻena tokoní, mo fakakaukau te na lava ʻo kākaaʻi e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí.

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Tokoniʻi e fānaú ke nau fakatātaaʻi ʻa e talanoa ʻo ʻAnanaia mo Safailá. Fakamatalaʻi ange neongo he ʻikai ke tau mate ʻi he taimi ʻoku tau loi aí, ka ʻoku fakahā mai ʻe he talanoa ko ʻení ʻa e mahuʻinga ʻo e faitotonú ki he Tamai Hēvaní.

  • Hivaʻi fakataha ha hiva fekauʻaki mo e faitotonú, hangē ko e “I Believe in Being Honest” (Children’s Songbook, 149). Tokoniʻi e fānaú ke mahino kiate kinautolu, ko e konga ʻo e faitotonú ʻoku ʻuhinga ia ki hono tala maʻu pē ʻa e moʻoní pea ʻoua ʻe toʻo e ngaahi meʻa ʻa ha tokotaha kehe.

  • Fakaʻaongaʻi ha ngaahi tamapua pepa ke nau fakatātaaʻi ha ngaahi tūkunga faingofua ʻoku faitotonu pe taʻefaitotonu ai ha tokotaha. Kole ki he fānaú ke nau tuʻu ki ʻolunga kapau ʻoku faitotonu ai e tokotahá pe tangutu ki he falikí kapau ʻoku taʻefaitotonu.

ʻĪmisi
teaching icon

Akoʻi e Tokāteliné

Fānau Lalahi Angé

Ngāue 1:8, 22-26

ʻOku tataki ʻe Sīsū Kalaisi ʻa Hono Siasí ʻo fakafou ʻi he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo.

ʻE lava ke mahino ki he fānau ʻokú ke akoʻí, ʻoku tataki e Siasi ʻo e Fakamoʻuí ʻe he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo, ʻo hangē ko ia ʻi he kuonga muʻá.

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Hikiʻi ʻi he palakipoé ʻOku tataki fēfē ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e Siasí ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke Ne ʻi māmani aí? Fakaafeʻi e fānaú ke nau kumi ha ngaahi tali ki he fehuʻí, lolotonga hoʻo lau e ngaahi folofola ʻa e Fakamoʻuí ki he kau ʻAposetoló ʻi he Ngāue 1:8.

  • Lau fakataha e Ngāue 1:22–26. Feinga mo e kalasí ke ʻiloʻi e founga naʻe uiuiʻi ʻaki ʻe he kau ʻAposetoló ha ʻAposetolo foʻou.

  • Kimuʻa pea toki fakahoko ʻení, kole ki ha taha ʻo e fānaú mo ʻene mātuʻá ke lau fekauʻaki mo ha ʻAposetolo ne toki uiuiʻi kimuí ni mai (malava ʻi he LDS.org). Fakaafeʻi ʻa e tokotaha ko iá ke ne vahevahe mo e kalasí ʻa e meʻa naʻá ne akó, pea kapau ʻe lava, ko e hā naʻe leaʻaki ʻe he ʻAposetoló fekauʻaki mo ʻene uiuiʻí ʻi heʻene fuofua pōpoaki ʻi he konifelenisi lahí.

ʻĪmisi
Pita mo e Kau ʻAposetoló

Naʻe tataki ʻe he Kau ʻAposetoló ʻa e Siasí hili e hāʻele hake ʻa Kalaisi ki he langí.

Ngāue 3:1–10

ʻOku faitāpuekina ʻe he Tamai Hēvaní e niʻihi kehé ʻo fakafou ʻiate au, neongo kapau ʻoku ʻikai ke u koloaʻia.

Te ke lava fēfē ʻo akoʻi ki he fānaú ʻoku malava ke nau faitāpuekina e niʻihi kehé, neongo kapau ʻoku ʻikai ke nau maʻu e “silivá mo e koulá”? (Ngāue 3:6). Te ke lava fēfē ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau vakai ki he ngaahi faingamālie ke tokoni ki he ʻOtuá ʻaki hono tokoniʻi e niʻihi kehé?

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Kole ki ha taha ʻo e fānaú ke lau e Ngāue 3:1–10 lolotonga hono fakatātāaʻi ʻe he toenga ʻo e fānaú e talanoá. (Ki ha tokoni, vakai foki ki he “Vahe 56: Ko e Fakamoʻui ʻe Pita ha Tangata,” Ngaahi Talanoa ʻo e Fuakava Foʻoú, 148–49. Te ke lava foki ʻo fakaʻaliʻali e foʻi vitiō “Peter and John Heal a Man Crippled Since Birth” (LDS.org). Ko e hā ʻa e founga naʻe lahi ange ai ʻa e tāpuaki naʻe maʻu ʻe he tangatá ni ʻi he paʻanga naʻá ne kolé?

  • ʻAve takai ha kato koini. ʻI hono puke ʻe he fānaú ʻa e kató, fehuʻi kiate kinautolu ko e hā te nau lava ʻo fakatau mai ʻaki e paʻangá. Fakafoki leva ʻa e kato koiní pea fehuʻi ki he fānaú ko e hā e ngaahi tāpuaki heʻikai te nau lava ʻo fakataú. Fakaafeʻi kinautolu ke nau vahevahe e founga te nau lava ʻo tokoniʻi ai ha taha taʻefakaʻaongaʻi ha paʻanga (Ngāue 3:6).

Ngāue 2:36–47

ʻOku fakamoʻoniʻi mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ki hoku lotó, ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.

ʻI he taimi ʻoku ako ai e fānaú ke fakatokangaʻi e founga ʻoku lea ai e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolú, ʻe ueʻi ai kinautolu ke nau fakafanongo mo ngāueʻi e ueʻi fakalaumālie ʻoku nau maʻú.

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Lau fakataha e Ngāue 2:36–37. ʻOku tau ongoʻi fēfē ʻi he taimi ʻoku talamai ai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha meʻa ʻi hotau lotó?

  • Faʻu mo e kalasí ha pousitā ʻaki e ngaahi lea Ko e hā te tau faí? ʻi ʻolunga. Fakaʻaliʻali ʻa e pousitaá ʻi he uike takitaha, pea tānaki atu ha ngaahi founga ʻe lava ai ʻe he fānaú ke nau ngāueʻi e ngaahi meʻa ne nau ako ʻi he lēsoni ʻo e uike takitaha.

  • Fakaafeʻi e fānaú ke nau kumi ha ngaahi meʻa lelei ne fai ʻe ha kakai hili hono papitaiso kinautolú ʻi he Ngāue 2:41–47. Ko e hā ha ngaahi meʻa lelei te tau lava ʻo fai ke fakahaaʻi ʻoku tau fakamāloʻia e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku tau maʻu ʻi he taimi naʻe papitaiso ai kitautolú?

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻi

Poupouʻi e Ako ʻi ʻApí

Poupouʻi e fānaú ke nau palani ha founga ʻe taha te nau lava ʻo tokoni ki he Tamai Hēvaní ʻaki hono tokoniʻi ha mēmipa ʻo honau ngaahi fāmilí he uiké ni.

Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Ako maʻuloto ha potufolofola. Fili ha kupuʻi folofola ʻokú ke fakakaukau ʻe lava tokoniʻi e fānau ʻi ho kalasí, hangē ko e Ngāue 2:38 pe Ngāue 3:19, pea tokoniʻi kinautolu ke nau maʻuloto ha kupuʻi lea mei he folofolá. ʻE lava foki ke tokoni e ngaahi fakatātaá, ngāue e nimá, pe ngaahi fakafōtungá, ke ako maʻulotu ʻe he fānaú e folofolá.