Valaauga o le Misiona
Mataupu 12: Fesoasoani i Tagata e Saunia mo Papatisoga ma Faamauga


“Mataupu 12: Fesoasoani i Tagata e Saunia mo Papatisoga ma Faamauga,” Tala’i La’u Talalelei: O Se Taiala i le Faasoaina Atu o le Talalelei a Iesu Keriso (2023)

“Mataupu 12,” Tala’i La’u Talalelei

Ata
Ioane le Papatiso o loo Papatisoina Iesu, saunia e Greg K. Olsen

Mataupu 12

Fesoasoani i Tagata e Saunia mo Papatisoga ma Faamauga

Manatunatu i le Mea Lenei

  • E Faapefea ona Ou Fesoasoani e Saunia Tagata mo Papatisoga ma Faamauga?

  • E faapefea ona ou faia se faatalanoaga mo le papatisoga?

  • E faapefea ona fuafua ma ta’ita’i se sauniga faaleagaga o le papatisoga?

  • Aisea e taua ai le faatumu ma auina atu le Fomu o le Papatisoga ma le Faamauga?

  • E mafai faapefea ona ou lagolagoina tagata fou?

O le papatisoga o se sauniga olioli o le faamoemoe e aumaia le mana o le Atua i le olaga o se tagata. O lena mana e maua mai le taliaina o le meaalofa o le Agaga Paia. O le a faaauau pea o se tagata e tumau e oo i le iuga i le tausia o feagaiga o le papatisoga.

O le faamoemoega o lau aoaoga o le fesoasoani lea i isi e atiina a’e lo latou faatuatua ia Iesu Keriso, salamo ia latou agasala, ma ia papatisoina ma se manao faamaoni e mulimuli ia Keriso. E pei ona aoao mai e Mamona, “o fua muamua o le salamo o le papatisoga” (Moronae 8:25). A o tausia e tagata ia tautinoga e te valaaulia i latou e osia, o le a latou saunia e osia ma tausia feagaiga ma le Atua ma olioli i faamanuiaga folafolaina.

O le papatisoga ma le faamauga e le o se taunuuga faaiu. Ae, o nei sauniga o le faitotoa lea e ulu atu ai fanau a le Atua i le ala o feagaiga. O lenei ala e tau atu i sauniga, feagaiga, ma faamanuiaga olioli o le malumalu—ma mulimuli ane i le ola e faavavau (tagai i le 3 Nifae 11:20–40).

Agavaa mo le Papatisoga ma le Faamauga

Ua valaaulia e le Atua Ana fanau uma ia o mai ia te Ia e ala i le papatisoga ma le faamauga (tagai i le 2 Nifae 26:33; 3 Nifae 27:20). O tulaga faatonuina mo le papatisoga e tutusa mo tagata uma.

Mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:37:

  • E faalotomaualaloina oe lava ia i luma o le Atua.

  • Mananao e papatiso.

  • O mai i luma ma loto momomo ma agaga salamo.

  • Salamo i au agasala uma ma tatalo mo le faamagaloga.

  • Ia naunau e tauave i ou luga le suafa o Keriso.

  • I ai se naunautaiga e auauna atu ia Keriso e oo i le iuga.

  • Faaalia i au galuega ua e maua le Agaga o Keriso e tau atu i le faamagaloina o au agasala.

Mai Le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua

  • Tali talafeagai atu i fesili o le faatalanoaga o le papatisoga.

  • Maua lesona uma faafaifeautalai.

  • Feiloai i le peresitene o le korama a toeaina, peresitene o le Aualofa, ma le epikopo.

  • Auai i nai sauniga faamanatuga.

O nei agavaa o ni faailoga ia o le faagasologa faaleagaga o le liuaina. Pe a ausia e tagata nei agavaa, ua latou saunia mo sauniga paia o le papatisoga ma le faamauga.

Pe a setiina e se tagata se aso mautu o le papatisoga:

  • Iloilo ma le faaeteete lana faamaumauga i le polokalama o le Tala’i La’u Talalelei ia mautinoa ai ua e aoaoina atu aoaoga faavae ma poloaiga e tatau ai.

  • Fatu se faasologa o taimi mo gaoioiga e manaomia e saunia ai mo le papatisoga ma le faamauga. Iloilo le faasologa lenei faatasi ma le tagata.

  • Afai e mafai, e tatau ona auai atu le tagata i se sauniga papatisoga a o le’i oo i lona lava papatisoga.

