Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
9–15 Mati. Iakopo 1–4: “Ia Faalelei ma le Atua e ala i le Togiola a Keriso”


“9–15 Mati. Iakopo 1–4: ‘Ia Faalelei ma le Atua e ala i le Togiola a Keriso,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u---Mo Le Aoga Sa: Tusi a Mamona 2020 (2020)

“9–15 Mati. Iakopo 1–4,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: 2020

Ata
fafine o loo tootuli i aao o Iesu

Faamagalo, saunia e Greg K. Olsen

9--15 Mati

Iakopo 1–4

Ia Faalelei ma le Atua e ala i le Togiola a Keriso

Iakopo 1–4 o loo i ai le tele o aoaoga e faatatau i o tatou aso. A o e faitauina nei mataupu, mafaufau pe mafai faapefea ona e fesoasoani ia i latou e te faiaoga ai ia ola i le aoaoga faavae na aoao mai e Iakopo.

Tusi Faamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

Ina ia fesoasoani ia faasoa mai e tagata o le vasega mai le Iakopo 1–4, e mafai ona e tufatufa atu ni fasipepa ma valaaulia tagata o le vasega e tusi ai se mau mai nei mataupu latou te manatu e taua. Tuu ia fasipepa i se koneteina, piki mai ni nai fasipepa, ma valaaulia tagata na tusia ia mau e faasoa mai o latou malamalamaaga.

Ata
aikona aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

Iakopo 1:6–8, 15–19; 2:1–11; 4:18

E galulue ma le filiga ia taitai amiotonu mo le manuia o agaga.

  • E mafai ona e amataina se talanoaga e uiga i galuega filiga a Iakopo i lona nuu e ala i le fai atu i tagata o le vasega e faasoa mai ni aafiaga i taimi na faamanuiaina ai i latou e ala i le auaunaga a se taitai o le Ekalesia. Pe fuafua foi e talosagaina se taitai o le Ekalesia i le lotoifale--i taimi ua tuanai po o le taimi nei---e talanoa e uiga i se taimi na ia maua ai se lagona musuia e auauna atu i se tasi. Ona mafai lea e tagata o le vasega ona sue ia upu ma ni fasifuaitau i le Iakopo 1:6–8, 15–19; 2:1–11; ma le 4:18 e fesoasoani ia i tatou e malamalama ai i lagona o Iakopo e uiga i lona valaauga ma tagata o loo ia tautuaina. O faapefea ona tatou vaai atu i o tatou taitai o faalauteleina o latou valaauga? O a mea o fautuaina mai e nei fuaiupu e uiga i le auala e tatau ona tatou lagolagoina ai o tatou taitai?

Ata
o ni alii se toalua o loo lulu aao i luga o se kesi

E faapei o Iakopo, o taitai o le Ekalesia i ona po nei o loo “faalauteleina o [latou] tofiga i le Alii.”

Iakopo 2:12–21

E tatau ona tatou aloese mai le faamaualuga ma aapa atu ia i latou o manaomia le fesoasoani.

  • Na tuuina atu e le Alii ni lapataiga malolosi mo sa Nifae e uiga i le faamaualuga. Ina ia fesoasoani e amatalia se talanoaga e uiga i lenei autu, e mafai ona e vave faafesootaia ni nai tagata o le vasega ma fai atu ia i latou e vaavaai mo ni auala o loo faalauiloa ai e le fili le fiafia i oa i lo tatou lalolagi i ona po nei. Ona valaaulia lea o i latou e faasoa mai i le vasega mea na latou matauina. E mafai ona galulue i paga ia tagata o le vasega ma faitau le Iakopo 2:12--21 ma sue po o a mea na aoao mai e le Alii e uiga i le ala e tatau ona tatou vaai atu ai i oa o le lalolagi. Ona mafai lea ona latou fatuina ma faasoa mai se pepa faasilasila e faalauiloa ai lena mataupu faavae. Tuu atu se taimi mo tagata o le vasega e mafaufau loloto ai le tagata lava ia po o a mea e mafai ona latou faia e faaaoga ai mea ua latou aoaoina mai le savali a Iakopo.

