Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 31: Talangofua ki he Fono ʻo e Vahehongofulú


Vahe 31

Talangofua ki he Fono ʻo e Vahehongofulú

ʻOku tokoni ʻa e kakai ʻoku talangofua ki he fono ʻo e vahehongofulú ki hono fakahoko ʻo e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻEikí pea mo maʻu ʻ a e totonu ki heʻene ngaahi tāpuakí.

Mei he Mo’ui ‘a Siosefa F. Sāmitá

ʻI he fakaʻosiʻosi ʻo e taʻu 1800 tupú, ne fehangahangai ai ʻa e Siasí mo ha moʻua fakapaʻanga lahi moʻoni, ʻa ia ne laka hake ia ʻi he paʻanga ʻe taha milioná. Naʻe mafatukituki e palōpalema fakapaʻangá ni ki he fakakaukau ʻa e Siosefa F. Sāmitá. ʻI he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa ʻo e 1899 ne ne pehē ai: “Ne tau toki maʻu ha fakahinohino mahuʻinga fau fekauʻaki mo hotau ngaahi fatongia ʻi heʻetau hoko ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻo ʻikai fekauʻaki pē mo e fono ʻo e vahehongofulú, kae toe fekauʻaki foki mo ha ngaahi meʻa kehe, ʻoku nau tuʻunga mahu- ʻinga tatau pē mo e fono ʻo e vahehongofulú. Ka neongo ia, ʻoku ʻikai ha meʻa ia ʻe toe mahuʻinga ange ki he tuʻunga lelei pe uelofea ʻo e Siasí he lolotongá ni ka ko hono fakakaukauʻi ʻa e fono ko ʻeni, ʻa ia ʻe tānaki ai ʻa e ngaahi koloá ni ki he fale tukuʻanga koloa ʻo e ʻEikí, ke feau ʻaki siʻi ngaahi fiemaʻu ʻa e kakaí.”1

ʻI ha hoʻatā efiafi ʻe taha, ʻosi ia ha taʻu ʻe fitu mei ai, ne foki mai ʻa Palesiteni Sāmita mei hono ʻōfisí ʻo fetaulaki mo hono kiʻi ʻofefine ko Lesielí ʻi he fakafaletolo ʻo e Fale Punungahoné (Beehive House).

Ne ne ʻeke ange leva, “Ko e feʻia hoʻo faʻeé?”

“ ʻOku ʻikai ke u ʻilo ia ʻe au.”

“Ka ʻokú ke fakafuofua ʻoku ʻi fē?”

“Heiʻilo.”

“ ʻE foki fakakū mai?”

“ ʻOku ʻikai ke u ʻilo ia ʻe au, Papa, ʻoku ʻikai ke u ʻilo ʻe au ha meʻa. Ne u toki aʻu mai pē mei he akó.”

Ne ne tala ange leva, “ ʻOfaʻanga, ne u loto ke tomuʻa ʻilo ʻe hoʻo faʻeé, ka koeʻuhí ʻoku ʻikai ke ke ʻilo ha meʻá, te u tala atu leva ia kia koe.” Naʻá ne pukepuke pē ha laʻi pepa ʻi hono nimá.

“ ʻOkú ke sio ki he laʻi pepa ko ʻení?”

“ ʻIo.”

Ne malimali leva mo ne tala ange, “ ʻOku ʻuhinga ia, kuo fāifai pea ʻosi ʻe moʻua ʻo e Siasí. ʻI he taimi ní ʻokú ke ʻilo ha meʻa!” 2

Ngaahi Akonaki ‘a Siosefa F. Sāmitá

ʻOku fakapapauʻi ʻe he talangofua ki he fono ʻo e vahehongofulú ʻa ʻetau mateakiʻi ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

ʻOku fie maʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e vahe hongofulu ʻe taha ʻo e meʻa ʻoku tau maʻu maí ke fakahū ki hono fale tukuʻanga koloá; pea ne foaki ʻeni ko ha fono tuʻu maʻu ki he ngaahi siteiki kotoa ʻo Saioné.3

ʻI he tefitoʻi moʻoni ko ʻení (vahehongofulú) ʻe siviʻi ai ʻa e faimāteaki ʻa e kakai ʻo e Siasí. ʻI he tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻe ʻilo ai pe ko hai ʻoku ne poupouʻi ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea mo kinautolu ʻoku fakafepaki ki aí. ʻI he tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻe ʻilo ai pe ko e loto ʻo hai ʻoku tuku ki hono fakahoko e finangalo ʻo e ʻOtuá pea mo hono tauhi ʻene ngaahi fekaú, ʻo fakamāʻoniʻoniʻi ai ʻa e fonua ʻo Saioné ki he ʻOtuá, pea mo kinautolu ʻoku fakafepaki ki he tefitoʻi moʻoni ko ʻení mo tuʻusi kinautolu mei he ngaahi tāpuaki ʻo Saioné. ʻOku ʻi ai ha meʻa mahuʻinga lahi fekauʻaki mo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, he ʻe ʻilo ai pe ʻoku tau faivelenga pe ʻoku tau taʻe faivelenga. Pea ʻi he ʻuhinga ko ʻení, ʻoku mahuʻinga tatau ai ia mo e tui ki he ʻOtuá, fakatomala mei he angahalá, papitaiso ki he fakamolemole ʻo e angahalá, pe ko e hilifaki nima ki he foaki ʻo e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.4

ʻOku hoko ʻa e fono ʻo e vahehongofulú ko ha sivi ke fakapapauʻi ai ʻa e kakaí fakafoʻituitui. Ka ʻi ai ha tangata ʻoku ʻikai ke ne tauhi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻe ʻiloa ia ko ha tangata ʻoku ʻikai tokanga ki he lelei ʻa Saioné, ʻoku ʻikai tokanga ki hono fatongia ʻi heʻene hoko ko e mēmipa ʻo e Siasí, pea ʻoku ʻikai ke ne fai ha meʻa ke tokoni ki hono fakahoko e fakalakalaka fakatuʻasino e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻikai ke ne fai ha tokoni ʻe taha ki hono fakamafola ʻo e ongoongoleleí ki he ngaahi puleʻanga ʻi māmaní, pea ʻoku ʻikai foki ke ne fakahoko ʻa e meʻa te ne maʻu ai ʻa e totonu ke ne maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí.5

Ko e tauhi e fono ʻo e vahehongofulú ʻoku fai ʻaki pē hoto loto tauʻatāiná. ʻE lava pē ke u totongi ʻeku vahehongofulú pe ʻikai, ʻo fakatatau pē mo ʻeku filí. Ko ha fili pē ia ke u fai, pe te u fai pe ʻikai; kae fakatatau mo e ongo ʻoku ou maʻú, ʻeku māteakiʻi e Siasí, mateakiʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tokanga ki aí, falala ʻoku tonu mo lelei ke tauhi e fono ʻo e vahehongofulú pea mo fai ki ai—pea ʻi he tefitoʻi moʻoni tatau pē ʻoku ou tui ʻoku totonu ke u tauhi ʻa e fono ʻo e fakatomalá, mo e papitaiso ki he fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá.6

Ko kitautolu ko ia ne ʻikai ke tau totongi ʻe tau vahehongofulú ʻi he kuo hilí, pea ʻoku tau haʻisia ai ki he ʻEikí, pe ʻoku ʻikai ke tau ʻi ha faʻahinga tuʻunga te tau lava ai ke totongí, ʻoku ʻikai toe fie maʻu ia ʻe he ʻEikí ke tau totongi ange, pea te ne fakamolemoleʻi kitautolu mei heʻetau taʻe fakahoko ʻi he kuo hilí ʻo kapau te tau tauhi totonu ki he fono ko ʻení ʻi he kahaʻú. Ko ha anga-ʻofa mo ha fakaʻatuʻi lahi ʻeni, pea ʻoku ou ongoʻi houngaʻia ai.7

Ne u ʻosi leaʻaki, pea te u toe leaʻaki pē ia heni, ko e tangata mo e fefine ʻokú ne totongi maʻu pē ʻene vahehongofulú he ʻikai teitei hē ia mei he Siasí. ʻE tatau ai pē ia pe ko e hā hono lahí pe ʻoku lahi pe siʻisiʻi; ko e fono ia ʻa e ʻEikí; ko e halanga paʻanga hū mai ia ki he Siasí; ko e fie maʻu ia ʻa e ʻOtuá, pea kuó ne folofola ko kinautolu he ʻikai ke nau tauhi iá ʻoku ʻikai ke nau taau ke maʻu ha tofiʻa ʻi Saione. He ʻikai teitei ʻi ai ha tangata ʻe faifaiangé pe hē mei he Siasí ʻo ka ne totongi maʻu pē ʻene vahehongofulú. ʻOku ʻuhinga pē ia. He ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko ʻene kei maʻu ko ia ʻa e tui ke totongi ʻene vahehongofulú te ne kei maʻu ai pē ʻa e tui ki he Siasí pea mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e Ongoongoleleí, pea ʻoku ʻi ai leva ha faʻahinga lelei mo ha maama ʻiate ia. Kapau te ne kei tauhi ai pē ʻeni, he ʻikai teitei ikunaʻi ia ʻe he ʻahiʻahí pe taki halaʻi ia.8

Ko e vahehongofulú ko e fono ia ʻa e ʻEikí ki he koloa hū mai ʻa e Siasí pea mo hono tāpuakiʻi ʻo e Kāingalotú.

Ko e fono ʻo e vahehongofulú ko e fono ia ki he koloa hū mai ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ka ʻikai ia, ʻe faingataʻa fau ke fakahoko e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻEikí.9

Ne hanga ʻe he ʻEikí… ʻo foaki ʻa e fono ʻo e vahehongofulú, koeʻuhí ke ʻi ai ha meʻa ʻi he fale tukuʻanga koloa ʻo e ʻEikí ke fakahoko ʻaki ʻe ngaahi taumuʻa ʻokú ne ʻafioʻí; ki hono tānaki ʻo e kau masivá, ki hono fakamafola ʻo e ongoongoleleí ki he ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní, ki hono tauhi ʻo kinautolu ne fie maʻu ke foaki kakato ʻenau tokangá ʻi he ʻaho kotoa ki he ngāue ʻa e ʻEikí, pea mo kinautolu ʻoku totonu ke fai ki ai ha tokoní. Ka ʻikai ʻa e fonó ni, he ʻikai ke lava ʻo fakahoko ʻa e ngaahi meʻá ni, pe ʻe lava ke langa mo monomono ʻa e ngaahi temipalé, pe ke fafanga mo fakavalaʻi ʻa e kau masivá. Ko ia ʻoku mahuʻinga ai ʻa e fono ʻo e vahehongofulú ki he Siasí, ʻo aʻu ki ha tuʻunga kuo fakamamafaʻi lahi fau ai ʻe he ʻEikí.10

ʻOku fakaʻaongaʻi ʻa e [vahehongofulú] ki hono tauhi ʻo e ngaahi ouau ʻo e fale ʻo e ʻOtuá ʻi he… .ngaahi temipalé. ʻOku fakaʻaongaʻi ha paʻanga ʻe lauiafe ʻo ia ki hono akoʻi ʻo e toʻutupu ʻo Saioné pea mo hono monomono mo tauhi e ngaahi akoʻanga ʻa e Siasí. ʻOku fakaʻaongaʻi ha paʻanga ʻe lauiafe ki hono fafanga mo fakavalaʻi ʻo e kau masivá, pea mo hono tauhi ʻo kinautolu ʻoku nau fakafalala ki he Siasí. ʻOku nau hanga ki heʻenau “faʻeé” ki ha fakafiemālie mo ha poupou, pea ʻoku totonu ai mo taau ke tokoniʻi ʻe he Siasí ʻa hono kau masivá mo hono kau paeá, ʻa e vaivaí mo e tuēnoá, ki he lahi taha ʻe lavá.11

Kuo ʻosi fakahā ʻe he ʻEikí ʻa e founga ke tauhi mo tokangaʻi pea mo puleʻi ʻaki ʻa e meʻá ni [vahehongofulú]; ʻa ia ko e Kau Palesitenisī ʻo e Siasí mo e Fakataha Alēlea Māʻolunga ʻo e Siasí (ko e Kau ʻAposetolo ia ʻe Toko Hongofulu Mā Uá), mo e Kau Pīsopeliki Pule ʻo e Siasí. ʻOku ou tui ʻoku fakapotopoto ʻeni. ʻOku ʻikai tuku ia ki ha tangata pē ʻe tokotaha ke ne pule ki hono fakaʻaongaʻí, pe ke ne tokangaʻi tokotaha pē ia, ʻoku ʻikai founga pehē ia. ʻOku hukitonu ia ʻi ha kau tangata ʻe meimei toko hongofulu mā valu, ko ha kau tangata poto, tui, lavameʻa, ʻo hangē ko e kau tangata ko ʻeni ʻe toko hongofulu mā valú. Teu pehē ʻoku hukitonu ia ʻia kinautolu ke nau fakaʻaongaʻi e vahehongofulu ʻa e kakaí pea mo ngāueʻaki ia ki ha taumuʻa pē ʻo fakatatau mo ʻenau fakakaukau leleí mo ʻenau fakapotopotó, ʻa ia ʻe lavaʻi ai ha lelei lahi taha maʻá e Siasí; …ʻoku fakaʻaongaʻi ʻa e sinoʻi paʻanga ko ʻeni ʻo e vahehongofulú ʻe he kau tangatá ni ʻa ia kuo ʻosi vaheʻi ʻe he ʻEikí mo nau maʻu ʻa e mafai ke fakahoko ia, koeʻuhí ko e ngaahi fiemaʻu mo e lelei ʻa e Siasí.12

ʻOku mātuʻaki fie maʻu ai ʻe he ʻEikí… mei he kau tangata ko ʻeni ʻoku nau taki ʻi he Siasí mo tokangaʻi hono fakahinohino mo hono tataki ʻo e kakai ʻo e ʻOtuá ke nau fakapapauʻi ʻoku tauhi ʻa e fono ʻa e ʻOtuá [vahehongofulú]. Ko hotau fatongia ke fai ʻeni… . ʻOku hoko ko ha fatongia pau ki he kau taki ʻo e Siasí ke nau lea fekauʻaki mo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, ke ʻoua naʻa ngata pē ʻi hono fakahoko ʻe he kakaí honau fatongia fekauʻaki mo e fonó ni, ka ke toe ʻi ai foki mo ha meʻa ʻi he fale tukuʻanga koloa ʻo e ʻEikí ke feau ʻaki e ngaahi fiemaʻu ʻa e kakaí; he ko e ngaahi fiemaʻu ʻa e Siasí ko e ngaahi fiemaʻu ia ʻa e kakaí. ʻOku faʻu ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e Siasí, pea ʻi heʻene peheé, ko e hā pē ha fatongia ʻo e Siasí, ʻoku hilifaki ia ʻi he kāingalotu fakafoʻituitui ʻo e Siasí ʻo fakatatau mo e meʻa ʻokú ne maʻú. ʻOku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke tau fakapapauʻi ʻoku tauhi ʻene fonó ni ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí.13

ʻOku ou fie lea ki hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻoku ʻi heni he pongipongi ní, ne teʻeki ai ha taimi ne moʻui ai ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi ha tuʻunga lelei ange, pe faivelenga mo līʻoa ange, ʻi he tuʻunga ʻoku nau ʻi ai he ʻaho ní. ʻOku tau maʻu ha ngaahi founga kehekehe ke fakapapauʻi ai ʻeni. Ko e taha ha founga tonu moʻoni ke ʻilo ai ʻení, ko e foʻi moʻoni ko ia ʻoku tauhi ʻa e fono ʻo e vahehongofulú…. Ko ha fakaʻilonga lelei ʻeni ʻoku fakahoko ʻe he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa honau fatongiá, ʻoku nau tui ki he Ongoongoleleí, ʻoku nau fie tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku nau faivelenga ange ʻi hono tauhi e fono ʻo e vahehongofulú, ʻi ha toe taimi ki muʻa.

ʻOku ou toe fie lea atu ʻaki ha meʻa ʻe taha kia kimoutolu, pea ʻoku ou fakahoko atu ia ʻaki haʻaku fakamālō, ʻa ia, kuo tuʻunga ʻi he faivelenga ʻa e Kāingalotú ʻi hono totongi ʻenau vahehongofulú, pea mo e tāpuaki ʻa e ʻEikí, kuo tau malava ai ke totongi kakato hotau moʻuá. Ko e ʻahó ni, ʻoku ʻikai ke toe moʻua ai ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi ha kiʻi paʻanga ʻe taha ʻo ʻikai ke ne taʻe malava ke totongi. Kuo fāifai pea tau aʻu ki ha tuʻunga ʻoku tau totongi ai ʻo ʻikai ke tau fakamoʻua. ʻOku ʻikai fie maʻu ke tau toe fakamoʻua, pea he ʻikai ke tau toe fai ia kapau ʻe hokohoko atu ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi hono moʻuiʻaki ʻenau tui fakalotú mo tauhi ʻa e fono ko ʻeni ʻo e vahehongofulú. Ko e fono ia ki he koloa hū mai ʻa e Siasí.

Makehe mei aí, ʻoku ou fie fakahā atu, mahalo he ʻikai ke tau lava ʻo aʻusia ia ʻi he taimí ni pē, ka ʻoku tau ʻunaloto ki ha ʻaho he ʻikai fie maʻu ai ke tau toe kole ha paʻanga ʻe taha ke foaki mai koeʻuhí ko ha faʻahinga taumuʻa, tukukehe kapau te ke loto ke ke foaki ʻi hoʻo loto tauʻatāina pē ʻaʻau, he te tau maʻu ha vahehongofulu feʻunga ʻi he fale tukuʻanga koloa ʻo e ʻEikí ke ne totongi ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku ʻaonga pe fie maʻu ki hono ʻunuaki ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá…. Ko e tuʻutuʻuni moʻoní ia, ko e taumuʻa moʻoni ʻa e ʻEikí ʻi hono puleʻi ʻa e ngaahi ngāue ʻo hono Siasí.14

Ko e meʻa mahuʻinga taha fekauʻaki mo e totongi vahehongofulú ko e talangofua ki he fonó.

ʻOku ʻikai ha veiveiua ia ʻoku lahi fau ha ngaahi meʻa lelei ʻe lava ʻo lau ʻi he folofolá fekauʻaki mo e tefitoʻi moʻoni ko ʻeni ʻo e vahehongofulú, ʻa ia kuo fakahā mai ʻe he ʻOtuá ʻi he kuonga fakakōsipelí ni, pea ʻokú ne fie maʻu mei hotau nimá, koeʻuhí ke fakamāʻoniʻoniʻi kitautolu, ʻo makatuʻunga ʻi heʻetau talangofua ki heʻene fonó, pea ʻe hoko ai ʻa e fonuá ni ko e fonua moʻoni ʻo Saione kia kitautolu; pea ko e talaʻofá leva, kapau te tau talangofua ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá, kapau te tau falala kiate ia, kapau te tau ʻunuʻunu ʻo ofi kiate ia ʻe ʻunuʻunu ʻo ofi mai kia kitautolu, pea te ne fakapaleʻi kitautolu ʻaki ʻene ʻofá mo ʻene tāpuakí. Te ne valokiʻi ʻa e tokotaha faifakaʻauhá, mo ʻai ke fua lahi ʻa e kelekelé, pea te ne foaki hono iví ki he tokotaha ngoué, ki he tokotaha ʻokú ne ngāueʻi ʻa e kelekelé, pea mo e tauhi ʻo e ngaahi tākangá. Te ne fakatokolahi ʻa ʻene fanga pulú, pea mo fakakoloaʻi ia ʻi hono toʻomataʻú pea mo hono toʻohemá, pea te ne maʻu ʻo lahi fau, koeʻuhí he ʻoku falala ki he ʻOtuá; ʻe ʻunuʻunu ʻo ofi kiate ia, mo loto fiemālie ke ne fakamoʻoniʻi ia, ke vakai pe te ne fakaava ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí ʻo lilingi hifo ha ngaahi tāpuaki kiate ia pea he ʻikai ha potu ʻe faʻa hao ia ki ai [vakai, Malakai 3:10]. Tuku muʻa ki he tangata kotoa kuó ne ʻosi maʻu ʻa e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí ke ne maʻu ʻeni, pea mo fakafanongo ki he ngaahi lea ko ʻení, ʻaki honau iví kotoa. ʻE ʻi ai ha kau tangata te nau meʻavaʻinga ʻaki pē, pea ko kinautolu te nau fai peheé, ʻoku ʻikai ha veiveiua, he ʻikai ke nau lava ʻo ʻunuʻunu ke ofi kiate ia, he ʻikai ke nau lava ʻo fakamoʻoniʻi ki he ʻEikí, he ʻikai ke nau fakahoko ʻa e ngaahi fekau kuó ne tuku kia kinautolú, pea he ʻikai ke nau teitei ʻilo ʻoku folofola moʻoni ʻa e ʻOtuá, pea ʻokú ne malava ke ne fakahoko ʻene folofolá mo ʻene talaʻofa ki hono kakaí ʻi he taimi te nau fie talangofua ai mo tauhi ʻene fonó….

… Ne u fetaulaki mo ha tangata—pea ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke u fakahā atu hono hingoá, he ko ha tokotaha ia mei ha toko afe te ne lava ʻo fai ʻa e fakamoʻoni tatau pē, ʻo ʻikai ʻi he lea pē ʻo e ngutú ka ʻi he fakamoʻoni ʻo e moʻumoʻuá mo e tuʻumālié, pe ko e tupulakí mo e fakalakalaka ko ia ʻoku nau ʻātakaiʻi ia ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi toafá. ʻI he faʻahitaʻu ko ʻení ne maʻu ai ha ututaʻu lelei, he ne fua lahi ʻene ngoué, ka ʻi he taimi tatau pē ne kāsia e ngaahi faama ʻa hono ngaahi kaungāʻapí ʻi he vaó, pea ko e fua ʻo ʻenau ngoué naʻe feʻunga pē ia mo ha vaheua ʻe taha pe vahetolu ʻe taha ʻo e meʻa naʻá ne maʻú. Te ke fakamatalaʻi fēfeeʻi ia? Te u fakamatalaʻi ia ʻaki ʻa e foʻi moʻoni ne tāpuakiʻi ia ʻe he ʻOtuá; pea ko ia ʻoku pehē aí, he ko ha tangata poto ia, ko ha tangata ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻene ngāue fakapotopotó ka ʻoku toe fai fakapotopoto foki, kae kei manavahē pē ki he ʻOtuá, pea holi mo hono lotó ke talangofua ki heʻene ngaahi fonó.…. ʻOkú ne totongi ʻene vahehongofulú, ʻokú ne manatuʻi ʻene foaki ʻaukaí, ʻoku talangofua ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku ‘ikai manavasiʻi ke ne fakamoʻoni ki hono ngaahi kaungā-meʻá pea mo hono ngaahi kaungāʻapí pea ʻoku makatuʻunga ʻi heʻene talangofuá ʻa hono tāpuakiʻi ia ʻe he ʻOtuá mo fakatuʻumālieʻí, pea mo fokotuʻu ia ki he tuʻunga ʻoku ʻi ai he ʻaho ní. ʻOku ʻikai ko ia tokotaha pē; ʻoku ʻi ai mo ha niʻihi kehe ʻoku nau tuʻumālie ʻi he founga tatau. Pea ʻoku ou fakamoʻoniʻi atu ʻoku tuʻunga ia ʻi hono tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá, mo hono kelekelé, ʻa ʻene ngaahi ngāué, pea kuó ne maʻu ai ha tupu, mo maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kuó ne fekumi ki ai ʻi heʻene ngāué. Naʻe ngāue ʻo falala ki he ʻEikí; pea ʻafioʻi ʻe he ʻEikí hono lotó, pea mo tāpuakiʻi ia ʻo fakatatau ki ai.15

Ko ia te u aofangatuku ai ʻaki haʻaku pehē ko e meʻa mahuʻinga taha fekauʻaki mo e totongi vahehongofulú ko e talangofua ki he fonó, pea ʻe toe hoko mai mo ha ngaahi lelei lahi kia kitautolu ʻo makatuʻunga ʻi he talangofua ko iá ʻo laka ange ia ʻi ha toe taha kehe. Mahalo pē ʻoku tau mahuʻinga tatau mo ʻetau paʻanga ʻe laumanó, pea ʻoku tau totongi vahehongofulu totonu ʻi heʻetau paʻanga hū maí, ʻo lahi fau ai ʻa e paʻanga ʻoku tau totongi ki heʻetau vahehongofulú; ka ko e lelei te tau maʻu ʻi heʻetau talangofua ki he fono ʻa e ʻOtuá ʻe toe lahi ange ia ʻi he ngataʻangá ʻi he lelei ʻe fai ʻe heʻetau koloá ki he masivá. ʻOku tāpuekina lahi ange ʻa e tokotaha ko ia ʻoku foaki ʻofá ʻiate ia ʻokú ne maʻu iá.

Ko e palōpalemá, ko e taimi pē ʻoku fakaʻau ai ke koloaʻia ha tangata, ʻoku kamata leva he taimi ko iá ke fakakaukau ia ʻoku fuʻu masiva ke ne toe talangofua ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá. ʻOku hanga ʻe he koloá ia ʻo ʻai ʻa e tangatá ke masiva ʻi he taimi ʻoku hoko ai ke ne fengāueʻaki mo e Fungani Māfimafí. ʻE lava lelei pē ʻa e tangata masivá ia ʻo totongi ʻene vahehongofulú mo foaki mei heʻene kihiʻi koloá ke tokoniʻi ʻa e paeá; ka ʻo ka hoko ko ha milionea, pe ko ha faʻahinga tuʻunga meimei pehē, ʻoku kamata leva ke siokita. Ko hono olá, ʻokú ne taʻofi ai meiate ia ʻa e faingamālie ke fakahaaʻi lahi kiate ia ʻa e manavaʻofa mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ne ne mei lava ke maʻu ʻi he fakautuutu ʻo e ngaahi lelei ne ne mei lava ke fai ʻaki ʻene koloa lahí.

Ko e meʻa ʻoku fie maʻu ʻe he Fungani Māfimafí ko e talangofua. Ko e talangofuá naʻá ne fie maʻu meia ʻĀtamá. Ko ʻeku lau ʻeni ki he talangofua ki he ʻOtuá, kae ʻikai ki he tangatá; pea ʻoku ou poleʻi ha tangata ke ne fakamoʻoniʻi mai ʻoku ʻikai lelei ange ʻa e talangofua ki he ʻOtuá, ʻo aʻu ki hono totongi ʻo e vahehongofulú—ʻo ʻikai ngata pē kiate ia fakafoʻituitui ka ki he kakaí fakakātoa. He kapau ʻe talangofua ha tangata ki he fono ʻo e vahehongofulú, ʻokú ne maʻu ai ha totonu ki he ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá pea, ʻoku ʻi ai ha ngaahi founga lahi ʻi he fale tukuʻanga koloa ʻo e ʻEikí ke fafangaʻi ai ʻa e masivá, ki hono ʻoatu ʻo e ongoongoleleí ki tuʻapuleʻangá, ki hono langa ʻo e ngaahi temipalé, pea mo hono fakahoko ʻo ʻene ngaahi taumuʻá; ka ʻo kapau he ʻikai talangofua ki he fonó ni, pea tā he ʻikai ha meʻa ia ai, pea ʻoku taʻofi ai meiate ia ʻa e tāpuaki ne mei foaki ange ʻe he ʻEikí.16

Ngaahi Fokotu’u ki he Akó

  • Ko e hā ʻa e fono ko ia ʻa e ʻEikí ki he vahehongofulú? (Vakai foki, T&F 119:3–4.) Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻoku tau moʻui ʻaki ʻi he taimi ʻoku tau totongi ai ʻetau vahehongofulú? Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e talangofua ki he fonó ko e “tefitoʻi meʻa mahuʻinga” ia ʻoku fekauʻaki mo hono totongi ʻo e vahehongofulú?

  • Ko e hā ha meʻa ʻe lava ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻo fakahoko kapau ne ʻikai ke nau totongi ʻenau vahehongofulú ʻi he kuo hilí ka ʻoku nau loto ʻeni ke tauhi ʻa e fekau ko iá? Ko e hā ha ngaahi ʻuhinga ʻoku ʻikai lava ai ʻe he kakaí ʻo totongi taimi totonu ʻenau vahehongofulú? ʻOku “faka-siokitaʻi” fēfeeʻi ʻe he koloá ʻa e lotó?

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi taumuʻa ʻoku fakaʻaongaʻi ki ai ʻa e paʻanga vahehongofulú? ʻOku tokoni fēfē ʻa e vahehongofulú ke feau ʻa e ngaahi fiemaʻu fakalaumālie mo fakatuʻasino ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí mo e kakai kehé?

  • Ko hai ʻokú ne fakafuofuaʻi e founga ke fakaʻaongaʻi pea mo hono vahevahe ʻo e paʻanga vahehongofulu ʻa e Siasí? (Vakai foki, T&F 120.)

  • ʻE founga fēfē hano akoʻi ʻo e founga totongi ʻo e vahehongofulú ʻi he fāmilí?

  • Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa ʻe he ʻEikí kia kinautolu ʻoku totongi ʻenau vahehongofulú? (Vakai foki, Malakai 3:10–12.) Ko e fē ʻa e taimi pea ne founga fēfē hano tāpuakiʻi koe tuʻunga ʻi hoʻo talangofua ki he fono ʻo e vahehongofulú?

Ngaahi Ma’u’anga Fakamatalá

  1. In Conference Report, Oct. 1899, 39.

  2. Quoted in Amelia Smith McConkie, “Grandpapa Siosefa F. Sāmita,” Ensign, Sept. 1993, 15.

  3. Deseret News: Semi-Weekly, 3 May 1881, 1.

  4. Gospel Doctrine, 5th ed. (1939), 225.

  5. Gospel Doctrine, 226.

  6. Gospel Doctrine, 232–33.

  7. Gospel Doctrine, 99.

  8. “Discourse by Palesiteni Siosefa F. Sāmita,” Millennial Star, 25 Oct. 1906, 674.

  9. Gospel Doctrine, 226.

  10. Gospel Doctrine, 225.

  11. Gospel Doctrine, 232.

  12. Gospel Doctrine, 233.

  13. In Conference Report, Oct. 1899, 41.

  14. In Conference Report, Apr. 1907, 7; paragraphing added.

  15. Gospel Doctrine, 226–28.

  16. In Conference Report, Apr. 1899, 69; paragraphing added.

ʻĪmisi
Prove Me Now Herewith

Mou Fakamoʻoniʻi Mai Kiate Au, tā ʻe Glen S. Hopkinson, ʻokú ne fakasino mai ha kau paionia liʻaki moʻui ʻi heʻenau ʻomi ʻenau vahehongofulú, ʻa ia naʻe faʻa totongi koloa pē kae ʻikai ʻi he paʻanga, ki ha ʻōfisi vahehongofulu ne ofi ki he Temipale Sōlekí.