Ngaahi Folofolá
Fanongonongo Fakamafaiʻi 2


Fanongonongo Fakamafaiʻi—2

Ki ha Taha pē ʻe Kau ki Ai ʻEní:

ʻI he ʻaho 30 Sepitema 1978, ʻi he Konifelenisi Lahi Fakavaeuataʻu Hono 148 ʻa e, Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, naʻe fokotuʻu ai ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení ʻe Palesiteni N. ʻEletoni Tena, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesiteni ʻUluaki ʻo e Siasi:

ʻI he kamataʻanga ʻo Sune ʻo e taʻu kuo ʻosí, naʻe fanongonongo ai ʻe he Kau Palesiteni ʻUluakí kuo maʻu ha fakahā ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ke maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé ʻe he kakai tangata kotoa pē ʻo e Siasi ʻa ia ʻoku feʻunga mo tāú. Kuo kole mai ʻe Palesiteni Kimipolo ke u fakahā ki he konifelenisí ʻi he hili ʻa ʻene maʻu ʻa e fakahā ko ʻení, ʻa ia naʻá ne maʻu ʻi he hili haʻane fifili mo haʻane fakalaulauloto fuoloa mo e lotu lahi ʻo kau ki ai ʻi he ngaahi loki toputapu ʻo e temipale māʻoniʻoní, naʻá ne fakahā ia ki hono ongo tokoní, pea naʻá na tali ia mo poupou ki ai. Naʻe fakahā leva ia ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa ia naʻa nau tali ia ʻi he loto-taha ki ai, pea naʻe toki fakahā ia ki hono toe ʻo e Kau Taki Māʻolunga ʻo e Siasí, pea naʻe pehē ʻenau tali ia ʻi he loto-taha ki ai.

Kuo kole mai ʻe Palesiteni Kimipolo ke u lau atu ʻa e tohi ko ʻení:

Sune 8, 1978

Ki he kau taki māʻolunga mo e kau ʻōfisa ʻo e lakanga fakataulaʻeiki fakafeituʻu kotoa pē ʻo e, Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻi he māmaní kotoa:

Siʻomau Ngaahi Tokoua:

ʻI heʻemau vakai ki he tupulaki ʻo e ngaahi ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he māmaní, ʻoku mau fakafetaʻi ai ʻi he lahi fau ʻa hono tali ʻe he kakai ʻo e ngaahi puleʻanga kehekehe ʻo māmaní ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí, pea kuo ʻi ai honau fuʻu tokolahi ʻaupito kuo nau kau mai ki he Siasí. Ko ia, kuo tupu ai hano ueʻi hake ʻo kimautolu ke foaki ki he kāingalotu kotoa pē ʻo e Siasí ʻa ia ʻoku nau feʻunga mo tāú ʻa e ngaahi faingamālie mo e ngaahi tāpuaki kotoa pē ʻoku lava ʻo maʻu ʻi he ongoongoleleí.

Tuʻunga ʻi he mahino kiate kimautolu ʻa e ngaahi talaʻofa kuo fai ʻe he kau palōfita mo e kau palesiteni ʻo e Siasí ʻa ia kuo nau muʻomuʻa ʻiate kimautolú ʻe ʻi ai ha taimi, ʻi he palani taʻengata ʻa e ʻOtuá, ʻe maʻu ai ʻe hotau ngaahi tokoua kotoa pē ʻa ia ʻoku feʻunga mo tāú ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, pea ʻi heʻemau fakamoʻoniʻi ʻa e tui faivelenga ʻa kinautolu ko ia kuo taʻofi fuoloa mei ai ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, ko ia kuo mau kole tāumaʻu fuoloa mo tautapa fakamātoato ai koeʻuhí ko kinautolú ni, ʻa ia ko siʻotau ngaahi tokoua tui faivelengá, pea kuo mau nofo ʻi ha ngaahi houa lahi ʻi he Loki ʻi ʻOlunga ʻo e Temipalé ʻi he tautapa ki he ʻEikí ke maʻu mei ai ha tataki fakalangi ʻi he meʻá ni.

Kuó Ne ʻafio mai ki heʻemau lotú, pea kuó ne fakapapauʻi mai ʻi he fakahā kuo hokosia ʻa e ʻaho ko ia kuo talaʻofa fuoloa maí ʻa ia ʻe lava ai ʻe he tangata tui faivelenga, mo feʻunga mo taau kotoa pē ʻi he Siasí ʻo maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeiki toputapú, fakataha mo e mālohi ke nau ngāue ʻaki ʻa hono mafai fakalangí, pea fiefia fakataha mo hono kakai ʻofeiná ʻi he tāpuaki kotoa pē ʻoku tafe mai mei aí, kau ai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé. Ko ia ai, ko e kāingalotu tangata kotoa pē ʻo e Siasí ʻa ia ʻoku feʻunga mo tāú ʻe lava ʻo fakanofo ʻa kinautolu ki he lakanga fakataulaʻeikí ʻo tatau ai pē pe ko e matakali fē ʻoku nau haʻu mei aí pe ko e hā ʻa e lanu ʻo honau kilí. ʻOku ʻoatu ai ʻa e tuʻutuʻuni ki he kau takimuʻa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke nau muimui pau ki he tuʻutuʻuni ʻo fekauʻaki mo hono fakaʻekeʻeke fakalelei ʻo kinautolu kotoa pē ʻoku teuteu ke foaki ki ai ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné pe Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ke fakapapauʻi ʻoku nau aʻusia ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni kuo fokotuʻu ʻo kau ki he feʻunga mo tāú.

Ko ia ʻoku mau fakahā fakapapau ʻi he loto-fakamoʻomoʻoni kuo fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻa hono finangalo ki hono tāpuekina ʻo ʻene fānau kotoa pē ʻi he māmaní kotoa ʻa ia te nau tokanga ki he leʻó ʻo ʻene kau tamaioʻeiki kuo fakamafaiʻí, pea teuteuʻi kinautolu ke nau maʻu ʻa e tāpuaki kotoa pē ʻo e ongoongoleleí.

Fakaʻapaʻapa atu,

Sipenisā W. Kimipolo

N. ʻEletoni Tena

Melioni G. Lomenī

Ko e Kau Palesiteni ʻUluakí

ʻOku fokotuʻu atu ʻi heʻetau ʻiloʻi ko Sipenisā W. Kimipoló ko e palōfita, tangata kikite, mo e tangata maʻu fakahā, mo e palesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ko kitautolu ko e fakatahaʻanga maʻu mafaí ni ʻa ia ʻokú ne fakafofongaʻi kotoa ʻa e Siasí, ke tau tali ʻa e fakahaá ni ko e folofola pea mo e finangalo ia ʻo e ʻEikí. Ko kimoutolu kotoa pē ʻoku mou poupou ki aí, hiki hake homou nima toʻomataʻú ki ʻolunga. Kapau ʻoku ʻikai poupou ki ai ha taha pea fakahā mai ia ʻi he founga tatau.

Naʻe tali mo poupouʻi ʻa e fokotuʻu ʻoku hā atu ʻi ʻolungá ʻi he loto-taha ki ai.

Sōleki Siti, ʻIutā, Sepitema 30, 1978.