  • E mafai e tagata o lau vasega ona iloiloina le Iakopo 2:12--21 ma tusi a latou lava fesili e faaopoopo i le lisi a Elder Perry. O le a se mea ua faaopoopo e le faamatalaga a Elder Perry o i le “Punaoa Faaopoopo” i lo tatou malamalama i aoaoga a Iakopo?

Iakopo 2:23–35.

E fiafia le Alii i le ola mama.

  • Na aoao mai e Elder David A. Bednar faapea ua tatou ola “i se lalolagi ua faateleina le tauemuina o le paia o le foafoaina o le ola ma ta’ufaatauvaaina le taua o le ola o le tagata” (“Matou Te Talitonu i le Nofomama,” Ensign po o le Liahona, Me 2013, 41–44). E mafai faapefea ona e fesoasoani i tagata o le vasega e faaaoga le Iakopo 2:23–35 e faafetaia’ia ai savali a le lalolagi e uiga i le ola mama? O se tasi o auala o le tusi i luga o le laupapa O a lagona o le Alii e uiga i le ola mama? ma valaaulia tagata o le vasega e sue tali i le fesili. E mafai e nisi o i latou ona sailia le Iakopo 2:23--35, ae e mafai e isi ona sailia le saunoaga a Elder Bednar o loo ta’ua i luga. E mafai ona latou lisiina i luga o le laupapa ia tali latou te maua. Ina ia talanoaina tulaga faatonuina ma faamanuiaga e o faatasi ma le ola ai i le tulafono o le legavia, e mafai ona e iloiloina le “Mama Faalefeusuaiga” (Mo Le Malosi o le Autalavou, 35–37) pe faaali se tasi o vitio o loo lisi atu i le “Punaoa Faaopoopo.” O a faamanuiaga o le ola ai i se olaga mama?

Iakopo 4:4–11

Sa talitonu sa NIfae ia Iesu Keriso.

  • Sa manao Iakopo ia i tatou ia iloa faapea e uiga ina sa ola o ia ma lona nuu i le fiaselau tausaga a o lei oo i le misiona i le tino a le Faaola, sa latou iloa o Ia ma sa vaavaai atu ia te Ia mo le faaolataga. E tusa ai ma le Iakopo 4:4--5, aisea na tausia ai e sa Nifae le tulafono a Mose? O le a se mea o ia i tatou i o tatou taimi o faasino atu ai o tatou agaga i le Faaola? O a faailoga po o faatusa na faaaoga e Iakopo e aoao mai ai e uiga ia Iesu Keriso? (tagai foi i le Kenese 22:1–13).

Iakopo 4:8--18

E mafai ona ou aloese mai le tauaso faaleagaga e ala i le taulai atu i le Faaola.

  • Pe i ai se tasi i lau vasega na faia se suesuega o ona mata talu ai nei? Afai e i ai, e mafai ona e fesili i lea tagata e faamatala mai pe na faapefea ona sueina lana vaaiga e le fomai. E mafai e tagata o le vasega ona faasoa mai o latou manatu i le uiga o le tauaso faaleagaga. E talitutusa faapefea le tauaso faaleagaga ma le tauaso faaletino? Valaaulia tagata o le vasega e fautua mai ni auala e mafai ona sueina pe o tatou tauaso faaleagaga. E mafai foi ona latou iloiloina le Iakopo 4:8--18 ma fautua mai ni nai mea e mafai ona tatou faia e faateleina ai lo tatou tomai e “vaai” i mea faaleagaga.

