2016
ʻEletā Gary E. Stevenson: Ko ha Loto Mahino
Sune 2016


ʻEletā Gary E. Stevenson: Ko ha Loto Mahino

ʻĪmisi
Elder Stevenson with African children

Ko e taá ko e angalelei ʻa Kristin Murphy, Deseret News; mo Sarah Jane Weaver, Church News

Naʻe ʻave ʻa Keuli Sitīvenisoni ʻi hono taʻu 11 nai ʻe heʻene tamaí ke na ō ʻo kaka moʻunga. Ko ʻene manatú ʻeni, “Naʻá ku puna mei he fuʻu maka ki he fuʻu maka ʻi muʻa ʻi heʻeku tamaí.” “Naʻá ku feinga ke u kaka ʻi ha fuʻu maka ʻo sio hifo ai ki lalo. ʻI heʻeku kaka hake ki he funga maká, naʻá ne pukeʻi hoku letá ʻo fusi au ki lalo.

“‘Ko e hā e meʻa ʻoku hokó?’ Ne u fehuʻi ange, peá ne tali mai, ‘ʻOua te ke kaka ʻi he fuʻu maka ko iá. Ta nofo pē ʻi he halá.’ Kimui siʻi ange aí ne ma sio hifo mei ha potu māʻolunga ange ʻo e halá, ʻo ma mamata ki ha ngata huhu kona ʻokú ne fakalaʻalaʻā ʻi he funga maká,

Ne pehē mai ʻeku tamaí, “‘Ko e ʻuhinga ia ne u fusi ai koé.’

“ʻI heʻema foki ki ʻapí, naʻá ku ʻiloʻi pē naʻá ne tatali ke u fehuʻi ange: ‘Naʻá ke ʻilo fēfē naʻe ʻi ai e ngatá?’ Naʻá ne pehē, ‘Tuku ke u akoʻi koe fekauʻaki mo e Laumālie Māʻoniʻoní.’ Naʻe fakatuʻupakē hake pē hono fai haʻama lēsoni fekauʻaki mo e ngaahi fatongia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻema moʻuí: ko ha tokotaha maluʻi, fakafiemālie, mo ha taha ʻokú ne fakamoʻoniʻi ha meʻa. Naʻe vahevahe mai ʻe heʻeku tamaí, ‘ʻhe meʻá ni, naʻe maluʻi koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakafou ʻiate au.’ Naʻá ne fakatokanga mai ke u fusi mai koe mei he fuʻu maká.’”

Neongo ko ha aʻusia siʻisiʻi ʻeni, ka naʻe tokoni ia ke mahino kia ʻEletā Sitīvenisoni ko e taimi ʻoku maʻu ai e ueʻi ʻa e Laumālié, ʻoku totonu ke tali mo fakahoko ia. Ko e taha ia ʻo e ngaahi lēsoni lahi naʻá ne maʻu mei heʻene tamaí.

Faʻē Fakaofo, Kau Fai Fakahinohino Fakaofo

ʻĪmisi
young Elder Stevenson with his mother

Ko e taá ko e angalelei ia ʻa e fāmili Sitīvenisoní, tuku kehe ia ʻoku fakaʻilongaʻi atú; toʻohemá: matalaʻi ʻakaú ©tukkata/iStock/Thinkstock; toʻomataʻú: tā ʻo e Temipale Lōkani ʻIutaá naʻe fai ʻe he Jarvie Digital

Fakatatau kia ʻEletā Sitīvenisoni, naʻe hoko ʻene faʻeé ko ha sīpinga ʻo e lelei moʻoní: “Naʻe fakaʻaiʻai au ʻe heʻene ngaahi fakaʻānauá. Ko e meimei ngāue kotoa pē naʻá ku faí naʻe fua tautau ia ki he fakakaukau, ‘ʻOku ʻikai ke u fakaloto mamahiʻi ʻeku faʻeé.’”

Naʻe fakatou fakamālohia ʻe heʻene ongomātuʻá ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí he lolotonga e efiafi fakafāmilí mo e ngaahi ʻekitivitī pe fakataha fakafamili kehe. “Naʻá na fokotuʻu maʻu homau fāmilí ʻi he ngaahi akonaki ʻo e ongoongoleleí. ʻOkú ne pehē, Naʻe hoko ia ko e fakavaʻe ʻo ʻemau moʻuí.”