Suesuega o Tusitusiga Paia

Suesue i mau nei. E mafai faapefea ona e fesoasoani ia i latou e te faiaoga ai e saunia mo le papatisoga ma le faamauga? Faamaumau mea ua e aoaoina mai i au suesuega.

Ata
O Le Fomai Agamalu, saunia e Greg K. Olsen

Fesoasoani i Tagata ia Saunia mo la Latou Faatalanoaga o le Papatisoga

O le faatalanoaga o le papatisoga o se laasaga taua lea e faamautinoa ai ua ausia e se tagata le agavaa i le Alii mo le papatisoga. Faatulaga se faatalanoaga mo le papatisoga pe afai ua saunia se tagata.

Fesoasoani i tagata ia saunia mo lenei faatalanoaga ina ia latou lagona le toafimalie e uiga i ai. Faamatala pe o le a faape’ī. Tau atu ia i latou o le a latou feiloai ma se isi faifeautalai e pei o oe.

Faamalamalama atu le faamoemoega o le faatalanoaga. O se avanoa mo i latou e molimau atu ai ua latou “salamo ia latou agasala uma [ma] faaali mai ia latou galuega ua latou maua mai le Agaga o Keriso mo le faamagaloina o a latou agasala” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:37).

Faasoa atu fesili o le a fesili atu ai le faifaatalanoaga (tagai i lalo). E fesoasoani lea i le tagata e saunia ai e tali i ai.

Ia mautinoa ua malamalama le tagata i mea sa e aoaoina ma le feagaiga o le a ia osia i le papatisoga. O lenei feagaiga o le:

  • Ia naunau e tauave i ona luga le suafa o Iesu Keriso.

  • Tausi poloaiga a le Atua.

  • Auauna atu i le Atua ma isi

  • Tumau e oo i le iuga. (Tagai i le lesona 4.)

Molimau atu e uiga i faamanuiaga sili e oo mai i le papatisoina ma faamauina ma tausia feagaiga o le papatisoga. O nei faamanuiaga e aofia ai le faamagaloina o agasala ma le meaalofa o le Agaga Paia.

Faatautaia o le Faatalanoaga o le Papatisoga

O tagata taitoatasi e mananao e papatiso e faatalanoaina e se taitai perisitua ua faatagaina. I se misiona, o lenei tagata o le taitai o le itu po o le sone. Na te faatautaia faatalanoaga mo:

  • Tagata ua ta’i 9 tausaga ma matutua atu o ē le’i papatisoina ma faamauina.

  • O tamaiti ua ta‘i 8 tausaga ma matutua atu, o o latou matua e le o ni tagata o le Ekalesia.

  • O tamaiti ua ta‘i 8 tausaga ma matutua atu o loo i ai se matua ua papatiso ma faamauina.

O taiala mo le faifaatalanoaga o loo tuuina atu i lalo.

  • Fai le faatalanoaga i se nofoaga toafimalie, ma puipuia lea e mafai ona lagonaina ai le Agaga.

  • Pe a faatalanoaina se tamaitiiti, talavou, po o se tamaitai, e tatau ona lata ane le soa a le faifaatalanoaga i se potu e lata ane, faapaologa, po o le potutele. Afai e manao ai le tagata, e mafai ona valaaulia se isi tagata matua ina ia auai i le faatalanoaga. E tatau i faifeautalai ona aloese mai tulaga uma e mafai ona malamalama sesē ai.

  • Amata i le tatalo.

  • Fesoasoani i le tagata ia lagona le toafimalie.

  • Ia mautinoa o le faatalanoaga o se aafiaga faaleagaga ma faagaeetia.

  • Ia mautinoa ua malamalama le tagata i le faamoemoega o le faatalanoaga.

  • Fai atu fesili o le faatalanoaga o le papatisoga o loo lisi atu i lalo. Fetuunai fesili i tausaga, matua, ma tulaga o le tagata pe a manaomia.

  • Tali i fesili a le tagata.

  • Toe iloilo le faamatalaga o loo i luga o le Fomu o le Papatisoga ma le Faamauga mo le sa’o atoatoa. Afai o le tagata o se tamaitiiti, e manaomia ona saini e se matua po o se tagata o loo vaaia le fomu a o le’i faia le papatisoga (tagai i le vaega o le “Papatisoga ma le Faamauga:Fesili ma Tali” i le mataupu lenei).

  • Valaaulia le tagata e tuu mai le molimau pe faasoa mai ni ona lagona.

  • Faailoa atu le agaga faafetai mo le mafai ona feiloai ma le tagata.

Fesili o le Faatalanoaga mo le Papatisoga

O fesili nei o le faatalanoaga o le papatisoga:

  1. Pe e te talitonu o le Atua o lo tatou Tama Faavavau? Pe e te talitonu o Iesu Keriso o le Alo o le Atua ma o le Faaola ma le Togiola o le lalolagi?

  2. Pe e te talitonu o le Ekalesia ma le talalelei a Iesu Keriso ua toefuataiina mai e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita? Pe e te talitonu o le [Peresitene o le Ekalesia o i ai nei] o se perofeta a le Atua? O le a le uiga o lenei mea ia te oe?

  3. O le a le uiga ia te oe o le salamo? E te lagona ua e salamo mai au agasala ua tuanai?

  4. Ua aoaoina oe e faapea o le avea ma tagata auai O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e aofia ai le ola i tulaga faatonuina o le talalelei. O le a sou malamalama e uiga i tulaga faatonuina nei? Pe ua e loto e usitai i ai?

    • O le tulafono o le ola mama, lea e faasaina ai soo se sootaga faalefeusuaiga i fafo atu o noataga o le faaipoipoga faaletulafono i le va o se alii ma se tamaitai

    • O le tulafono o le sefuluai

    • O Le Upu o le Poto

    • Tausia o le aso Sapati ia paia, e aofia ai le taumafa i le faamanatuga i vaiaso taitasi ma le auauna atu i isi.

  5. Pe na e faia ea se solitulafono matuia? Afai o lea, o e nofo vaavaaia nei pe o e palola?

  6. Pe na e auai ea i le faapauina o se pepe? (Tagai i le Tusitaulima Aoao, 38.6.1).

  7. Pe a papatisoina oe, ua e osi feagaiga ma le Atua ua e loto e tauave i ou lava luga le suafa o Keriso, auauna atu i isi, tu atu o se molimau a le Atua i taimi uma, ma tausia Ana poloaiga i lou olaga atoa. Pe ua e saunia e osia lenei feagaiga ma tauivi ina ia faamaoni i ai?

Mo faatonuga pe afai e tali mai le tagata ioe i le fesili 5 po o le 6, tagai i le Tusitaulima Aoao, 38.2.8.7 and 38.2.8.8.

Ia faamasani i aiaiga faavae ma taiala e faatatau i le papatisoga ma le faamauga i le Tusitaulima Aoao,, 38.2.8. O nisi o nei aiaiga faavae e aofia ai tulaga faapitoa e te ono fetaiai.

A mae’a le faatalanoaga, ona toe faatasi atu lea o le faifeautalai ma le sui i isi faifeautalai. Afai ua saunia le tagata mo le papatisoga, e faamalamalama atu e faifeautalai le mea o le a tupu i le sauniga o le papatisoga. Latou te faamalamalama atu foi o le faamauga e masani ona faia i se sauniga faamanatuga a le uarota o loo nofo ai le tagata.

Pe a Manaomia ona Tolopoina se Papatisoga

O nisi taimi e manaomia ai ona tolopoina se papatisoga ona o luitau i le molimau po o le agavaa. A tupu lenei mea, ia taulimaina ma le magafagafa ma le lē faalaua’iteleina le tulaga. Fesoasoani i le tagata ia malamalama pe faapefea ona saunia mo le papatisoga i se aso i le lumanai.

Uunaia le tagata ma ofo atu le faamoemoe ia Keriso ma Lana Togiola. Fai atu i tagata o le uarota e tuuina atu le faaaumea. Faaauau pea ona aoao atu mataupu faavae autu o le talalelei seia oo ina saunia le tagata ina ia papatisoina ma faamauina. Faatali seia oo i lena taimi e faatulaga ai se aso fou o le papatisoga.

Papatisoga ma Faamauga: Fesili ma Tali

Pe ou te manaomia le faatagaga e papatiso ai se tamaitiiti? E popole le Ekalesia mo le soifua manuia o tamaiti ma le manuia o lo latou siosiomaga i le fale. O se tamaitiiti, e pei ona faamatalaina e tulafono i le lotoifale, e mafai ona papatiso pe a ausia tulaga uma nei e lua:

  1. E tuuina mai e (le) matua o loo tausia po o (le) tagata o loo vaaia faaletulafono le faatagaga. E tatau ona i ai so latou malamalamaaga lautele i le aoaoga faavae o le a aoaoina ai le la tama o se tagata o le Ekalesia. E tatau foi ona latou naunau e lagolago le tamaitiiti i le osia ma le tausia o feagaiga o le papatisoga.

  2. O le tagata e faatautaia le faatalanoaga ia iloatino ua malamalama le tamaitiiti i le feagaiga o le papatisoga. E tatau ona ia lagona le mautinoa o le a taumafai malosi le tamaitiiti e tausia lenei feagaiga e ala i le usiusitai i poloaiga, e aofia ai le auai i sauniga a le Ekalesia.

Pe ou te manaomia le faatagaga a le toalua e papatiso ai se tane po o se ava? Ioe. O se tagata ua faaipoipo e tatau ona maua le maliega a lona toalua a o le’i papatiso.

Afai o se matua o se aiga e le’i saunia mo le papatisoga, pe tatau ona ou papaptiso tagata o le aiga pe faatali seia saunia le matua? E sili ai le papatisoina faatasi o tagata o le aiga. Peitai, afai e le’i saunia nisi, e mafai ona papatisoina tagata taitoatasi o le aiga pe afai e tuuina atu soo se maliega talafeagai.

Pe tatau ona tolopoina ia papatisoga o tagata o le aiga se’i mafai e le tamā ona maua le Perisitua Arona ma faatino e ia lava ia papatisoga? Leai. O uso fou faatoa papatisoina e le mauaina le Perisitua Arona i le aso e papatiso ai i latou. E tatau ona faatalanoaina muamua i latou e le epikopo ma lagolagoina e tagata o le uarota.

E mafai ona ou aoao atu ma papatisoina se tagata na faamavae mai le avea ma tagata o le Ekalesia pe ua soloia lona avea ma tagata o le Ekalesia? O tagata o e na faamavae mai le avea ma tagata o le Ekalesia po o e na soloia mai le avea ma tagata o le Ekalesia, e mafai ona toe faaulufale mai e ala i le papatisoga ma le faamauga. Afai latou te mananao e aoaoina i latou, ia fefautuaai ma taitai perisitua i le lotoifale ma lau peresitene o le misiona e uiga i soo se matafaioi atonu o ia te oe.

I se siteki, o le toe faaulufaleina mai e ala i le papatisoga e i lalo o le taitaiga a le epikopo po o le peresitene o le siteki. I se misiona, o le toefaaulufaleina mai e i lalo o le taitaiga a le peresitene o le misiona. O le a maua e nei taitai le taitaiga mai le Au Peresitene Sili pe a manaomia ai. E le faia e faifeautalai nei faatalanoaga o papatisoga pe faatumu le Fomu o le Papatisoga ma le Faamauga. Peitai, e mafai ona valaaulia se faifeautalai e faatino le papatisoga.

O tagata sa i ai muamua o le Ekalesia o e na toe auai e le o ni tagata liliu mai. Ae ui i lea, e mafai e faifeautalai i nisi taimi ona i ai se matafaioi taua e fesoasoani ai ia i latou ia toe olioli i faamanuiaga o le avea ma tagata o le Ekalesia.

Ae faapefea pe afai o le tagata na fuafua le aso o le papatisoga ae ua le tausia uma tautinoga? Faatali e faatulaga se faatalanoaga mo le papatisoga seiloga o tausia e le tagata ia tautinoga ma ausia tulaga manaomia o le papatisoga. Tagai “Pe a Manaomia ona Tolopoina se Papatisoga” i le mataupu lenei.

Ae faapefea pe afai e mananao se ulugalii e papatiso ae o loo nonofo faatasi? O se ulugalii e nonofo faatasi i fafo atu o se faaipoipoga faaletulafono i le va o se alii ma se tamaitai e le mafai ona papatisoina seia oo ina la ola i le tulafono o le legavia. O lona uiga e le o toe nonofo faatasi—pe o se ulugalii faalefeusuaiga po o se ulugalii o le itupa e tasi—pe, mo se alii ma se tamaitai, o lona uiga o le faaipoipo. E aofia ai i lenei mea le faatinoina o le faatuatua e salamo ai e pei ona faamatalaina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:37. O le faaipoipoga i le va o le alii ma le tamaitai o se vaega taua o le fuafuaga a le Atua.

Fesili 5 ma le 6 i le faatalanoaga o le papatisoga e fesili ai pe na faia e se tagata se solitulafono matuia pe na auai i se faapa’ū pepe. O le a se mea e tatau ona ou faia pe afai e tali e se tasi le “ioe” i se tasi o nei fesili? Afai e te nofouta i se tasi o nei tulaga i le taimi o se faatalanoaga o le papatisoga, aua e te fesili e uiga i auiliiliga. Aua le folafola atu o le a faamaonia le tagata mo le papatisoga. Nai lo lena, faailoa atu lou alofa ma faamatala atu ma le agalelei e faapea, o se tasi e matua atu ma poto masani o le a talanoa ma le tagata ma fesoasoani atu.

Auina atu se talosaga mo le faatalanoaga o le papatisoga i lau peresitene o le misiona. O ia po o se tasi o ona fesoasoani o le a feiloai ma le tagata. Tagai i le Tusitaulima Aoao, 38.2.8.7 ma le 38.2.8.8.

O le a se mea e tatau ona ou faia pe afai ua fatuina se pepa faamaumau ae ou te le’i auina atua le Fomu o le Papatisoga ma le Faamauga? Faafesootai lau peresitene o le misiona mo ni faatonuga.

Suesuega Faaletagata Lava Ia

Mafaufau i ou lagona pe ana faapea o oe lea e faatalanoa. Mafaufau i fesili nei ma tusifaamaumau ou lagona uunai.

  • E faapefea ona ono foliga lē lelei le faatalanoaga ia te oe? O le a se mea e ono fai pe tau atu e le tagata o faia le faatalanoaga ia e maua ai le toafimalie?

  • E faapefea le ala e te manatu e tatau ona fesootai ai le fai faatalanoaga ma oe?

  • E faapefea ona e manao i le tagata e faia le faatalanoaga e tali atu pe afai e te faaleo atu ni masalosaloga po o malamalamaaga sesē pe na e tautau atu ni agasala matuia?

Ata
papatisoga

O Le Sauniga o le Papatisoga

O le sauniga papatisoga ma le faamauga e tatau ona avea o ni faatumutumuga faaleagaga mo se tagata fou. E tatau ona faatulaga le sauniga o le papatisoga i le taimi lava e ausia ai e se tagata ia agavaa mo le papatisoga. Faamatala atu mea ua fuafuaina ma le mafuaaga. Ia talanoa e uiga i lavalava talafeagai, e aofia ai le tuuina atu i le tagata o le a papatiso ni laei papae e ofu mo le papatisoga.

O sauniga o papatisoga mo tagata liliu mai e fuafuaina i lalo o le taitaiga a le au epikopo. O le taitai misiona o le uarota, (pe afai ua valaauina se tasi) po o se sui o le au peresitene o le korama a toeaina e taitaia le galuega faamisiona i le uarota, na te fuafuaina ma taitaia nei sauniga. Na te faamaopoopo faatasi ma faifeautalai faamisiona. O sauniga o le papatisoga e tatau ona faigofie, puupuu, ma siitia faaleagaga.

Valaaulia se tasi o le au epikopo, se tasi o le au peresitene o le Aualofa, ma se tasi o le au peresitene o le korama a toeaina (pe afai e le o taitai) e auai i le sauniga o le papatisoga. Pe a talafeagai ai, valaaulia isi taitai o faalapotopotoga, taitai o le autalavou, ma uso ma tuafafine o auaunaga (pe a tofia ai). Galulue ma le tagata o loo papatiso e valaaulia uo ma aiga e auai i le sauniga o le papatisoga ma le faamauga.

Mafaufau e valaaulia isi tagata o loo e aoaoina. O nei aafiaga o le a fesoasoani ia i latou e lagona ai le Agaga ma aoao atili ai e uiga i le talalelei. A uma le sauniga, tulitatao e talanoaina o latou aafiaga ma valaaulia i latou ina ia aoaoina.

O se sauniga o le papatisoga e mafai ona aofia ai:

  1. Musika e mua’i tataina

  2. O se faafeiloaiga puupuu e le taitai perisitua o loo taitai i le sauniga (e tatau ona pulefaamalumalu se tasi o le au epikopo).

  3. Se viiga amata ma le tatalo

  4. Tasi pe lua ni sāvali pupuu e uiga i mataupu o le talalelei, e pei o le papatisoga ma le meaalofa o le Agaga Paia

  5. Se musika filifilia

  6. O le papatisoga

  7. Se taimi o le migao a o sui tagata sa auai i le faatinoina o le papatisoga, i o latou laei mamago. (O viiga po o pese Peraimeri e mafai ona taina pe usuina i lenei taimi. Pe e mafai foi e faifeautalai ona tuuina atu se aoaoga puupuu o le talalelei.)

  8. Tuuina atu o molimau e tagata fou ua liliu mai, pe a mananao ai

  9. Se viiga faaiu ma le tatalo

  10. Musika e mulia’i tataina

Afai e te faatulagaina se papatisoga i se Aso Sa, filifili se taimi e feteenai i se mea itiiti e mafai ai i sauniga masani o le Aso Sa.

Ata
faamauga

Faamauga

E maua e se tagata le sauniga o le faamauga pe a uma ona papatisoina o ia (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:41). E ta’ua se tagata fou liliu mai o se tagata o le Ekalesia pe a uma ona faia sauniga o le papatisoga ma le faamauga ma ua lelei ona faamaumauina.

O faamauga e i lalo o le taitaiga a le epikopo. Peitai, na te le faia se faatalanoaga e ese mai mo le faamauga.

Galulue vavalalata ma le epikopo ma le taitai misiona a le uarota (pe afai ua valaauina se tasi) ina ia mautinoa ua faamauina tagata fou liliu mai. E tatau ona faia le faamauga i le taimi lava e talafeagai ai pe a uma le papatisoga, e sili ai le Aso Sa e sosoo ai. Peitai, e mafai e le epikopo ona faatagaina le faamauga e faia i le sauniga o le papatisoga o se tuusaunoaga. (tagai Tusitaulima Aoao, 18.8).

O tagata liliu mai e masani ona faamauina i se sauniga faamanatuga i le uarota o loo latou nonofo ai. E masani ona valaaulia e le epikopo ia alii faifeautalai i le uarota ina ia auai i le faamauga. Afai e faatino e se faifeautalai le faamauga, na te manaomia foi le faamaoniga mai le peresitene o le misiona (tagai Tusitaulima Aoao, 18.8.1). Ia lē itiiti ma le tasi se sui o le au epikopo e auai.

Faatumu le Fomu o le Papatisoga ma le Faamauga

E taua le vave fatuina o se pepa faamaumau pe a uma ona papatisoina se tagata ma faamauina. E faatatau i ia talafaamaumau i ona aso, na tusia ai e Moronae e faapea o tagata fou “sa faitauina i totonu o tagata o le ekalesia a Keriso; ma sa ave o latou igoa, ina ia manatua i latou ma tausia i le afioga lelei a le Atua, e faatutumau ai i latou i le ala sa’o” (Moronae 6:4).

A o e aoaoina se tasi o loo sauni e papatiso, amata ona faatumu le Fomu o le Papatisoga ma le Faamauga i le polokalama o le Tala’i La’u Talalelei. Faamalamalama atu o le fomu lenei o le a faaaogaina e fatu ai se pepa faamaumau. O lenei faamaumauga o le a i ai faamatalaga taua e uiga i sauniga e maua e le tagata. Pe a siitia ese tagata o le Ekalesia, e auina atu o latou pepa faamaumau i a latou uarota fou ina ia mafai ai e taitai ma tagata o le ekalesia ona lagolagoina i latou.

O le taimi lava e papatiso ma faamauina ai le tagata fou, toe faafou le fomu i faamatalaga e uiga i sauniga taitasi, e aofia ai po o ai na faatinoina. A uma ona e faatumuina le fomu, faamaumau faamatalaga i le polokalama o le Tala’i La’u Talalelei ma auina atu faaeletonika i le failautusi a le uarota. O le taimi lava na maua ai e le failautusi le fomu, na te iloiloina ma fatuina se pepa faamaumau.

A uma ona fatuina se pepa faamaumau, e saunia e se failautusi se Tusi Faamaonia o le Papatisoga ma le Faamauga. O lea tusi faamaonia e sainia e le epikopo ma tuuina atu i le tagata.

O le igoa ma le itupa o i luga o le pepa faamaumau ma le tusi faamaonia e tatau ona tutusa lelei ma le pepa fanau, lesitala faalemalo o le fanau mai, po o le igoa faaletulafono o i ai nei.

Suesuega a le Tagata Lava Ia pe Faalesoa

Suesue le Mosaea 6:1–3 ma le Moronae 6:1–4. O le a le faiā a nei mau i le teuina o ni faamaumauga sa’o o papatisoga ma faamauga?

Pe a Uma le Papatisoga ma le Faamauga

Faaauau ona Auauna Atu

Faaauau pea ona faaaumea ma lagolago tagata fou pe a uma ona papatisoina ma faamauina. Fesoasoani ia i latou e auai i le lotu ma fausia ni sootaga ma tagata o le ekalesia. Ia faitau le Tusi a Mamona faatasi ma i latou, ma fesoasoani ia latou fetufaai atu le talalelei i tagata o o latou aiga ma uo. Faailoa atu i latou i le tamaitusi O Lo’u Ala o le Feagaiga. Faaauau pea ona faaaoga le polokalama Tala’i La’u Talalelei e faamaumau ai lo latou alualu i luma, e pei o lo latou auai i sauniga faamanatuga ma lesona na latou mauaina.

Ata
alii o loo feopoa’i

A uma le faamauga, toe aoao atu lesona a faifeautalai. E te taitaia le aoao atu. Peitai, ia galulue faatasi ma taitai o le uarota ina ia auai faifeautalai a le uarota po o isi tagata o le au paia. A o e aoao atu, uunaia tagata fou ina ia tausia tautinoga uma i lesona.

I fonotaga faamaopoopo faalevaiaso, ia fefautuaai e uiga i auala e mafai ai e tagata o le ekalesia ona lagolagoina tagata fou liliu mai ma fesoasoani ia i latou ia tumau le punouai i le Ekalesia. Fuafua po o ai o le a faailoa atu i latou i taitai o korama po o faalapotopotoga. Faamaopoopo le auai o isi tagata a o e toe aoaoina atu ia lesona. Talosaga atu ina ia tofia uso o auaunaga (ma tuafafine o auaunaga mo tamaitai).

Pe a papatiso se uso ma faamau, ua agavaa o ia e maua le Perisitua Arona pe afai o le a le itiiti ifo ma le 12 ona tausaga i le faaiuga o le tausaga. O faauuga i le Perisitua Arona e i lalo o le taitaiga a le epikopo (tagai Tusitaulima Aoao, 38.2.9.1).

Pe a talafeagai ai, ia fesootai atu i lou olaga atoa ma i latou na e aoaoina. Lagolago i latou i le mauaina o faamanuiaga uma o le talalelei a Iesu Keriso.

Ata
Elder Gerrit W. Gong

“Pe a tatou o mai ma loto momomo ma agaga salamo, tatou te maua le siufofoga o Iesu Keriso, ua siomia i Ona aao malamalama o le saogalemu. O sauniga paia e ofoina atu le i ai i le feagaiga ma le “mana o le faale-atua” e faapaiaina ai le faamoemoe i totonu [o le loto] ma le faatinoga i fafo [Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:20]. Faatasi ai ma Lona agalelei alofa ma le tali-tiga, ua avea ai Lana Ekalesia ma o tatou Faletalimalo” (Gerrit W. Gong, “Potu i le Faletalimalo,” Liahona, Me 2021, 27).

Fesoasoani i Tagata Fou o le Ekalesia ia Auai i Faamanuiaga o le Malumalu

E mafai e tagata fou o le vaitausaga talafeagai ona maua se pepa faataga o le malumalu lea e mafai ai ona papatisoina i latou mo tagata o o latou aiga ua maliliu (tagai Tusitaulima Aoao, 26.4.2). Latou te mauaina lenei pepa faataga mai le epikopo. Uunaia ma fesoasoani i tagata fou ia maua se pepa faataga o le malumalu i se taimi vave e talafeagai ai. Afai e lata ane se malumalu, mafaufau e tuuina atu se valaaulia mo se taimi faapitoa mo tagata fou e faatino papatisoga mo tuaa ua maliliu.

I fonotaga faamaopoopo faalevaiaso, fuafua po o ai o le a faailoa atu tagata fou i le taitai o le malumalu ma talafaasolopito o aiga a le uarota. E mafai e lenei taitai ona fesoasoani ia i latou ia saunia e maua faamanuiaga o le malumalu e ala i le osia o a latou lava feagaiga o le malumalu.


Manatu mo le Suesue ma le Faaaogaina

Suesuega Faaletagata Lava Ia

  • Lisi ni luitau e ono fetaiai ma se tagata o le a papatisoina. Aisea e taua ai le lagonaina e se tagata o le alofa ma le faauoga a tagata o le Ekalesia?

  • Suesue Moronae 6 ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:68–69. O le a se mea e mafai ona e aoao mai nei fuaiupu e uiga i le fesoasoani i tagata e saunia mo le papatisoga ma le faamauga? Tusi mea na e aoaoina. Faasoa atu ou manatu i lau soa i le taimi o suesuega faalesoa.

Suesuega Faalesoa ma le Felafolafoa’iga Faalesoa

  • Sa faamalamalama mai Peresitene Henry B. Eyring le mafuaaga e taua ai tulaga faatonuina o le talalelei. Talanoaina faiga faavae nei: E mafai faapefea ona e uunaia tagata ia mananao e ausia nei tulaga faatonuina?

    “Ua faatulagaina e le Alii Ana tulaga faatonuina ina ia mafai ai ona Ia faamanuiaina i tatou. Mafaufau i na faamanuiaga: Ua Ia folafola mai ia i latou o e ausia tulaga faatonuina le fesoasoani a le Agaga Paia. Ua Ia folafola mai le filemu o le tagata lava ia. Ua Ia folafola mai le avanoa e maua ai sauniga paia i totonu o Lona maota. Ma ua Ia folafola mai ia i latou o e tumau i le ola ai i Ona tulaga faatonuina o le a latou maua le ola e faavavau. …

    “Ona tatou te alolofa i tagata tatou te auauna atu i ai, o i tatou uma lava e mananao ia faia ia sili atu le lelei i le siitiaina o fanau a lo tatou Tama Faalelagi i le faamaoni ma le mama a’ia’i latou te manaomia ina ia maua ai faamanuiaga uma a le Alii. …

    “… E te amata i le uuina i luga o tulaga faatonuina a le Alii ia manino ma e aunoa ma le faatoesega. Ma o le tele lava o le solomuli o le lalolagi mai ia i latou ma tauemuina i latou, o le lototoa foi lea tatou te faia ai lena mea” (“Standards of Worthiness,” First Worldwide Leadership Training Meeting, Jan. 2003, 10–11).

  • Iloilo ia fesili o faatalanoaga o le papatisoga. Mafaufau pe faapefea ona e taulimaina tulaga e pei o nei:

    • E le’i ta’u atua e le tagata ia te oe o loo nofo vaavaaia o ia mo se solitulafono.

    • E le’i maua e le tagata se tali i le tatalo o Iosefa Samita o se perofeta.

    • Sa ula e le tagata se sikaleti i le lua aso talu ai.

    • E le o mautinoa e le tagata ua ia mauaina se tali i ana tatalo.

    • Sa lagona e le aiga le uunaiga mai uo ma ua lē mautinoa ua latou saunia mo le papatisoga.

  • Iloilo le Fomu o le Papatisoga ma le Faamauga Aisea e tatau ai ona sa’o ma atoatoa faamatalaga ua e tuuina mai?

Aufono a le Itu, Konafesi Faalesone, ma le Aufono a Taitai o le Misiona

  • Iloilo le taua o le faatalanoaga o le papatisoga. Talanoaina pe mafai faapefea e faifeautalai ona fesoasoani i tagata e saunia mo le faatalanoaga.

  • Talanoaina pe faapefea ona faaaoga sauniga o papatisoga ma faamauga o ni avanoa e saili ai.

Taitai Misiona ma Fesoasoani o le Misiona

  • Galulue faatasi ma taitai perisitua ma faalapotopotoga i le lotoifale ina ia mautinoa o loo latou faaaogaina ma le mataalia le lipoti o le Alualu i Luma o le Ala o Feagaiga.

  • Aoao taitai o itu, taitai sone, ma taitai tamaitai e aoaoina le auala e saunia ai tagata mo le faatalanoaga o le papatisoga. Valaaulia i latou e aoao isi faifeautalai e saunia tagata mo lenei faatalanoaga.

  • Aoao taitai o itu ma sone i le auala e faatautaia ai faatalanoaga o papatisoga.

  • Aoao atu pe faapefea ona tali atu i se faatalanoaga o le papatisoga pe a faaali mai e se tagata ua ia faia se agasala matuia.

  • Pe a mafai, auai i sauniga o papatisoga mo tagata fou. Talanoa ma tagata fou o le ekalesia ma aoao e uiga i o latou aafiaga o le liua. Faasoa atu mea ua e aoaoina i lau soa ma faifeautalai.