Seminelí mo e ʻInisititiutí
Lēsoni 8: Naʻe Fakahoko ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e Māʻoniʻoni Kotoa Pē


Lēsoni 8

Naʻe Fakahoko ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e Māʻoniʻoni Kotoa Pē

Talateú

Naʻe moʻui haohaoa ʻa Sīsū Kalaisi ʻaki ʻEne fakamoʻulaloaʻi Ia ki he finangalo ʻo e Tamai Hēvaní ʻi he meʻa kotoa pē. Kuo ʻosi fakamoʻoniʻi ʻe he kau palōfita ʻo onopōní: “Neongo naʻe ʻikai haʻane angahala, ka naʻe papitaiso [ʻa Sīsū Kalaisi] ke fakahoko ʻa e māʻoniʻoni kotoa pē” (“Ko e Kalaisi Mo’uí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló,” Ensign pe Liahona, ʻEpeleli, 2000, 2). ʻOku tau fakahoko ʻa e māʻoniʻoni kotoa pē ʻi he taimi ʻoku tau moʻulaloa ai ki he ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻo e ongoongolelei taʻengatá, ʻo hangē ko e Fakamoʻuí. ʻOku fakamaʻalaʻala ʻe he lēsoni ko ʻení ʻa e founga naʻe fakamoʻulaloaʻi ai ʻe he Fakamoʻuí Ia ki he ongoongolelei taʻengatá mo e founga te tau lava ai ʻo muimui ʻi Heʻene sīpingá.

Laukonga ki Hono Puipuituʻá

  • Robert D. Hales, “The Covenant of Baptism: To Be in the Kingdom and of the Kingdom,” Ensign, Nov. 2000, 6–9.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

(Mātiu 3:13–17; 2 Nīfai 31:4–9)

Ko e papitaiso ʻo Sīsū Kalaisí

Kole ki he fānau akó ke nau fakakaukauʻi ʻa e tūkunga ko ʻení:

Naʻe ʻasi hake e kaveinga ʻo e papitaisó he lolotonga ʻo ha pōtalanoa mo ha kaungāmeʻa kau ki he tui fakalotú. Hili hoʻo fakamatalaʻi ange ʻa e ʻuhinga ʻoku tau papitaiso aí, kuo fehuʻi atu ho kaungāmeʻá, “ʻOku mahino kiate au ʻoku papitaiso kitautolú ke fakamaʻa mei he angahalá. Ka ko Sīsuú naʻe haohaoa; Naʻe ʻikai Haʻane angahala. Ko e hā leva ʻa e ʻuhinga naʻe papitaiso aí?”

ʻOange ha kiʻi taimi ki he fānau akó ke nau fakakaukauʻi ai ʻa e fehuʻi ko ʻení, pea toki fakaafeʻi ke nau tali.

Hili hoʻomou aleaʻí, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e Mātiu 3:13–17, pe huluʻi ʻa e “The Baptism of Jesus” (2:55) mei he The Life of Jesus Christ Bible Videos. (Download pea tomuʻa mamataʻi ʻa e vitioó kimuʻa pea toki fai ʻa e kalasí.) Kapau te ke huluʻi ʻa e foʻi vitioó, fakaafeʻi ʻa e fānau akó ke nau muimuiʻi pē ʻi heʻenau folofolá.

Fehuʻi ange ʻi he ʻosi ʻa e foʻi vitioó:

  • Ko e hā ʻa e ʻuhinga naʻe ʻomai ʻe Sīsū ki Heʻene papitaisó? (Fakakaukau ke ke hiki ʻa e tokāteline ko ʻení he palakipoé: Naʻe papitaiso ʻa Sīsū Kalaisí ke fakahoko ʻa e māʻoniʻoni kotoa pē.)

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻo e papitaiso ʻo Sīsuú “ke fai ki he māʻoniʻoni kotoa peé”? (Mātiu 3:15).

