Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 3: Te tau tuuraa no te îraa o te mau tau


Pene 3

Te tau tuuraa no te îraa o te mau tau

Ei Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, e hopoi’a mo‘a ta tatou no te tautururaa i te paturaa i te basileia o te Atua i roto i teie nei tau tuuraa hopea.

No roto mai i te Oraraa o Wilford Woodruff

I te mau taime taa ê i roto i te aamu o te ao nei, ua haamau te Fatu i te mau tau tuuraa evanelia. I roto i te tau tuuraa tata‘itahi, ua heheu mai Oia i Ta’na evanelia na roto mai i te hoê e aore ra e hau atu mau tavini o tei ma‘itihia. O Iosepha Semita te mauhaa a te Fatu o tei haamau i te tau tuuraa hopea nei, o tei piihia i roto i te mau papa‘iraa mo‘a « te tau tuuraa o te îraa o te mau tau » (Ephesia 1:10; PH&PF 128:20).

I te tau mahanahana no te matahiti 1834, ua haere atu o Wilford Woodruff i te hoê pureraa autahu‘araa i Ketelani, Ohio. I taua pureraa ra, ua haamata oia ia taa i te hopearaa o te Ekalesia i roto i teie nei tau tuuraa evanelia. Ua faati‘a oia i muri mai:

« Ua pii te peropheta i te feia ato‘a o tei mau i te Autahu‘araa ia putuputu i roto i te fare haapiiraa iti e vai ra i reira. E fare iti na‘ina‘ i noa, e 4 metera tuea te rahi. Ua nehenehe ra oia i te farii i te taato‘araa o te Autahu‘araa a te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei e vai ra i te oire no Ketelani… O te reira te taime matamua i ite ai au ia Oliver Cowdery, e i faaroo ai au ia’na ia paraparau; te taime matamua ato‘a i ite ai au ia Brigham Young e ia Heber C. Kimbal, e nau taea‘e Paraita e piti [o Orson e o Parley], e o Orson Hyde e e rave rahi atu â mau taata. Aita e Aposetolo i taua taime ra i roto i te Ekalesia, o Iosepha Semita e o Oliver Cowdery ana‘e ra. I to matou haaputuputuraa, ua pii te peropheta i te mau peresibutero o Iseraela ia faaite i te iteraa papû no ni‘a i teie ohipa. Ua paraparau te feia o ta‘u i faahiti i ni‘a nei, e te tahi ato‘atu feia o ta‘u i ore i faahiti te io‘a, ua faaite ato‘a ia i to ratou mau iteraa papû. I te otiraa ratou i te paraparau, ua parau te peropheta », E te mau taea’e, ua haapuai e ua haapii rahi roa to outou mau iteraa papû ia‘u i teie pô, te hinaaro nei râ vau e parau atu ia outou i mua i te Fatu, e aita to outou ite no ni‘a i te mau hope‘ araa o teie Ekalesia e basileia i hau atu i to te hoê aiû i ni‘a i te turi avae o to’na metua vahine. Aita outou e haro‘aro‘a ra i te reira. « Ua hiti mahuta vau i te reira. Ua parau oia » e pŭpŭ iti na‘ina‘i noa o te Autahu‘araa o ta outou e ite nei i teie pô, tera râ e faaî te Ekalesia i te pae apatoerau e te pae apatoa o te fenua Marite–e faaî oia i te ao taato‘a nei. »1

Ua horo‘a o Wilford Woodruff i to’na oraraa no te patu i te basileia o te Atua, e ua farii noa oia i te arata‘iraa no ô mai ia Iosepha Semita ra, e tae noa’tu i muri mai i te poheraa o te peropheta. Ua faaite oia no ni‘a i te hoê orama o ta’na i farii e te aparau ra oia ia Iosepha Semita: « Ua ite au ia’na i te pae opani o te hiero i te ra‘i ra. Ua haere mai oia e ua parau mai ia‘u. Ua na ô mai ra ia‘u e eita e nehenehe ia’na ia faaea no te aparau ia‘u no te mea te rû ra oia. Te taata o ta‘u i farerei i muri iho o te Metua Tane Semita ia [Iosepha Semita papa.]; aita o’na i paraparau mai ia‘u no te mea te rû ra oia. Ua farerei au i te afaraa o te tatini o te mau taea‘e o tei mau na i te mau ti‘araa teitei i ni‘a i te fenua nei, e aita roa hoê a‘e o ratou i faaea noa a‘e no te aparau mai ia‘u no te mea te rû ra ratou. Ua maere roa vau. Ua ite faahou â vau i te peropheta i tera e i tera taime e ua noaa ia‘u te hoê taime ia ani atu ia’na i te hoê uiraa.