Naʻe tataki foki ia ʻe ha kau fai fakahinohino mahuʻinga kehe. “ʻOku ou manatuʻi naʻe fokotuʻu ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, Tokoni ʻUluaki ʻi he kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻi ha niʻihi ʻo hoku ngaahi fuofua akoʻi ko e Taki Māʻolungá, ke mau ʻai ha lisi ʻo ha kakai ʻe toko 20 kuo nau faitokonia ʻemau moʻui. ʻOku ou tui ʻe ʻaonga ki he tokotaha kotoa ʻa e ngāue ko ʻení. Naʻe fakalanga manatu ke te fakakaukau ki he kau tangata mo e kau fafine kotoa naʻa nau tokoniʻi aú, ʻo tautautefito ʻi heʻeku kei talavoú.”

Fakamālohia ʻe he Fāmilí mo e Ngaahi Kaungāmeʻá

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Keuli ʻĒveni Sitīvenisoni ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻAokosi 1955, pea tupu hake ʻi Lōkani, ʻIutā, USA. Naʻe ʻi ai ha fānau ʻe toko fā ʻa ʻene ongomātuʻa, ʻa ʻĒveni mo Siini Holo Sitīvenisoni. Naʻe fika ua ʻa Keuli ʻi he fānaú pea ko e foha lahi tahá ia.

“Naʻá ku feohi vāofi mo hoku tehiná mo e ongo tuofāfiné. Naʻe fie maʻu ʻe hoku tuofefine lahi ko Tepí, ke u fai ʻa e meʻa naʻe totonú. Naʻe fie maʻu ʻe he ongo iiki ʻiate aú, Melelī mo Taki, ke u hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei. Naʻa mau ongoʻi kotoa ko ha fatongia ke mau moʻui angatonu mo kau ʻi he ngaahi ʻekitivitī ʻa e Siasí.” Naʻe falala lahi foki mo hono kāingá ki ai: “Hangē ko ʻení, ko e taimi naʻe ʻalu ai hoku kāsiní ʻo ngāue fakafaifekaú, naʻe fakamoʻoni ʻi ha laʻi paʻanga 2 pea ʻoange ki he kāsini hono hoko ʻoku teuteu ke ngāue fakafaifekaú. Naʻe tukufakaholo ʻa e laʻi $2 ko iá ʻi ha ngahi kāsini ʻe toko 16 naʻa nau ngāue fakafaifekau ʻi he funga ʻo e māmaní, ʻo fakamanatu ki he taha kotoa naʻa mau faaitaha ʻi he ngāue ki he ʻEikí.”

Naʻe tākiekina foki ia ki he leleí ʻe he ngaahi kaungāmeʻa maʻu lakanga fakataulaʻeikí. ʻOkú ne pehē, “Naʻá ku ako vave ʻi heʻeku kei siʻi hono ʻuhinga ke feohi ai mo ha kōlomú, ʻo ʻikai ngata pē ʻi he Sāpaté ka ʻi he kaungāʻapí pea mo e akó foki.” “Naʻá ne ʻomi kiate au ha ongo pe kohai au, ʻoku ou kau, ongoʻi fakatokoua, mo ngāue.” ʻOkú ne manatuʻi lelei ʻene ʻalu fakataha mo ha mēmipa ʻi he kōlomú ke tānaki e foaki ʻaukaí mei ha fineʻofa ʻi he uōtí naʻe ʻikai ke ne toe lava ʻo ʻalu holo, kui, pea ʻikai ke lahi ʻene paʻanga hū maí. ʻOkú ne manatuʻi, Neongo hono tūkungá, ka naʻe ʻi ai maʻu pē haʻane sēniti ʻe nima pe hongofulu ko ʻene foaki ʻaukai.

Ko Ha Meʻafoaki ʻOku Fie Maʻu ke Ngāueʻi

ʻĪmisi
Elder Stevenson as a young missionary in Japan

Naʻe ui ʻa ʻEletā Sitīvenisoni ʻi he hili ʻene ʻosi mei he ako māʻolungá mo kiʻi ako taimi nounou ʻi he ʻUnivēsiti ʻo e Siteiti ʻo ʻIutaá, ke ngāue ʻi he Misiona Siapani Fukuoká. “Naʻá ku loto moʻua ki hono ako e lea faka-Siapaní. Naʻe fakautuutu ke lahi ange ʻeku hohaʻá ʻi he senitā akoʻanga fakafaifekaú. Ka ʻi he hili ha uike nai ʻe ono, naʻe taki au ʻe he lotu tāumaʻú mo e ako faivelengá ke u maʻu ha nonga, ʻe tāpuakiʻi au ʻe he ʻEikí ke u ʻilo ʻa e lea faka-Siapaní, ka kuo pau ke u ngāue mālohi. Ne akoʻi au ʻe he meʻá ni ko e meʻafoaki ʻo e leá ʻoku tatau ia mo e tuí mo e ngāué mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni kehe ʻo e ongoongoleleí. Ka hili hoʻo fai ʻa e meʻa kotoa pē te ke ala faí, ʻoku toki fakakoloaʻi leva koe ʻaki ʻa e tāpuakí.”

Hili e ngāue fakafaifekau ʻa ʻEletā Sitīvenisoní, naʻe kamata ke manako ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí, ako ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, mo e ngaahi tohinoa fakahisitōliá mo e hisitōlia fakafāmilí. Naʻe mahuʻingaʻia makehe ʻia Siosefa Sāmita mo hono fāmilí, fāmili Uitemaá, ʻOliva Kautele, mo Māteni Hālisi. Naʻá ne fakatotoloʻi hono liliu mo e ngaahi pulusi kehekehe ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Naʻá ne toe ako foki ko e tuí mo e ngāue mālohí ʻokú na ʻalu fakataha pē. ʻOkú ne pehē, “Ko e tali ki he fehuʻi kotoa ʻo e ongoongoleleí, ʻoku ʻikai maʻu he taimi pē ko iá.” “ʻOku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke tau lau, ako, fakalaulauloto, mo lotua. Pea ko e taimi ʻoku tau fai ai ʻeni ʻi he tui mo e holi māʻoniʻoní, ʻe fāifai pē pea hoko mai ha fakamoʻoni fakafiefia.”

Kuó ne ongoʻi monūʻia ʻi he fakalau atu ʻa e ngaahi taʻú ʻi he taimi naʻe ui ai ke faiako ʻi he kalasi ʻa e toʻu tupú he Lautohi Faka-Sāpaté, Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí, mo e Kau Talavoú. Kuo ʻai ʻe he ngaahi fatongia ko ʻení ke lava ʻo fakamoʻoniʻi ʻene ngaahi ongo ki hono moʻoni ʻo e folofolá, ko ha fakamoʻoni ne fakatupulaki mei he ngaahi taʻu ʻo ʻene akó.

Naʻe toe foki ʻa ʻEletā Sitīvenisoni ki he ʻUnivēsiti ʻo e Siteiti ʻIutaá ki heʻene ako ki he pisinisí mo e fefakatauʻakí. Naʻá ne fakamoleki ha taimi lahi ʻi he laipelí. “Ko e taimi kotoa pē naʻá ku hū atu ai, naʻe talitali ʻaki au ha fakaʻilonga naʻe pehē, ʻPea ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú ke maʻu, ke ke maʻu mo e ʻiló’ [Lea Fakatātā 4:7].” Naʻe iku tohitongi ʻa e potu folofolá ni ʻi hono lotó pea hoko ʻi he ʻosi ha ngaahi taʻu mei ai ko e tefito ʻo ha lea ʻi ha fakataha lotu naʻá ne fai ʻi he ʻUnivēsiti ko Pilikihami ʻIongí.

Naʻá ne pehē ʻi he lea ko iá, “ʻOku maʻu ʻa e ʻilo ko ʻení ʻi hono fakatahaʻi ʻa e akó mo e lotú.” “ʻI he taimi ʻoku tau tui mo falala ai ki he ʻEikí, ʻoku haʻu meiate Ia ha ʻilo ʻoku lahi angé ki hotau lotó.”1

Feʻofaʻaki ʻi he ʻInisititiuti

Naʻe fetaulaki mo Lesa Siini Hikilī ʻi he lolotonga ha kalasi Fuakava Motuʻa he ʻinisititiuti fakalotú, naʻe toki hiki mai mei Kalefōnia ki ʻAitahō pea ʻoku hoko ʻeni ko e tokotaha ako ʻi he ʻUnivēsiti ʻo e Siteiti ʻo ʻIutaá. “Naʻe kole ʻe he faiakó kia Lesa ke ne fakatātaaʻi ʻa ʻIvi peá u fakatātaaʻi ʻe au ʻa Sētane ʻo fakataueleʻi ia. ʻOku manatu pē mo malimali, “Ko hono olá, naʻe kiʻi fuofuoloa peá u toki lava ʻo fakalotoʻi ke ma ō ʻo teiti. Naʻá na teiti ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe tahá peá na toki mali ʻi he Temipale ʻAitahō Foló he 1979.

ʻOku fiefia ʻa ʻEletā Sitīvenisoni ʻi he taimi ʻokú ne talanoa ai kau kia Lesá. ʻOkú ne ui ia ko e “huelo ʻo e laʻaá ʻi heʻeku moʻuí.”2 Naʻe maʻu mataʻi tohi ʻa Sisitā Sitīvenisoni ʻi he ako ki he home economics, faiako ʻi he kamataʻanga ʻo ʻena nofo malí, pea foaki maʻu pē hono taimí mo e talēnití ki he ngaahi poate akó, poate fakapuleʻangá mo e fakakoló, ngaahi kautaha, pea mo ha ngaahi ngāue kehe. Ka ʻoku lau ʻe ʻEletā Sitīvenisoni ʻene ngaahi meʻafoaki ko e tauhi ʻapí, ko e taha ia ʻo ʻene ngaahi meʻafoaki kuo foaki ʻe he ʻOtuá: “ʻOkú ne malava ke fokotuʻu ha ʻapi ʻoku uho ʻaki e ongoongoleleí, ha ʻātakai malu mo talitali lelei ʻe lava ke nofoʻia ʻe he Laumālié.” Kuo tāpuekina ʻe he poto ko ʻení, ʻa e moʻui hono husepānití, hono fāmilí, mo ha tokolahi ʻoku nau feohi, fakataha mo e mahino lahi ʻoku maʻu ʻa e fiefia moʻoní mei hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé.

ʻĪmisi
Stevenson family

Naʻe hoko ʻa ʻEletā mo Sisitā Sitīvenisoni ko e ongomātuʻa ki ha ngaahi foha ʻe toko fā. ʻOkú ne pehē “Kuo mau fiefia fakataha ʻi he meʻa kotoa pē ʻi he ngaahi taʻu lahi.” “Ko e tamaiki tangatá naʻa nau vaʻinga pasiketipolo, ʻakapulu, peisipolo, mo e tenisi. ʻOku mau manako kotoa ʻi he four wheeling, snow mobiling, sikií, fakapaheke he sinoú, mo ha ngaahi sipoti kehekehe ʻi he vaí. Ka, naʻe toe tākiekina ʻe Lesa homa ngaahi fohá ʻaki ha konga ʻo e anga fakafonuá, ʻo fakatupulaki ʻiate kinautolu ke nau manako ʻi he mūsiká mo e ʻātí. Naʻe pau ke ne ngāue ʻaki e ‘mālohi fakatuʻasino’ ʻo e tamaiki tangatá, ko ha founga ia ke fakahoko ai ʻe homau fāmilí e ngāue tokoni ki he niʻihi kehé.”

Ko Hono Fokotuʻu ha Pisinisi

Naʻe tupu e ngāue fakapisinisi ʻa ʻEletā Sitīvenisoní mei heʻene saiʻia ʻi he kakai ʻo ʻĒsiá. Naʻe kamata mo hano ngaahi kaungāmeʻa, ʻi heʻene foki mei heʻene ngāue fakafaifekaú, ke hū mai ha ngaahi nāunau ki he meʻaʻofá mei ʻĒsia. Naʻe tupu ʻeni ʻo aʻu ki hono fakatau atu ʻo e ngaahi nāunau ki he moʻui leleí. Naʻe tupu ʻenau kiʻi pisinisí ʻi he taʻu ʻe tolungofulu tupu hono hokó, ʻo hoko ko ha kautaha lahi ʻo ngāue ai ha kakai ʻe toko 2,500 tupu.

ʻOku manatuʻi ʻe ha taha ngāue ʻa e meʻa naʻe ʻi he loto ʻo e tangata pisinisi ko ʻEletā Sitīvenisoní ʻo pehē, “Naʻa mau aleaʻi ha meʻa fakapisinisi naʻe faingataʻa.” Naʻá ku talaange kuo pau ke mau fakapapauʻi te mau fai ʻa ia naʻe fakalaó. Naʻá ne talamai kiate au ʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻemau fai ʻa ia naʻe fakalaó ka kuo pau ke mau fai ʻa ia naʻe totonú.”

ʻOku pehē ʻe ʻEletā Sitīvenisoni, “ʻOku lelei ki he pisinisí ke tuku ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni leleí ke nau nofoʻia koe.” Ko e faitotonú, ngāue mālohí, ʻofá, fakaʻapaʻapaʻi ʻo e kakaí—mo fie maʻu ke nau haʻisiá—ʻoku ʻikai ko ha ngaahi fakakaukau ke talanoaʻi mo fakaʻaongaʻi pē ʻi he Sāpaté. ʻOku totonu ke fakahoko kinautolu ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo e uiké.”

ʻI he tupulaki ʻa e pisinisí, naʻe pehē ai pē mo e fie maʻu hono taimí: “Naʻá ku hoko ko ha pīsope kei siʻi mo ha fānau kei iiki peá u toe faʻa toutou folau ki ʻĒsia ʻi he taʻu. Naʻe fakalea mai ʻeku tamaí ʻo ne pehē, ‘Kuó u fakatokangaʻi ko e taimi ʻokú ke nofo ai mo ho fāmilí, ʻoku ʻikai ke ke ʻi ai moʻoni ʻiate kinautolu. ʻOku ou manavasiʻi he ko hono ʻuhingá, ko e taimi ʻokú ke ʻi he ngāué aí, ʻoku ʻikai tukutaha ki ai hoʻo tokangá, pea ko e taimi ʻokú ke ngāue ai ko e pīsopé, te ke ala hohaʻa ki hoʻo ngāué pe fāmilí. ʻOku fie maʻu ke palanisi ange hoʻo moʻuí.’”

Naʻe ongo mālohi ʻa e akonaki ko ʻení. ʻOku pehē ʻe ʻEletā Sitīvenisoni, “Naʻá ku ako ʻoku mahuʻinga ke tauhi ʻa e fāmilí, ngāué, mo e fatongia faka-Siasí ke palanisi, pea mo fakapapauʻi ʻokú ke tauhi lelei foki mo koe.

Ui ke Ngāue—Toutou Fakahoko

Naʻe tuʻo taha hano faleʻi ʻe ha tangata pisinisi ʻa ʻEletā Sitīvenisoni ke ne “ako, tānaki, pea mo ngāue.” Naʻe siviʻi ʻa e konga ʻo e “ngāue” ko iá ʻi he 2004, ʻi he taimi naʻe fakatou ui ai ʻa ʻEletā Sitīvenisoni mo hono kaungā-pisinisí fuoloa ko Sikoti Uatesoni na hoko ko ha ongo palesiteni fakamisioná. Naʻá na ongoʻi naʻe fie maʻu ke na fakamatala ki ha kau maʻu ʻinasi mo ha kau pisinisi kehekehe ʻa e ʻuhinga ʻokú na mavahe fakataimi ai mei heʻena kautahá. Naʻá na ʻaʻahi fakatāutaha ki he taha kotoa.

ʻOkú ne pehē, “Ko e taimi naʻá ma fakamatalaʻi ai homau uiuiʻí pea te ma ngāue ʻi ha taʻu ʻe tolu ʻo ʻikai maʻu ha totongi mei he Siasí, naʻa nau tali hono leleí.” Naʻá na tuku ʻa e pisinisí ki ha timi ngāue falalaʻanga, pea naʻe tupu.

Naʻe fakatokangaʻi ʻe ʻEletā Sitīvenisoni ʻi heʻene hoko ko e palesiteni ʻo e Misiona Siapani Nakoiá, naʻe toe lahi ange ʻene ʻofa ʻi ʻĒsiá. ʻOkú ne pehē, “ʻOku ou lau ia ko hoku ʻapi fika ua.” Naʻe fakautuutu ange lahi ʻene ʻofa ki hono uaifí ʻi heʻene vakai ki heʻene tali ʻa e anga ʻo e feituʻú, tokoni ki he kakai kehé, kau ai e kau faifekaú mo e kāingalotú, mo kei ohi hake ʻena ongo tamaiki tangata naʻa nau oó. Naʻe hoko ha ngaahi papi ului ʻe niʻihi tuʻunga ʻi heʻene feinga ke fakamaheni kiate kinautolu naʻa nau feohí.

Naʻe māhina pē fitu ʻena foki mai ki ʻapí ʻi he taimi naʻe ui ai ʻa ʻEletā Sitīvenisoni ke kau ʻi he Kōlomu ʻUluaki ʻo e Kau Fitungofulú ʻi he 2008.

“Naʻá ku moʻutāfuʻua mo loto fakatōkilalo. Naʻá ku fakakaukau, ‘ʻOku tokolahi ha niʻihi kehe te nau ala ngāue lelei ange ʻiate au.’ Ka ne u fakakaukau ki he ngaahi taimi ʻi muʻá—ʻi he taimi naʻá ku hoko ai ko e palesiteni e kōlomu ʻo e kaumātuʻá, aleaʻanga māʻolunga, pīsope, mo e tokoni ʻi he kau palesitenisī fakasiteikí, ʻi heʻeku ongoʻi naʻe ʻikai ke u taukei feʻunga ke fai ʻa e ngaahi meʻa naʻe fie maʻu ke u faí. Kuó u ako, ki muʻa ke uiuiʻi kitautolú, mahalo pē he ʻikai ke tau feʻunga, ka ʻoku kamataʻi ʻe he uiuiʻí hano fakafeʻungaʻi fakalangi.

“ʻOku talamai ʻe he taha ʻo e ngaahi folofola ʻoku ou saiʻia taha aí ha meʻa ʻe ua ʻoku totonu ke tau fai ʻi he taimi ʻoku uiuiʻi ai kitautolú: ʻUluakí, ‘ke ke faivelenga.’ Uá, tuʻu ʻi he lakanga kuo fili koe ki aí (vakai, T&F 81:5). ʻOku ʻuhinga ʻeni kiate au ke fakahaaʻi ʻa e tuí, ako ʻa e meʻa ʻoku fie maʻú, pea fai ʻa e meʻa kotoa te ke lavá, ke fakahoko ho uiuiʻí Kapau te tau fai ʻeni, ʻe fakahoko mo fakafeʻungaʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tāpuekina ha niʻihi kehe.”

Toe Foki pē ki ʻĒsia

Naʻe vaheʻi ʻa ʻEletā Sitīvenisoni ʻi heʻene hoko ko e Fitungofulú ko ha tokoni ʻi he Kau Palesitenisī Fakaʻēliá pea mo toe palesiteni ʻo e ʻĒlia ʻĒsia Tokelaú.

Naʻe haveki ʻe ha mofuike mo ha peau kula ʻa Siapani ʻi Māʻasi 2011. Naʻe fakatupu ʻe he mālohi ʻo e mofuike 9.0 ha foʻi peau naʻe mate ai ha toko 20,000, nofo hopoate lauiafe, mo fakaʻauha ha ʻū ʻapi ʻe 550,000.

ʻĪmisi
Elder Stevenson visiting a disaster zone

Naʻá ne toutou ʻaʻahi ki he ʻēlia naʻe uesia ʻi he fakatamakí. ʻOkú ne pehē, “ʻI heʻemau feʻiloaki mo e kakaí, naʻe kehekehe ʻemau ngaahi ongó.” ʻOkú ne pehē, “Naʻa mau fakatokangaʻi ʻi he taimi tatau ʻa e fakamamahí mo e maté ʻo tuifio ʻa e ʻamanaki leleí mo e langalanga foʻoú. Naʻe faʻa ongo ki homau lotó ʻa ʻemau siotonu ʻi he lolo fakamoʻui ʻo e ʻofa hotau Fakamoʻuí.”

ʻIkai ngata ai, naʻe siotonu ʻi hono tokoniʻi ʻe he Siasí kinautolu naʻe paeá: “Ko e malava ko ia ke ngāue ki ha meʻa fakamamahi mo tokoni ʻi hono foʻu ha founga tokoní—ko e hāsino ia hono fakahoko ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní hono ngaahi fatongia fakalangi ke tokangaʻi ʻa e paeá mo e masivá.” Naʻá ne fakamatalaʻi ia ko ha faingamālie toputapu ke tokoni ai kiate kinautolu ʻoku masivá pea mo fakapapauʻi ʻoku fai ʻe he toengá ʻa e meʻa tatau: “Naʻa mau ʻilo ai ki he lelei ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá.”

Ko e Tukufakaholo ʻo e Kau Pīsopé

ʻĪmisi
Presiding Bishopric in 2012

Naʻe toe ongo mamafa ange ki hono lotó ʻa e ʻofa mamahí, ʻi he taimi naʻe ui ai ia ʻi he 2012 ko e Pīsope Pulé. Naʻá ne tokangaʻi ʻi he fatongia ko iá ha kau ngāue tokolahi naʻa nau ʻoatu ha ngaahi tokoni fakauelofea ki he Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní mo ha niʻihi kehe, pea pehē foki ha tokoni ʻofa fakaetangata ki he fānau ʻa e Tamai Hēvaní ʻi ha “niʻihi ʻo e ngaahi feituʻu faingataʻa tahá, niʻihi ʻi he ngaahi feituʻu masiva tahá, mo e niʻihi ʻi he ngaahi potu fakamamahia lahi taha he funga ʻo e māmaní.”3

ʻOku mahuʻinga makehe ʻa e fatongia ʻo e pīsopé kia ʻEletā Sitīvenisoni. Ko ʻene fakamatalá ʻeni, “ʻI hoku taʻu 12, naʻe ui ʻeku tamaí ke hoko ko ha pīsope.” “Naʻe tokolahi e kau uitou ʻi he uōtí, pea naʻe faʻa ʻave au heʻeku tamaí ʻi he taimi naʻá ne tokangaʻi ai kinautolú. Naʻá ne fekau au ke u tokangaʻi e ʻū kapa vevé, fakamaau ha meʻa ʻi he falé, pe kole hoku ngaahi kaungāmeʻá ke nau tokoni ki hono tafi e vevé pe tata e sinoú. Naʻá ku ongoʻi fiefia maʻu pē ʻi he taimi naʻá ma ō aí. Naʻe tokoni e ʻaʻahi ki he kau uitoú ke u fakatokangaʻi ko e konga e meʻa ʻoku fai ʻe he kau pīsopé ko hono tokoniʻi fakatāutaha ʻa e kakaí. ʻOku hoko e kau pīsope ʻo e Siasí ko ʻeku kau moʻungaʻitangata.”

Ko ha Talaʻofa mei ha Palōfita

Naʻe maʻu ʻe Pīsope Sitīvenisoni ʻi he Tūsite kimuʻa he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2015 ha telefoni ʻo kole ke talanoa mo Palesiteni Tōmasi S. Monisoni mo hono ongo tokoní.

“Naʻe fakamatala mai ʻe Palesiteni Monisoni ko ʻene [fakahoko mai] ha ui [ke u kau] ki he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻá ne ʻeke mai pe te u tali. … Naʻá ku tali ʻo ange. Pea … toki lea ʻofa mai ʻa Palesiteni Monisoni kiate au, ʻo ne fakamatalaʻi hono ui ia ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí ko e ʻAposetoló, … naʻe ongoʻi taʻetaau mo ia. Naʻá ne fakahinohinoʻi lelei au, Pīsope Sitīvenisoni, ʻe fakafeʻungaʻi ʻe he ʻEikí kinautolu ʻokú Ne uí.’ Kuo hoko e lea fakanonga ʻa ha palōfita [talu mei ai] ko ha maʻuʻanga fakanonga.”4

Ko ʻEletā Keuli E. Sitīvenisoní ko ha tangata moʻoni ʻoku ʻikai ha kākā. Te ne kei tokoni pē ki he paeá mo e masivá, hangē ko ʻene hoko ko e ʻAposetoló, pea mo ia naʻá ne fai ʻi heʻene hoko ko e Pīsope Pule mo e Fitungofulú, pea ʻi heʻene moʻuí kotoá. Te ne muimui ʻi he fekau fakafolofola ke “tokoniʻi ʻa e vaivaí, hiki hake ʻa e ngaahi nima ʻoku tautau ki laló, pea fakamālohia ʻa e ngaahi tui ʻoku vaivaí” (T&F 81:5). Ko ha uiuiʻi faingataʻa, ka ko ha uiuiʻi ʻoku taau mo ia koeʻuhí ko ʻene loto mahinó.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Gary E. Stevenson, “Lean Not unto Thine Own Understanding” (fakataha lotu ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, Sānuali 14, 2014), 2, 3, speeches.byu.edu.

  2. Gary E. Stevenson, “Ngaahi Moʻoni Mahinongofua mo Pelepelengesi,” Liahona, Nōvema 2015, 92.

  3. Gary E. Stevenson, fakataha mo e mītiá, ʻOkatopa 3, 2015.

  4. Gary E. Stevenson, “Ngaahi Moʻoni Mahinongofua mo Pelepelengesi,” 91.