ʻOange ha taimi ki he fānau akó ke nau fakatotolo ʻi heʻenau folofolá, ke tokoni ke mahino kiate kinautolu ʻa e fehuʻi ko ʻení. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke nau hiki ʻa e 2 Nīfai 31:4–9 ʻi he tafaʻaki ʻo ʻenau folofolá ʻo ofi ki he Mātiu 3:15. Kole ki he fānau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e 2 Nīfai 31:5–6, pea fakatokangaʻi ʻa e fehuʻi naʻe fai ʻe Nīfaí. Hili ha taimi feʻunga, fakamatalaʻi ange naʻe tali ʻe Nīfai ʻa e fehuʻi ko ʻení ʻi he 2 Nīfai 31:7–9. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e ngaahi veesi ko ʻení, pea kole ki he kalasí ke nau muimuiʻi ʻo fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi founga naʻe fakahoko ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e māʻoniʻoni kotoa peé ʻaki Hono papitaiso Iá. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke nau fakaʻilongaʻi ʻa e meʻa ʻoku nau maʻú. Hiki ʻa e ngaahi fakamatala ko ʻení ʻi he palakipoé ʻi he taimi ʻoku vahevahe ai ʻe he fānau akó ʻa e meʻa naʻa nau maʻú:

Naʻá Ne fakavaivaiʻi Ia ʻi he ʻao ʻo e Tamaí.

Naʻá Ne fakamoʻoniʻi ki he Tamaí ʻe talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú.

Naʻá Ne fakahaaʻi ki he fānau ʻa e tangatá ʻa e matapā te nau lava ai ʻo hū ki he nāunau fakasilesitialé.

Naʻá Ne tā ha sīpinga maʻatautolu.

(Fakatokangaʻi ange: ʻE fakaʻatā ʻe he ʻekitivitií ni ʻa e fānau akó ke nau ako fakahoko ʻa e pōtoʻi ako folofola ʻo e faʻu ha ngaahi lisí, ʻo tokoni ai ke nau ʻilo ʻa e ngaahi tefitoʻi meʻa mahuʻinga naʻe fakataumuʻa ʻa e tokotaha tohi ʻo e folofolá ke fakamamafaʻí.)

Fakamanatu ki he fānau akó ʻa e fehuʻi naʻe fai ʻe Nīfaí (vakai, veesi 6). Hili ia pea fehuʻi ange:

  • ʻI hoʻomou fakakaukau ki he ngaahi meʻa he palakipoé, ʻoku ʻomi fēfē ʻe he papitaiso ʻo Sīsū Kalaisí ha sīpinga ʻo e ʻuhinga ke māʻoniʻoní?

Lolotonga e tali ʻa e fānau akó, fakapapauʻi ʻoku ʻiloʻi pea aleaʻi ʻa e ngaahi foʻi fakakaukau ko ʻení, (mahalo te ke fie fetongi ʻa e ngaahi meʻa ʻi he palakipoé ʻaki ʻeni):

ʻOku kau ʻi he māʻoniʻoní ʻa e talangofua loto fakatōkilalo ki he finangalo ʻo e Tamaí.

ʻOku kau ʻi he māʻoniʻoní ʻa e fuakava mo e Tamaí ke talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú.

ʻOku kau ʻi he māʻoniʻoní ʻa hono maʻu ʻo e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí.

ʻOku kau ʻi he māʻoniʻoní ʻa e muimui ki he sīpinga kuo tā ʻe Sīsū Kalaisí.

Fehuʻi ange ki he kalasí:

  • Te tau fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e sīpinga māʻoniʻoni ʻa Sīsuú ʻi heʻetau moʻuí?

Fakamoʻoniʻi ki hoʻo kalasí, naʻe haʻisia ʻa Sīsū ki he ngaahi tafaʻaki mo e ngaahi tūkunga kotoa pē ʻo e palani ʻa e Tamai Hēvaní, ʻo tatau mo kitautolu. ʻOku hoko ʻEne moʻui haohaoá ko ha sīpinga ʻoku totonu ke tau muimui ki ai.

2 Nīfai 31:10–21

Ko e muimui ʻi he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e 2 Nīfai 31:10–12. Fehuʻi ange ki he kalasí:

  • Ko e hā ʻa e fakaafe naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí kiate kitautolu kātoa ʻi he veesi 10?

  • Fakatatau mo e ngaahi veesi ko ʻení, ko e hā naʻe folofola ʻaki ʻe Sīsū kuo pau ke tau fai ke muimui kiate Iá?