  • Sa otooto mai e Elder Quentin L. Cook ni auala se fa e mafai ai e tagata ona vaavaai i “talaatu o le maka” i o tatou aso (tagai “Punaoa Faaopoopo”). O le a se mea ua faapoopo e ana upu i lo tatou malamalama i le Iakopo 4:13–15? O le a le uiga o le vaavaai i talaatu o le maka? E mafai faapefea ona tatou aloese mai le vaavaai i talaatu o le maka?

Ata
aikona o le aoaoina

Fautuaina le Aoaoina i le Aiga

Ina ia musuia tagata o le vasega e faitau le Iakopo 5–7, ta’u atu ia i latou o le a latou maua tali i le fesili i le Iakopo 4:17 pe a latou faitauina ma le agaga tatalo ia isi mataupu e tolu e sosoo ai.

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

O o tatou uiga faaalia i oa faalelalolagi

I le ta’ua ai o le Iakopo 2:13--19, na aoao mai Elder L. Tom Perry: “E ao ina tatou faaaogaina le fautuaga a Iakopo. E ao ina tatou faitauina lenei mau e faapei na tusia patino mo i tatou i nei aso, aua na tusia lava mo i tatou. O ana upu e tatau ona afua ai ona tatou faia o fesili faatupu manatu mo i tatou lava. Pe o tonu le faasologa o mea i o tatou olaga? Pe o tatou faatupula’ia, mea muamua ma le silisili, i mea e faavavau le natura? Pe o i ai sa tatou vaaiga e faavavau? Pe ua tatou pauu atu i le maunu o le faatupulaia muamua o mea o lenei lalolagi ona galo ai lea o le Alii?“ (“United in Building the Kingdom of God,” Ensign, Me 1987, 34).

Vitio e uiga i le Legavia (ChurchofJesusChrist.org)

  • “Ua Ou Filifili ina Ia Mama”

  • “Ola Mama: O A Tapulaa?”

  • “O Le Tulafono o le Legaviā”

Vaavaai i talaatu o le maka

Sa otooto mai e Elder Quentin L. Cook le ala e mafai ona tatou vaai atu ai i “talaatu atu o le maka”:

“O le suia o filosofia o tagata mo upumoni o le talalelei”

“O nisi tagata e foliga mai e maasiasi i le faigofie o le savali a le Faaola. Latou te mananao e faaopoopo le lavelave e oo lava i le nenefu i le upumoni ina ia atili ai ona faigata faalemafaufau pe atili ogatusa ai ma mea ua lolo atu i ai le atamai faaonaponei. … Tatou te vaavaai i talaatu o le maka pe a tatou mumusu e talia upumoni faigofie o le talalelei i le mea ua i ai.”

“O’oo’oga o le Talalelei”

“Ua tatou vaavaai i talaatu o le maka pe a tatou siitia soo se mataupu faavae, tusa lava po o le a le aoga, i se tulaga lauiloa e faaitiitia ai lo tatou tuuto atu i isi mataupu faavae e tutusa le taua po o lo tatou avea o se tulaga e feteenai ma aoaoga a le Usoga.”

“O taga lototoa e suitulaga mo le faapaiaga i aso taitasi”

“Fai mai nisi tagata o le au paia o le a latou tuuto atu i latou lava ma le naunautai pe afai e tuuina atu ia i latou ni valaauga iloga, ae latou te le manatu o le faiaoga o aiga po o faiaoga asiasi [lea ua faaigoa nei o le auaunaga] e taua pe lava se tulaga lototoa mo a latou taumafaiga faifai pea.”

“Siitia maualuga o tulafono i lo le aoaoga faavae”

“O i latou o e tuuto atu e mulimuli i tulafono e aunoa ma le faasino atu i le aoaoga faavae ma mataupu faavae ua faapitoa lava le i ai i se tulaga matautia o le vaavaai atu i talaatu o le maka” (“Vaavaai i tala atu o le Faailoga,” Ensign po o le Liahona, Mat. 2003, 20-24).