« Ua na ô atu ra vau, i teie taime, te hinaaro nei au e ite e, eaha oe e rû noa ai. I roto i te taato‘araa o to‘u oraraa, ua rû noa vau; e te mana‘o nei au eita vau e rû faahou ia tae ana‘e au i te basileia o te ra‘i, mai te peu e e tapae au. »

« Ua parau mai o Iosepha e: « E faaite atu vau ia oe, e te taea‘e Woodruff. Te mau tuuraa tata‘itahi o tei farii i te autahu‘araa i ni‘a i te fenua e o tei haere atu i roto i te basileia tiretiera, e tuhaa ohipa ïa tei faataahia na’na ia rave no te faaineine ia ho‘i i te fenua na muri iho i te Faaora ia haere oia e faatere i te fenua. E taime rahi roa ta te mau tuuraa tata‘itahi no te rave i teie ohipa. Aita râ tatou. O tatou te tuuraa hopea, e mea rahi roa te ohipa e ti‘a ia faaotihia, e e titauhia ia tatou ia rû ia nehenehe ia faaotihia te reira.2

Te mau haapiiraa a Wilford Woodruff

Ua ite te Fatu e ta’na mau peropheta i teie tau tuuraa na mua atu i te hamaniraahia te ao.

Mai te tau o te metua Adamu e tae roa mai i te tau o Iesu, ua vai te hoê hi‘oraa, mea aano anei e aore ra mea iti anei, o te mau taata ato‘a o tei faaurŭhia, i te tau tuuraa rahi e te hopea o te îraa o te mau tau, i reira te Fatu e faatoro ai i to’na rima no te faaineine i te fenua e te nunaa taata no te taeraa mai te Tamaiti a te Taata e no te hoê faatereraa ti‘a.3

Te mana‘o nei au e te ohipa… o tei tupu, mai te taime i faati- ‘ahia ai teie Ekalesia, te faati‘a ra ia i te opuaraa a to tatou Metua i te Ao ra, –taua opuaraa ra o tei faatoro‘ahia mai mua’tu i te faatumuraa o te ao. Aita’tu e tau tuuraa o tei tia‘i maorohia ma te anaanatae rahi e te taato‘araa o te mau peropheta a te Atua e te mau taata faauruhia …

A ite ai oia teie tau na roto i te orama, te faaohipa ra o Isaia i te reo puai mau no te horo‘a i to’na mau mana‘o no ni‘a i te reira. I te hoê taime ua na ô oia e « A himene, e te mau ra‘i e; a oaoa, e te fenua e; e te mau mou‘a, ia puroro roa mai te himene ia outou; ua haamahanahana mai Iehova i to’na ra taata; e to’na taata i roohia e te ati ra, e aroha mai oia ia ratou. « Te parau nei râ Ziona e, Ua faarue mai Iehova ia‘u; e ua ore tau Fatu ua manao mai ia‘u. » « E moe anei te aiû i te metua vahine mau iho; e aitâ tura e ite i te aroha i te tamaiti no to’na iho opu ?, parau maira te Fatu »E » « e na reira te hoê vahine », Ona ra eita ia o Ziona e moehia ia’na. Te parau faahou ra oia « Ua papai haamau vau ia Ziona i nia i tau apu rima, e te vai noa maira to’na mau patu i mua ia‘u nei. » [ A Hi‘o ia Isaia 49:13–16.]

I teie nei ua vai teie Ziona i mua i To’na aro mai mua’tu i te faatumuraa o te ao.4

Aita te Fatu i hamani i te fenua na roto i te haapa‘oraa ore; aita oia i rave noa a‘e i te hoê o ta’na ohipa na roto i te haapa‘oraa ore. Ua hamanihia te fenua no te tahi mau opuaraa papû maitai; e hoê o teie mau opuaraa o ta’na ia faaoraraa hopea e te haamauraa i ta’na faatereraa e to’na basileia i ni‘a i te fenua i te mau mahana hopea nei, no te faaineine i te fenua no te faatereraa a te fatu o Iesu Mesia, o oia o tei ti‘a ia faatere ra. Ua tae mai taua tau ra, te vai ra taua tau tuuraa i mua ia tatou, te ora nei tatou i roto i te reira tau.5

Aore roa e mea e nehenehe ia tape‘a i te Ekalesia ia tapae i to’na hope‘araa.

Ua tupu noa teie Ekalesia i te rahi. O oia ana‘e te Ekalesia parau tia i te ao paatoa nei. Tei mua to’na aamu i to te ao paatoa. Ua tamau noa oia i te tupu e i te rahi mai te mahana i faati‘ahia ai e tae noa mai i teie nei… ua faataahia oia e te Atua Hanahana Roa ia ti‘a i ni‘a i te fenua ma te puai, te hanahana e te hau, mai ta te mau peropheta a te Atua i ite i roto i to ratou tau e te u‘i. O teie te basileia o ta Daniela i ite, e tamau â oia i te tere e tae noa’tu i te taime e î ai te ao paatoa i te reira [ a hi‘o Daniela 2:34-35, 44–45; PH&PF 65:2].6

Te ti‘aturi nei matou e faaineine teie Ekalesia i te e‘a no te taeraa mai te Mesia no te faatere ei arii, e riro mai teie Ekalesia ei basileia o te Atua, o ta te mau keretetiano e pure nei ia tae mai oia; e e haapa‘ohia te hinaaro o te Atua i te fenua nei mai tei te ao atoa ra [ a hi‘o Mataio 6:10].7

Aore roa e mana i ni‘a i te aro o teie fenua o te nehenehe e haaparari i teie Ekalesia. No te aha ? No te mea te mau ra te Atua ia’na i roto i To’na rima. O ona te Fatu o te reira, e ua fafau oia na roto i te vaha o te mau peropheta e rave rahi, e vai tamau noa oia.8

I to ratou haapoheraa ia Iosepha e o Hairamu aita roa ratou i tinai i te »Momoni », aita ratou i tinai i te faaroo i te Atua, aita ratou i tinai i te ti‘aturi e te aroha, aita ratou i haamou i te mau oro‘a o te fare o te Atua, e te mana o te Autahu‘araa Mo‘a. Ua faataa te Atua i te ao ra i teie mau mea.9

Te haere ra te basileia o te Atua i mua; aita ra e haere ra i muri.10

Tei hea te Feia Mo‘a e aore ra te tahi atu taata o tei ite a‘e nei i teie Ekalesia aore ra basileia i te haereraa i muri ?… Noa’tu te huru o te mau ohipa tei tupu ia tatou, ua haere tamau noa teie basileia i mua e i te rahiraa, i te mau mahana atoa e tae noa mai i teie hora. E haere anei oia i muri ? Eita, e eita roa. Ua papai haamauhia teie Ziona a te Fatu, e to’na nehenehe atoa, to’na mana e te hanahana i nia i te apu rima o te Atua Hanahana, e te vai noa ra oia i mua i to’na aro, ua haamauhia to’na mau faaueraa mana e aore roa e taata e nehenehe ia taui i te reira.11

E aro paha te mau mana atoa o te poiri ia tatou, teie ra e Hoa te Fatu no tatou e e paturu e e horo’a Oia ia tatou te puai no te patu ia Ziona e no te rave i teie ohipa e tae noa’tu i te taeraa mai te Tamaiti a te Taata. No reira, ia tamarŭhia to outou mau aau… E ti‘a roa ia tatou paatoa ia tahoêhia i roto i te tumu o ta tatou i fafau. E ia na reira tatou e upooti‘a ia tatou.12

E ere i te mea ohie no tatou, ua aro e ua pato‘i noahia tatou mai te haamataraa mai â e tae noa mai i teie mahana; e ti‘a ra ia tatou e to te ao ia tamarû i to tatou mau aau no ni‘a i te « Haapa‘oraa Momoni », no te mea e ore roa oia e mou e tae noa’tu i te haerea mai te Fatu o Iesu Mesia i roto i te mau ata o te reva.13

E mou te auro e te ario; e mou atoa te mau fare e te mau fenua; e mou te mau tao‘a atoa o teie ao; te autahu‘araa e ore roa ïa e mou, te faaoraraa e ore roa ïa e mou, te basileia o te Atua e ore roa ia e mou, e te tohuraa e tupu mau â ia te reira.14

Ua faahereherehia tatou i roto i te ao varua no te patu i te basileia o te Atua i roto i teie tau tuuraa.

Ua faahereherehia tatou i roto i te ao varua e rave rahi tauasini matahiti, no te ti‘a mai i roto i te tahuti nei i te mau mahana hopea, e no te rave i te basileia o te Atua e ia patu i te reira. I to tatou taa maitairaa i teie mau mea, e ei Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei, eaha ia to tatou mana‘o no ni‘a i te reira ? E tama‘i rahi ta tatou e aro nei. Ua tahoê o Lucifero, te tamaiti a te poipoi, e to’na mau nuu no te aro ia tatou. E mea iti roa tatou, ia faaauhia i te mau taata e parahi ra i ni‘a i te fenua. Ua vai te tahi mau tane e mau vahine i te mau tau ato‘a o te ao nei o tei ma‘iti i te pato‘i i te ino e i te tavini i te Fatu. Ua faarirohia tatou e mea ti‘amâ e ua ma‘itihia tatou ia riro ei nunaa No’na. No reira, ua tae i te taime, e ti‘a ai ia tatou ia ara e ia ti‘a mai ma te ahuhia i te mana o te Atua e te Autahu‘araa Mo‘a, e ti‘a ia tatou ia haapa‘o i teie Autahu‘araa e ia farii i te mau haamaitairaa no roto mai i te reira.15

Aita roa’tu e nunaa mai teie te huru. Aita roa’tu e ohipa mai teie te huru mai to te Atua hamaniraa i te ao. E parau mau, i vai na te mau taata o tei poro i te evanelia; i roto ra i te îraa o te mau tau ua haamata te Fatu i te faati‘a i to’na basileia. O teie te tau tuuraa hopea. Ua aupuru oia i te mau tane e te mau vahine no te rave i ta’na ohipa, e mai ta‘u i parau pinepine, e rave rahi o tatou o tei faahereherehia i roto i te ao varua mai te faanahonahoraahia mai teie ao e tae roa mai i te tau tuuraa o ta tatou e ora nei.16

Ua tupu mau te mau heheuraa a te Atua e vai ra i roto i te Bibilia, te Buka a Moromona e te Parau Haapiiraa e te Parau Fafau. Te faatupu nei tatou ia ratou. E a vai ai tatou i ô nei e faaroo ana‘e tatou i te atua, o Elohima, te Atua o te mau Ati Iuda e o te mau Etene ato‘a. Te ti‘aturi nei oia ia tatou e aita i te tahi atu. E ti‘aturi oia i te Feia Mo‘a i Te Mau Mahana Hopea Nei. No te aha ? No te mea aita’tu taata o tei farii i te îraa o te evanelia mure ore; aita’tu e taata tei haamata i te patu i teie basileia. To‘u faaroo e to‘u mana‘o no ni‘a i teie ohipa o teie ia: Ua faataahia tatou hou te ao nei, mai te mau aposetolo i tahito ra, ia haere mai i te tahuti nei e ia amo i te hopoi‘a o teie basileia, e e ti‘a roa ia tatou ia rave aore râ, ia faahapahia. O tera ïa to tatou ti‘araa i teie mahana. Tei ni‘a te mata o te mau nuu o te ao ra ia tatou; te mata o te Atua iho e o ta’na tamaiti o Iesu Mesia e o te taato‘araa o te mau aposetolo e o te mau peropheta o tei taati i to ratou iteraa papû i to ratou toto, te hi‘o maira ia i teie nunaa. Te farerei nei ratou ia outou, te hi‘opo‘a nei ratou i ta outou mau ohipa, no te mea ua ite maitai ratou e to outou fâ o te paturaa ïa i te Basileia, te paturaa ia Ziona, te haamo‘araa ia’na, te haamo‘araa i te fenua e te faaineineraa i to te ao no te taeraa mai o te Tamaiti a te Taata.17

Ei Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, e ohipa rahi ta tatou no te rave.

Ua tae mai… o Iosepha Semita ei faatiaraa i te tohuraa, ua rave faaoti oia i te mea i titauhia ia’na, ua haamau oia i te niu o te ohipa, ua farii oia i te mau taviri no te autahu‘araa e te aposetoloraa, e te mau horo’araa atoa e te maitai atoa i roto i te faanahonahoraa o te Ekalesia i titauhia no te faahaere te ohipa i mua. Ua piihia tatou ia patu i ni‘a i te niu o ta’na i haamau.18

Ahani e e nehenehe ta tatou e iriti i te orama o to tatou nei mau feruriraa e ia faahaere atu i roto i te oraraa i mua e ia ite i teie nei basileia e te mea e titauhia ia faaoti, e te mea o ta tatou e ti‘a ia rave, te aroraa e ti‘a ia tatou ia faaruru, e ite papû tatou e, e ohipa rahi tei mua ia tatou.19

To tatou piiraa taa ê o te paturaa ïa ia Ziona, e te faaineineraa i te nunaa ia ti‘a mai i roto i te mau vahi mo‘a a niniihia mai ai te mau haavaraa a te Fatu i ni‘a i te feia ino.20

E mana‘o e e hinaaro no te Atua ia ite hope roa te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei no ratou iho e te ti‘a nei ratou i rotopu i te tau tuuraa rahi hopea a te Atua na te taata; e e ti‘a atoa ia ratou ia ite hope roa i te mau hopoi’a tei tuuhia i ni‘a iho ia ratou ei feia ohipa i roto i taua tau tuuraa ra. Eita roa e ti‘a ia ratou ia haamo’e e eita roa e noaa i te mau mana no te pouri tei amuihia ia faafaufaa ore i te mau opuaraa a te Atua no ni‘a i te ohipa Ta’ na i haamata i te rave, i te tau e te u‘i ta tatou e ora nei. E ti‘a i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei ia ora i mua i te Fatu i te hoê oraraa no te ite i te ti‘araa ta tatou e mau nei, e te mau hopoi’a tei titauhia ia tatou; no te mea te titau nei te Fatu ia tatou i te tahi mau mea i to tatou nei tau e te u‘i, mai Ta’na i titau i To’na ra nunaa i te mau tau atoa, a horo’a’i Oia ia ratou i te îraa o te Evanelia mure ore, e te mana e te ti‘araa o te Autahu‘araa Mo‘a …

O te hinaaro atoa o te Atua ia aufau tatou i ta tatou mau tuhaa ahuru e ta tatou mau ô; E hinaaro No’na ia haapa‘o tatou i te Parau Paari; E hinaaro No’na ia haapa‘o tatou i te mau faaueraa, e ia haapii tatou i te reira ia vetahi ê. E faautu‘ahia tatou no te mau mea atoa ia ore tatou e manuia i te rave i te mea i ti‘a ia tatou ia rave, e te mau mea atoa ta tatou e rave. Ia hoê â to tatou au e hoê â to tatou mana‘o e tia‘i, e ia ore tatou e faati‘a i te tahi mea no te natura tino aore râ, te natura varua ia faataa ê ia tatou i te aroha o te Atua e o te taata.

… E ti‘a ia tatou ia hoê e ia imi i te maitai o te tahi e te tahi. E ti‘a ia tatou ia haapii i te mau ture o te Evanelia a te Mesia i ta tatou mau tamaroa e ta tatou mau tamahine, e i to te ao atoa, e ia faaineine ia tatou iho no te mau ohipa e tupu tei parauhia i roto i te mau heheuraa ta te Fatu i horo’a mai ia tatou. Ua haamata a‘ena oia i Ta’na ohipa, Ta’na ohipa maere e te umerehia, i rotopu i te mau taata o te fenua nei, tei faahitihia e Isaia [ a hi‘o Isaia 29:14]. E ore roa Oia e tatara i To’na rima e tae noa’tu ua hope Ta’na mau opuaraa.21

E ohipa rahi ta tatou i mua ia tatou, e e titau te reira i te taato‘ araa o ta tatou mau tutavaraa e to tatou mau taleni e to tatou aravihi no te raveraa i te reira. E ti‘a ia tatou ia imi i te Varua o te Atua no te tautururaa ia tatou; no te mea ia ore teie nei Varua e mea iti roa ïa te mea ta tatou e nehenehe e rave.22

Te parau nei au ia outou e ia hi‘o outou na pihai iho ia outou e ia ite outou i te huru o te ao nei i te hoê pae e te mea e ti‘a ia tatou ia rave i te tahi atu pae, e te mea e ti‘a i te basileia o te Atua ia rave no te faatupu i ta’na fâ e te mau heheuraa a Iesu Mesia, ta tatou fâ tumu o te paturaa ïa e te faahaereraa i te basileia o te Atua i mua …

… E ti‘a ia tatou ia imi ia patu i te basileia, e ia titau eiaha noa i te mau haamaitairaa no tatou iho, ia imi atoa râ ia riro ei feia faaora taata i ni‘a i te mou‘a no Ziona, e ia tamata i te rave i te mau mea maitai atoa e noaa ia tatou i te rave, ma te tutava i te faahaere i te tumu e te maitai o Ziona i roto i te mau tuhaa atoa i reira tatou i piihia ai no te rave i te ohipa.

Na roto i te raveraa i teie nei e‘a e manuïa ïa tatou, e e vai noa te hau i roto i to tatou mau mana‘o e mai ta te Fatu i parau, aore roa e mea e tape‘ahia i te taata atoa o te imi i te parau-ti‘a e te mau haamaitairaa no te basileia o te Atua …

… Te vai nei e rave rahi mau mea o te fatata i te tupu, te mau tauiraa rahi e rave rahi o te tupu i te fenua nei, e te tupu nei te basileia i te rahi; e te a‘o nei au i te Feia Mo‘a atoa i te mau Mahana Hopea nei o te faaroo nei i to‘u reo i teie nei mahana ia tuatapapa maitai i to outou nei ti‘araa, e ia imi i to outou mau aau e ia hi‘o mai te mea tei te pae tatou o te Fatu to tatou Atua, e ia tupu tamau noa tatou i te rahi i roto i te faaroo, i roto i te ti‘aturiraa, i roto i te parau-ti‘a, e i roto i te mau ture viivii ore atoa tei titauhia ia tatou ia noaa no te tururaa ia tatou i roto i te mau tamataraa atoa e nehenehe tatou e piihia ia haere atu na roto no te faaite e, e mau hoa tatou no te Atua, te faaea ra anei tatou i roto i te fafauraa aore râ, aita; e tamatahia tatou mai teie atu taime e tae noa’tu i te taeraa mai o te Mesia aore râ, a ora noa’i tatou i te fenua nei.23

Aita e mata‘uraa mai te mea e haapa‘o te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei i te mau fafauraa ta ratou i rave e to ratou Atua e ia faaohipa papû maitai ratou i te mau ture Ta’na i parau ia tatou no te faatere ia tatou i te paturaa i Ta’na Ziona.

Mai te mea râ ua haamo’e tatou i ta tatou mau fafauraa e e faatea ê atu i taua mau fafauraa ra e ia faafaufaa ore tatou i te mau haapiiraa Ta’na i horo’a mai ia tatou, e mea papû roa ïa, e te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, tei roto to tatou ti‘araa i te ati. E ore roa te mau opuaraa a te Atua e tape‘ahia; e ta’irihia râ tatou e te feia o te tamau noa i te haamo’e i te mau fafauraa e pato‘ihia ratou e e faaerehia ratou i te mau tuhaa atoa o te mau haamaitairaa tei fafauhia ia Ziona.24

Tei piha‘i iho te Fatu i teie nei nunaa, area râ ei Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, aita vau e mana‘o nei e te faafaufaa noa nei tatou i ta tatou mau haamaitairaa. Ua piihia tatou no te rave i te hoê ohipa; ua tuu te Fatu i teie nei ohipa i roto i to tatou nei rima, e e faautu‘ahia tatou i mua i te ra‘i e te fenua no te faaohiparaa i te mau taleni-te maramarama e te parau mau, tei tuuhia’tu i roto i to tatou mau rima.25

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene aore râ, a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu tautururaa, a hi‘o i te mau api v-ix.

  • A tai‘o faahou i te mau api 25-26. Nahea te tohuraa a Iosepha Semita i faatupuhia’i ? Eaha ta tatou e nehenehe e haapii mai na roto mai i te orama a te peresideni Woodruff ?

  • No te aha te mau peropheta i tia‘i ai i teie nei tau tuuraa ? No te aha e mea faufaa no tatou ia taa e « te ora ra tatou i roto i te tau tuuraa hopea ?(SA hi‘o i te mau api 26-27.)

  • Eaha te auraa ia faaite ana‘e tatou e, e melo tatou no « te Ekalesia parau ti‘a ana‘e e te mea ora i ni‘a i te ao paatoa nei » ? (api 27; a hi‘o atoa PH&PF 1:30). Nahea tatou ia faaite ma te haehaa teie nei parau mau ia vetahi ê ?

  • Eaha te mea i haaputapû ia outou a tuatapapa ai outou i te mau haapiiraa a te peresideni Woodruff no ni‘a i te hopearaa o te Ekalesia ? (A hi‘o i te mau api 27-30.)

  • A hi‘o i te mau api 28-30 ma te imi i te mau mea o te mou e te mau mea o te vai noa e amuri noa’tu. Eaha te mau taa-ê-raa i roto i te mau mea e mou e te mau mea e vai noa mai ?

  • A tai‘o i te mau haapiiraa a te peresideni Woodruff no ni‘a i to tatou « faaherehere-raa-hia i roto i te ao varua » no te fanau mai i roto i tei nei tau tuuraa (te mau api 30-31). Eaha to outou mau mana‘o a feruri ai outou i teie nei mau faahitiraa parau?

  • A hi‘o i te hoho‘a i te api 32. Eaha te ohipa a teie nei hoho‘a e te paturaa o te basileia o te Atua ? Mai te au i te peresideni Woodruff, eaha te tahi o ta tatou mau ohipa a tauturu ai tatou i te paturaa i te basileia o te Atua ? (A hi‘o i te mau api 31-34.)

  • A tai‘o i te paratarafa hopea i te api 34. Eaha te mau haamaitairaa ta tatou i farii i roto i teie nei tau tuuraa ? I to outou mana‘o eaha te auraa o te parau « faafaufaa i ta tatou mau haamaitairaa » ?

Te mau papa‘iraa mo‘a: PH&PF 6:32–34; 64:33–34; 121:26–32; 138:53–56

Te mau nota

  1. I roto i te Conference Report, eperera 1898, 57.

  2. The Discourses of Wilford Woodruff, maitihia e G. Homer Durham (1946), 288-89.

  3. Deseret News: Semi-Weekly, 12 no tenuare 1875, 1.

  4. Deseret News: Semi-Weekly, 20 no setepa 1870, 2.

  5. The Discourses of Wilford Woodruff, 174.

  6. Deseret News: Semi-Weekly, 6 no tiurai 1880, 1.

  7. The Discourses of Wilford Woodruff, 193.

  8. Deseret Weekly, 6 no atete, 1892, 194.

  9. Deseret News: Semi-Weekly, no tenuare 1882, 1.

  10. Deseret News: Semi-Weekly, 21 no ditema 1880, 1.

  11. Deseret News, 24 no eperera 1872, 152.

  12. “Discourse by President Wilford Woodruff,” Millennial Star, 6 no tiunu, 1895, 354.

  13. The Discourses of Wilford Woodruff, 110.

  14. The Discourses of Wilford Woodruff, 131.

  15. Deseret Weekly, 22 no tiunu 1889, 824.

  16. Deseret News: Semi-Weekly, 14 no ditema 1880, 1.

  17. I roto i te Conference Report, eperera 1880, 84-85.

  18. Deseret News: Semi-Weekly, 10 no tenuare 1871, 2.

  19. Deseret News, 4 no mati 1857, 411.

  20. Deseret Weekly, 26 no atopa 1889, 562.

  21. Salt Lake Herald Church and Farm, 15 no tiunu 1895, 385, 386.

  22. Deseret Weekly, 22 no tiunu 1889, 823.

  23. Deseret News, 4 no mati 1857, 411.

  24. “Epistle,” Woman’s Exponent, 15 no eperera 1888, 174.

  25. Deseret News, 23 no ditema 1874, 741.

Hōho’a
Elder Wilford Woodruff

Ei melo no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo, ua haa itoito o Elder Wilford Woodruff i te tautururaa ia haamau i te Ekalesia a Iesu Mesia i roto i te tau tuuraa o te mau tau atoa..

Hōho’a
Daniel interpreting dreams

« E tamau noa teie Ekalesia i te tupu… Teie te basileia ta Daniela i ite, e e tamau noa oia i te ohuraa e tae noa’tu e faaî oia i te taatoaraa o te fenua »

Hōho’a
family praying together

« Ta tatou piiraa taa ê o te paturaa ïa ia Ziona, e te faaineineraa i te nunaa ia t’ia i te mau vahi mo‘a »