Fakaafeʻi ʻa e fānau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e 2 Nīfai 31:16–17. Hili ia pea fehuʻi ange:

  • Ko e hā mo ha toe meʻa kuo pau ke tau fai ke muimui ai he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí?

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ke kātaki ki he ngataʻangá pea muimui “ʻi he faʻifaʻitaki ki he sīpinga ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí”? (veesi 16). (Mahalo te ke fie fakamamafaʻi ʻa e foʻi lea fai ʻi he veesi 17. Toe fakamamafaʻi foki mo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: {51}ʻI heʻetau muimui ki he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí, te tau lava ai ke fakahoko ʻa e māʻoniʻoni kotoa pē, ʻo hangē ko Iá.)

Fakamatalaʻi ange ki he fānau akó ko e ngaahi folofola kuo nau lau ʻi he 2 Nīfai 31 ʻoku ʻi ai ʻa e ʻelito ʻo e ongoongolelei taʻengatá, ʻa ia naʻe fokotuʻu ʻe he Tamai Hēvaní kimuʻa ʻi he fakatupu ʻo e māmaní.

Fakaafeʻi ʻa e fānau akó ke nau ʻanalaiso ʻa e Loma 6:3–6, mo kumi ʻa e ngaahi foʻi lea pe ngaahi kupuʻi lea mahuʻinga ʻoku nau fakapapauʻi ʻoku fie maʻu ʻi he muimui he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí ha meʻa lahi ange ʻi he papitaisó pē. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke faka’ilonga’i ’e he fānau akó ʻa e meʻa ʻoku nau maʻú.

ʻOange ki he fānau akó ha tatau ʻo e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea kole ange ke nau lau fakalongolongo pē ia. Fakaafeʻi kinautolu ke nau fakakaukauʻi pe kuo takiekina fēfē ʻenau moʻuí ʻe heʻenau papitaisó.

ʻĪmisi
ʻEletā Robert D. Hales

“ʻI he mahino kiate kitautolu ʻetau fuakava ʻi he papitaisó pea mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, te ne liliu ʻetau moʻuí mo fokotuʻu ai ʻetau tui mateaki ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻI he hoko mai ʻa e ʻahiʻahí, kapau te tau fakafanongo lelei, ʻe fakamanatu mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolu ʻa ʻetau palōmesi ke manatu ki hotau Fakamoʻuí mo talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. …

“ʻI heʻetau muimui ki he sīpinga ʻa Sīsuú, te tau lava foki mo kitautolu ʻo fakaʻaliʻali atu te tau fakatomala pea talangofua ʻi hono tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku tau fakavaivaiʻi ʻa kitautolu ʻi ha loto mafesifesi mo ha laumālie fakatomala ʻi heʻetau ʻiloʻi ʻetau ngaahi angahalá pea kumi ke maʻu ha fakamolemole ki heʻetau ngaahi maumaufonó (vakai, 3 Nīfai 9:20). ʻOku tau fuakava ʻoku tau loto fiemālie ke toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí pea manatu maʻu ai pē kiate Ia. …

“… ʻOku ou lotua ke mahino kiate kitautolu takitaha ʻi heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo Hono puleʻangá ʻoku hoko hotau papitaiso mo e hilifakinimá ko ha matapā ia ki Hono puleʻangá. ʻOku tau fuakava, ʻi heʻetau hū atu ki aí te tau kau {61}ʻi Hono puleʻangá —ʻo taʻengata!” (“The Covenant of Baptism: To Be in the Kingdom and of the Kingdom,” Ensign, Nov. 2000, 7–8, 9).

Fehuʻi ange ʻeni ki he fānau akó:

  • Kuo tokoniʻi fēfē koe ʻe hoʻo papitaisó ke ke muimui ʻi he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí ʻo fakahoko ʻa e māʻoniʻoni kotoa pē?

ʻOange ha kiʻi taimi ki he fānau akó ke nau fakakaukauloto ki he tuʻunga ʻo ʻenau fakahoko e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e māʻoniʻoní naʻe fakahaaʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻi Heʻene papitaisó. Kole ki he fānau akó ke nau fakalaulauloto pe ko e hā mo ha toe meʻa te nau lava ʻo fai ke fakahaaʻi ʻenau talangofua ki he Tamai Hēvaní.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó