Tusitaulima ma Valaauga
14. Tagata Nofofua o le Ekalesia


“14. Tagata Nofofua o le Ekalesia,” Tusitaulima Aoao: Auauna Atu i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai (2020).

“14. Tagata Nofofua o le Ekalesia,” Tusitaulima Aoao.

Ata
tagata o loo talanoa

14.

Tagata Nofofua o le Ekalesia

14.0

Faatomuaga

Ua valaaulia e le Faaola tagata uma e o mai ia te Ia ma auai i Lana Ekalesia (tagai i le 2 Nifae 26:24). O se vaega toatele naua o le faitau aofai o le Ekalesia, o alii ma tamaitai e le’i faaipoipo po ua tatala foi ia faaipoipoga pe ua maliliu taitoalua. E taua mo tagata uma ona maua le faamoemoe e ala i le Togiola a Iesu Keriso (tagai i le Eteru 12:4). O upumoni nei e faavavau e mafai ona fesoasoani e atiina ae lena faamoemoe:

  • Ua faamautu mai e tusitusiga paia ma perofeta o aso e gata ai e faapea o tagata uma o e faamaoni i le tausiga o feagaiga o le talalelei o le a maua le avanoa mo le faaeaga.

  • O le taimi tonu ma le ala e faaee atu ai faamanuiaga o le faaeaga e lei faaalia uma mai. Ae ui i lea, ua faamautinoa mai lava i latou (tagai i le Mosaea 2:41).

  • O le faatalitali i le Alii e aofia ai le usiusitai faifai pea ma le alualu i luma faaleagaga e agai atu ia te Ia (tagai i le Isaia 64:4).

  • Ua ofoina mai e le Atua le ola e faavavau i Ana fanau uma. O i latou uma o e agavaa mo le meaalofa tunoa a le Faaola o le faamagaloga ma ola i Ana poloaiga o le a maua le ola e faavavau. (Tagai i le Mosaea 26:30; Moronae 6:8.)

  • O le talitonu mautinoa i nei faamautinoaga e mauaa i le faatuatua ia Iesu Keriso. E ala i Lona alofa tunoa, ua faatulaga sa’o ai mea uma e faatatau i le olaga faitino (tagai i le Alema 7:11–13).

E manaomia e le Atua tagata uma o le ekalesia e fesoasoani i Lana galuega mo le faaolataga i a latou uarota ma siteki (tagai i le 1 Korinito 12:12–27). Pe a taitaiina ai e le Agaga, e valaauina tagata nofofua o le ekalesia i tofiga faaleautaitai ma faafaiaoga. O valaauga faaleautaitai e mafai ona aofia ai le auauna atu i tofiga nei:

  • Au peresitene o faalapotopotoga a uarota ma siteki

  • Au peresitene o korama a toeaina

  • Fesoasoani o le au epikopo

  • Fautua maualuga

  • Fesoasoani o le au peresitene o le siteki

I le mataupu lenei:

  • O “tagata nofofua o le Ekalesia” e faasino i tagata matutua uma o le Ekalesia o e e le o faaipoipo i le taimi nei.

  • O “talavou nofofua matutua” e faasino ia i latou o tausaga 18–30.

  • O “tagata matutua nofofua” e faasino ia i latou e 31 tausaga ma matutua atu.

14.1

Tagata Nofofua o le Ekalesia i Iunite Faalefaafanua.

O le toatele o tagata nofofua e auai i se iunite faalefaafanua faatasi ma tagata o vaitausaga uma. Latou te maua avanoa e auauna atu ai, aoao atu, taitai, ma fegalegaleai ma tagata i le tele o tulaga.

14.1.1

Taitaiga i le Siteki

14.1.1.1

Au Peresitene o le Siteki

O le aafia ai o le au peresitene o le siteki e faapitoa lava le taua i le faaauai mai o tagata nofofua i le galuega a le Atua mo le faaolataga ma le faaeaga.

E mafai e le peresitene o le siteki ona tofia se tasi o ona fesoasoani ma se fautua maualuga e galulue ma le au matutua nofofua. E mafai foi ona ia tofia se fesoasoani ma se fautua maualuga e lagolagoina talavou nofofua matutua. E mafai foi ona ia talosagaina le peresitene o le Aualofa a le siteki e tofia se tasi o le au peresitene e lagolagoina tagata matutua nofofua ma talavou nofofua matutua. O taitai lava e tasi e mafai ona tofia i vaega uma e lua.

E faapitoa le gauai atu o le au peresitene o le siteki i talavou nofofua matutua—e pei ona latou faia ia i latou uma o le tupulaga faia‘e.

E filima’oti [pe fuafua] e le au peresitene o le siteki pe tatau i gaoioiga mo talavou nofofua matutua ona faia i le tulaga faaleuarota, tulaga faalesiteki, po o ni tuufaatasiga o tulaga ia e lua. O gaoioiga mo tagata nofofua matutua e faia i le tulaga faalesiteki ma siteki tuufaatasi. (Tagai i le mataupu 20.)

Afai ua lava le aofai o tagata nofofua i se nofoaga, e mafai e peresitene o siteki ona fautuaina atu le faatulagaina o se uarota a talavou nofofua matutua po o se uarota a le au matutua nofofua (tagai i le 14.3).

O se siteki (po o se vaega o siteki e lata ane) atonu e le lava ni tagata nofofua e faatuina ai se uarota a talavou nofofua matutua po o se uarota a le au matutua nofofua. I lenei tulaga, e mafai e le Au Peresitene o le Eria ona faatagaina se peresitene o le siteki e valaaulia nei tagata uma e avea ma tagata o se uarota faalefaafanua ua atofaina. O lenei tulaga e mafai ai e le au matutua nofofua po o talavou nofofua matutua ona auauna atu ma tapuai faatasi. E fefautuaai le Au Peresitene o le Eria ma lo latou sui tofia o le Au Peresitene o Fitugafulu ma le Korama a le Toasefululua.

14.1.1.2

O Komiti a Talavou Nofofua Matutua ma le Au Nofofua Matutua

O tagata nofofua o le ekalesia e auauna atu i fanau a le Atua e ala i le auai i le faatinoina o Lana galuega mo le faaolataga ma le faaeaga (tagai i le 1.2 ma le 14.2). Ina ia fesoasoani ia i latou ia faia, e fatuina e le au peresitene o le siteki se komiti a talavou nofofua matutua. O lenei komiti e faia mai taitai o talavou nofofua matutua mai uarota taitasi.

E valaauina se alii ma se tamaitai talavou nofofua matutua e taitaia le komiti. E la te auai i le aufono a le siteki.

Afai e le lava talavou nofofua matutua e faatuina se komiti i se siteki, e mafai e se vaega o siteki tuaoi ona fatuina se komiti i le faamaoniga a le Au Peresitene o le Eria.

E mafai foi e le au peresitene o le siteki ona faatulaga se komiti a le au matutua nofofua. E faia mai ni nai tagata matutua nofofua mai uarota taitasi. E valaauina se alii ma se tamaitai matua nofofua e taitaia le komiti. E la te auai i le aufono a le siteki.

Afai e le lava ni tagata matutua nofofua e faatuina se komiti i se siteki, e mafai e se vaega o siteki tuaoi ona fatuina se komiti i le faamaoniga a le Au Peresitene o le Eria.

E saili komiti e lagolago tagata e ala i faauoga ma avanoa e auai ai i le galuega o le faaolataga ma le faaeaga (tagai i le 14.2). Latou te fuafuaina avanoa mo le aoaoina o le talalelei ma mo auaunaga ma gaoioiga.

E fono le komiti pe a manaomia ai. E mafai e le uso ua tofia o le au peresitene o le siteki ma le au peresitene o le Aualofa a le siteki ma le fautua maualuga ua tofia ona auai i nei fonotaga e tuuina atu le lagolago.

O komiti a talavou nofofua matutua e faamaopoopo faatasi ma polokalama a le inisitituti i le lotoa, i nofoaga o loo maua ai.

E masani lava o komiti a le au matutua nofofua ma talavou nofofua matutua e galulue eseese mai le tasi ma le isi.

14.1.2

Taitaiga o le Uarota

14.1.2.1

Au Epikopo

O le au epikopo o le ki lea i le faaauai o tagata nofofua i le galuega a le Atua mo le faaolataga ma le faaeaga. Latou te galulue ma le aufono a le uarota e faailoa mai ni valaauga anoa ma tofiga mo tagata nofofua. Latou te aloaia ma tauivi e fesoasoani e faafetaiaia manaoga o matua nofotoatasi.

E masani lava, e lagolagoina e le au epikopo ia tagata nofofua a o latou lagolagoina sui uma o le korama a toeaina ma le Aualofa. Peitai, ona o lo latou tiutetauave sili i le tupulaga faia‘e, e faia ai foi e le au epikopo mea nei:

  • E feiloai se tasi o le au epikopo ma talavou nofofua matutua taitasi ia le itiiti ifo ma le faa-tasi i le tausaga.

  • E maua e le aunoa e le au epikopo ni tala lata mai i le soifua manuia o talavou nofofua matutua. E talanoaina e le peresitene o le korama a toeaina ma le peresitene o le Aualofa ia manaoga o talavou nofofua matutua i le fonotaga a le aufono a le uarota. E mafai ona valaaulia taitai o le komiti a talavou nofofua matutua e auai.

  • E mafai e le au epikopo ona faatulaga se komiti talavou nofofua matutua a le uarota (tagai i le 14.1.2.4). (O komiti a le au matutua nofofua mo latou e 31 tausaga ma matutua atu e faatulagaina i tulaga faalesiteki.)

14.1.2.2

O Sui o le Au Peresitene o le Korama a Toeaina ma le Aualofa ua Tofia i Talavou Nofofua Matutua

E mafai e peresitene o le korama a toeaina ma le Aualofa ona tofia se tasi o o latou au peresitene e lagolago atu i talavou nofofua matutua. E aoao e nei sui auai o le au peresitene ia malosiaga o talavou nofofua matutua ma fesoasoani e faafetaiaia o latou manaoga.

E mafai e le peresitene o le korama a toeaina ma le peresitene o le Aualofa ona lipoti atu nei taumafaiga i le fonotaga a le aufono a le uarota. Afai e i ai se komiti a talavou nofofua matutua a le uarota, e valaaulia taitai o lenei komiti e auai ma lipoti atu a latou taumafaiga.

E lagolagoina e nei sui auai o le au peresitene le komiti a talavou nofofua matutua a le uarota pe afai ua faatulagaina (tagai i le 14.1.2.4).

14.1.2.3

Taitai o Talavou Nofofua Matutua

I se uarota e toatele talavou nofofua matutua, e mafai e le au epikopo ona valaau se alii ma se tamaitai talavou nofofua matutua e avea o ni taitai o talavou nofofua matutua. O o la tiutetauave e aofia ai le:

  • Fesoasoani i talavou nofofua matutua ia auai i le faatinoina o le galuega a le Atua mo le faaolataga ma le faaeaga (tagai i le 14.2).

  • Auauna atu i le komiti a talavou nofofua matutua a le siteki.

  • Taitaiina o le komiti a talavou nofofua matutua a le uarota pe afai ua faatulaga se komiti.

  • Fono e le aunoa ma le au peresitene o le korama a toeaina ma le au peresitene o le Aualofa. I nei fonotaga, latou te talanoaina ai malosiaga o talavou nofofua matutua ma le auala e fesoasoani ai e faafetaia’ia o latou manaoga. Latou te taulai atu foi i le auaunaga i talavou nofofua matutua.

  • Auai i fonotaga a le aufono a le uarota pe a valaaulia ai.

14.1.2.4

Komiti a Talavou Nofofua Matutua a le Uarota

O nisi uarota e toatele talavou nofofua matutua. I nei uarota, atonu e lagona e le epikopo e mafai ona fesoasoani atu i taitai o talavou nofofua matutua e ala i se komiti a talavou nofofua matutua a le uarota. (O komiti a le au matutua nofofua e faatulagaina i le tulaga faalesiteki. Tagai i le 14.1.1.2.)

O sui auai o le komiti e aofia ai:

  • Taitai o talavou nofofua matutua a le uarota.

  • O talavou nofofua matutua faaopoopo na valaaulia e le au epikopo.

  • O sui o au peresitene o le korama a toeaina ma le Aualofa ua tofia e lagolagoina talavou nofofua matutua.

14.2

Auai i le Faatinoina o le Galuega a le Atua mo le Faaolataga ma le Faaeaga

Ua valaaulia e le Atua tagata uma e o mai ia Keriso ma auai i le faatinoina o Lana galuega mo le faaolataga ma le faaeaga e ala i le:

  • Ola i le talalelei a Iesu Keriso.

  • Tausiga o i latou e le tagolima.

  • Valaaulia tagata uma ia talia le talalelei.

  • Tuufaatasia o aiga mo le faavavau.

O tagata nofofua o le ekalesia e auai i lenei galuega i le fale ma i le lotu. Latou te auai i korama a toeaina ma Aualofa. Latou te galulue i valaauga ma tofiga, e aofia ai le auaunaga. E mafai e uarota ma siteki ona fuafua ni gaoioiga e tuu i le faitalia ia e patino lava mo tagata nofofua o le ekalesia o e filifili e auai ai (tagai i le 14.2.1.3).

14.2.1

Ola i le Talalelei a Iesu Keriso

14.2.1.1

Afiafi Faaleaiga ma le Suesuega o le Talalelei

O taitai po o tagata o le ekalesia e mananao e auai, e mafai ona faatulagaina se afiafi faaleaiga se tasi pe sili atu foi mo tagata matutua nofofua ma isi vaega mo talavou nofofua matutua. E masani lava, o i latou e auai e leai ni fanau i le fale. I siteki e toalaiti tagata nofofua o le ekalesia, e mafai e vaega o afiafi faaleaiga ona sopoia tuaoi o uarota.

E le gata i lea, e mafai e tagata nofofua o le ekalesia ona filifili e faapotopoto faatekinolosi pe faafesaga’i patino mo suesuega o le talalelei i le aiga. O leSau, Mulimuli Mai ia te A‘u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga e mafai ona avea o se punaoa.

E fautuaina talavou nofofua matutua uma e lesitala i le inisitituti (tagai i le 15.2).

14.2.1.2

Vasega o le Aoga Sa

I lalo o le taitaiga a le epikopo, e mafai e le peresitene o le Aoga Sa a le uarota ona faatulaga se vasega o le Aoga Sa mo talavou nofofua matutua (tagai i le 13.3.2).

14.2.1.3

Gaoioiga

I lalo o le taitaiga a taitai o le uarota po o le siteki, e mafai e talavou nofofua matutua ona fuafua ma auai i gaoioiga faapitoa mo i latou. O nei gaoioiga e mafai ona faia i le tulaga faaleuarota po o le siteki. O faataitaiga e mafai ona aofia ai:

  • Asiasiga i le malumalu.

  • Galuega o talafaasolopito o aiga.

  • Faasoaina atu o le talalelei.

  • Auaunaga i le alalafaga.

  • Musika ma gaoioiga faaleaganuu.

  • Taaloga.

I lalo o le taitaiga a taitai o le siteki, e mafai e le au matutua nofofua ona fuafua ni gaoioiga faapena i le tulaga faalesiteki.

E mafai e Fitugafulu Eria ona galulue faatasi ma peresitene o siteki e faatu ni komiti e fuafua ai gaoioiga a siteki tuufaatasi mo tagata nofofua.

O le faatupeina o gaoioiga e sau mai paketi a le siteki po o le uarota. A oo ina fai ia gaoioiga a siteki tuufaatasi po o le eria, e faamautinoa e taitai le faasoaina lelei o vaegatupe i siteki.

O le faatupeina o gaoioiga, e tatau ona ogatusa ma aiaiga faavae o loo i le 20.2.6. E avea o se tuusaunoaga, e mafai e tagata o le ekalesia ona totogi nisi o tau pe a faia ni gaoioiga a siteki tuufaatasi po o le eria. E faamautinoa e taitai e mafai e tagata uma ona auai.

Mo taiala faaopoopo o gaoioiga, tagai i le 20.2 ma le 20.3.

Ata
tagata o loo taaalo lakapi

14.2.2

Tausiga o i Latou e lē Tagolima

14.2.2.1

Auauna atu

E pei o soo uma o Iesu Keriso, e maua e tagata nofofua o le ekalesia ni avanoa masani e auauna atu ai tagata taitoatasi ma ni vaega i isi. O le auaunaga i le alalafaga o se tasi lea o auala aupito taua e faamalolosia faaleagaga ai talavou nofofua matutua.

O gaoioiga auauna atu e mafai ona taulai atu i le:

  • Uelefea ma le ola-tutoatasi.

  • Talafaasolopito o aiga.

  • Aapa atu i le alalafaga.

  • Faasoaina atu o le talalelei.

  • Faamalolosia o tagata fou ma tagata ua toe foi mai.

  • Manaoga tau fesoasoaniga alofa i le lotoifale po o isi nofoaga.

I nofoaga o loo maua ai, o le JustServe.org o loo fautuaina atu ai avanoa faaleauaunaga mo tagata taitoatasi ma vaega.

14.2.2.2

Auaunaga

O uso nofofua taitoatasi e tofia i ai uso o auaunaga. O tuafafine nofofua taitoatasi e tofia i ai ni tuafafine o auaunaga ma ni uso o auaunaga. O tofitofiga e faia i tagata taitoatasi, ae le o vaega po o fale mautotogi. (Tagai i le mataupu 21.)

14.2.3

Valaaulia Tagata Uma e Talia le Talalelei

Ua maua e tagata nofofua o le ekalesia se avanoa e valaaulia ai tagata uma ia maua faamanuiaga o le talalelei a Iesu Keriso. Latou te faia lea e ala i le faasoaina atu o le talalelei, faamalolosia tagata fou ma tagata ua toe foi mai o le au paia, ma aapa atu ia i latou o e ua le o auai mai. (Tagai i le mataupu 23.)

O nisi o talavou nofofua matutua e fesiitai soo. E mafai e talavou nofofua matutua ona faatulagaina i lea taimi ma lea taimi ia gaoioiga e saili ma faafeiloai ai isi talavou nofofua matutua i le siteki. O nei gaoioiga e mafai foi ona faia faatasi ma siteki tuaoi.

E mafai ona aogā faapitoa talavou nofofua matutua i le aoao atu faatasi ma faifeautalai faamisiona, ma le lagolagoina o i latou.

14.2.4

Tuufaatasia o Aiga mo le Faavavau

I le avea ai ma tagata taitoatasi ma ni vaega, e mafai e tagata nofofua o le ekalesia ona fesoasoani e tuufaatasia aiga mo le faavavau. Mo se faataitaiga, atonu latou te:

  • Saunia e osia feagaiga ma le Atua e ala i le mauaina o sauniga, e aofia ai faaeega paia o le malumalu (tagai i le 27.2.2).

  • Auauna atu o ni tagata fai sauniga o le malumalu po o ni volenitia (tagai i le 25.5).

  • Auai e faatino sauniga mo e ua maliliu.

  • Aoao e uiga i o latou aiga lautele ma tuaa (tagai i le O Lo’u Aiga: O Tala e Aumai Faatasi ai i Matou).

  • Faailoa tuaa e manaomia sauniga o le malumalu (tagai i le FamilySearch.org).

  • Auauna atu o ni faufautua o malumalu ma talafaasolopito o aiga (tagai i le 25.2.4).

  • Auai i le faatinoga o le faavasegaga o igoa (tagai i le FamilySearch.org/indexing).

14.3

Ata
aikona, taiala mo fetuunaiga
Uarota ma Siteki a Talavou Nofofua Matutua ma Uarota a Le Au Matutua Nofofua

O le toatele o tagata nofofua e auai i uarota faalefaafanua. E avea o se tuusaunoaga, lea e toatele ai tagata nofofua e nonofo felataā’i, e mafai e taitai perisitua ona fautuaina le faatuina o iunite nei. O nei iunite e tatau ona ausia tuutuuga o loo i le mataupu 37.

  • O se uarota a talavou nofofua matutua mo latou e 18–30 tausaga (tagai i le 37.2)

  • O se siteki a talavou nofofua matutua mo e 18–30 tausaga (tagai i le 37.3)

  • O se uarota a le au matutua nofofua mo e 31–45 tausaga (tagai i le 37.5)

E faaaoga e nei iunite le polokalama masani a le Ekalesia i le mea sili e mafai ai. Latou te mulimuli i faatonuga o loo i le tusitaulima lenei.

E mafai e tagata agavaa o le ekalesia ona filifili e avea ma tagata auai o le uarota a talavou nofofua matutua po o le uarota a le au matutua nofofua, i nofoaga o loo maua ai. Pe e mafai foi ona latou filifili e avea ma tagata o la latou uarota faalefaafanua.

O le avea ai ma se tagata auai i se uarota a talavou nofofua matutua po o se uarota a le au matutua nofofua e le tumau:

  • Pe a faaipoipo se tagata nofofua, e avea o ia ma se tagata o se uarota faalefaafanua.

  • Pe a aulia e se tagata o se uarota a le autalavou nofofua matutua le 31 tausaga, e avea o ia ma se tagata o se uarota a le au matutua nofofua (pe afai o i ai i le mea o loo nofo ai) po o se uarota faalefaafanua.

  • Pe a aulia e se tagata o se uarota a le au matutua nofofua le 46 tausaga, e avea o ia ma se tagata o se uarota falefaafanua.

Pe a fai suiga i le va o uarota, e fesootai atu le tagata ma ona taitai i taitai o le uarota faalefaafanua. E tofia e taitai o le uarota fou ia uso ma tuafafine o auaunaga. Latou te fuafua mo se valaauga po o se tofiga e fesoasoani i le tagata ia lagona le taliaina ma le auai i le galuega a le uarota.

14.4

Taiala ma Aiaiga Faavae Faaopoopo

14.4.1

O Nofoaga e Faapotopoto i Ai

O se nofoaga e faapotopoto i ai o se nofoaga atofaina lea e mafai ai e talavou nofofua matutua ma a latou uo ona faapotopoto mo le faaaumea ma le auai i soo se mea o mea nei:

  • Aoaoina o le talalelei, e aofia ai le inisitituti

  • Kosi o le ola-tutoatasi, avanoa faaleaoaoga, ma vaega lagolago

  • Auauna atu ma gaoioiga.

  • Faasoaina atu o le talalelei ma le aapa atu i alalafaga.

  • Galuega o le malumalu ma talafaasolopito o aiga

  • O Isi polokalama a le Ekalesia

O nofoaga uma ua atofaina e faapotopoto i ai e tatau ona faamaonia e le Au Peresitene o le Eria. O nofoaga e faapotopoto i ai e vaaia e peresitene o siteki ma epikopo. E faavaeina i fale ma fanua o le Ekalesia o i ai nei, e pei o se falelotu po o se fale o le inisitituti. O peresitene o siteki o e mananao e faatu se nofoaga e faapotopoto i ai mo talavou nofofua matutua e tatau ona faafesootai le Au Peresitene o le Eria.

14.4.2

Po o Aso Gafua

E avea o se tuusaunoaga, e mafai ona faia ni gaoioiga a uarota a talavou matutua nofofua ma uarota a le au matutua nofofua i po o Aso Gafua, e aofia ai i fale o le Ekalesia (tagai i le 20.5.3).

14.4.3

Korama Faaopoopo a Toeaina ma Aualofa Faaopoopo

Faatasi ai ma le faamaoniga mai le peresitene o le siteki, e mafai e le epikopo o se uarota mo tagata nofofua o le au paia ona faatulagaina le silia ma le tasi le Aualofa ma le korama a toeaina. (Tagai i le 8.1.3 ma le 9.1.3.)

14.4.4

Tagata ua Valaauina e Galulue i Iunite mo Tagata Nofofua o le Ekalesia

E na o le epikopo ma le peresitene o le siteki i iunite mo tagata nofofua e manaomia ona valaauina mai se uarota faalefaafanua. Pe a taitaiina ai e le Agaga, e tele isi valaauga e mafai ona faatumuina e i latou o i le iunite mo tagata nofofua o le ekalesia.

O i latou e valaauina mai a latou uarota faalefaafanua e galulue i se iunite mo tagata nofofua e masani lava e le silia ma le tolu i le lima tausaga i nei iunite. O lenei taimi faatua’oia, e aofia ai uma le taimi e auauna atu ai i ni tofiga eseese.

E tatau i taitai o siteki faalefaafanua ona lagolago atu pe a fuafuaina tagata e galulue i iunite mo tagata nofofua o le ekalesia. Peitai, e fefautuaai faatasi taitai ina ia malamalama i tulaga o tagata o le ekalesia.

E mafai ona tuuina atu valaauga i tagata taitoatasi po o ulugalii. I nisi tulaga, atonu e manaomia ona nofo ai pea se tasi o le ulugalii i se uarota faalefaafanua a o auauna atu le isi i se uarota mo tagata nofofua.

O pepa faamaumau o epikopo ma o latou aiga e masani ona tumau pea i a latou uarota faalefaafanua a o latou galulue i uarota mo tagata nofofua. E faapena foi mo i latou o e galulue i le au peresitene o le siteki po o le au epikopo, i fautua maualuga, po o le au peresitene o le Aualofa a le siteki pe afai e valaauina nei tagata e galulue i fafo atu o a latou uarota faalefaafanua. O nei tagata ma o latou aiga e totogi a latou sefuluai ma taulaga i a latou uarota faalefaafanua. Latou te o foi i o latou taitai o uarota ma siteki faalefaafanua mo faatalanoaga o pepa faataga o le malumalu.

14.4.5

Tuuaga o Aoga

Afai e mafai, e faagaoioia pea ia uarota a talavou nofofua matutua i le taimi o tuuaga a aoga. E mafai ona fai faatasi ni uarota a talavou nofofua matutua pe a manaomia. I se tulaga faapena, e tausia eseese ia faamaumauga, lipoti o le auai, ma tupe a uarota.

14.4.6

O Faatalanoaga i Uarota ma Siteki a Talavou Nofofua Matutua

I le tele lava o tulaga, e faatalanoa e le peresitene o le siteki ia tagata o le ekalesia o e:

  • Mauaina o o latou lava faaeega paia.

  • Faamauina i se toalua.

  • Ua fautuaina mo le mauaina o le Perisitua Mekisateko.

  • Ua fautuaina mo le auauna atu i misiona.

E avea o se tuusaunoaga, e mafai e le peresitene o le siteki a se siteki a talavou nofofua matutua ona faatagaina ona fesoasoani e faatautaia nisi o nei faatalanoaga.

I uarota tetele a talavou nofofua matutua, e mafai e epikopo ona faatagaina fesoasoani e faatautaia faatalanoaga mo tagata o le ekalesia o e:

  • Mauaina o latou lava faaeega paia.

  • Faamauina i se toalua. (Tagai i le 26.3.1.)

14.4.7

Auai i Gaoioiga mo Tagata Nofofua o le Ekalesia

O se tagata ua nofo ese mai lona toalua pe o loo sailia se tatalaga o le faaipoipoga e auai i se uarota faalefaafanua. E mafai ona auai o ia i se uarota po o gaoioiga mo tagata nofofua o le ekalesia pe a faamaonia faaletulafono le tatalaina o lana faaipoipoga.

Ata
tamaitai o loo faitau i tamaiti

14.4.8

Matua Nofofua

E aloaia ma taumafai malosi tagata o le ekalesia ma taitai e fesoasoani e faafetaia’ia manaoga patino o matua nofofua. O matua nofofua e i ai tamaiti i le fale e masani lava ona auai i a latou uarota faalefaafanua. O le faia o lena mea e mafai ai e tamaiti ona toaaga i faalapotopotoga a le Peraimeri ma le autalavou. E mafai e matua nofofua ona auai i gaoioiga a se uarota a talavou nofofua matutua po o le au matutua nofofua.