Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 2: Ko ha Fuka ki he Ngaahi Puleʻangá, ko ha Maama ki Māmani


Vahe 2

Ko ha Fuka ki he Ngaahi Puleʻangá, ko ha Maama ki Māmani

“Ko ha taimi ʻeni ke mālohi ai. Ko ha taimi ke laka atu ki muʻa ʻo ʻikai momou, ʻo ʻiloʻi lelei hono ʻuhinga, maokupu, pea mo e mahuʻinga hotau misioná.“

Mei he Moʻui ʻa Kōtoni B. Hingikelií

Naʻe fakahoko ʻe Kōtoni B. Hingikelī ha ngāue fakaʻosi mei heʻene palesiteni fakamisioná, Siosefa F. Mēlili, ʻi heʻene foki mai pē mei heʻene ngāue fakafaifekau ʻi ʻIngilaní. Ko ha mēmipa foki ʻa Palesiteni Mēlili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea naʻá ne kole kia Kōtoni ke ne fai ha lipooti ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí: Palesiteni Hiipa J. Kalānite, J. Lūpeni Kalake ko e Siʻí, mo Tēvita O. Makei. Ne fetuʻutaki ʻa Kōtoni ki he sekelitali ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo aleaʻi ha taimi.

Ko e taimi naʻe hū atu ai ʻa Kōtoni ki he loki alēleaʻanga ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, naʻe talitali fiefia ia ʻe Palesiteni Kalānite mo hono ongo tokoní. Pea pehē ange leva ʻa Palesiteni Kalānite, “Misa Hingikelī, te mau tuku atu ha miniti ʻe hongofulu mā nima ke ke fakahā mai e meʻa ʻoku fie maʻu ʻe ʻEletā Mēlili ke mau fanongo ki aí.“ Ne toki mavahe ʻa Kōtoni mei he lokí ʻi ha ʻosi ha houa ʻe taha mo e miniti ʻe hongofulu mā nima mei ai. Naʻá ne fakamatala ʻi he miniti ʻe hongofulu mā nima ne tukuangé, ʻa e meʻa naʻe tokanga ki ai ʻene palesiteni fakamisioná—naʻe fie maʻu ʻe he kau faifekaú ha ngaahi tohi kuo paaki fakalelei ke tokoni ʻi heʻenau ngāué. Naʻe fakaiku ʻene fakamatala nounoú ki ha ngaahi fehuʻi mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo ha pōtalanoa houa ʻe taha.

Naʻe ongoʻi ʻe Kōtoni, ʻi he ʻosi hono fakahoko ʻene ngāué, “kuo kakato moʻoni ʻene ngāue fakafaifekaú, pea kuo taimi ke hoko atu ʻo palani ki he kahaʻú.“ Kuó ne ʻosi mei he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá mo ha mataʻitohi ʻi he lea faka-Pilitāniá, pea naʻá ne fie feinga ki ha mataʻi tohi MA ʻi he faiongoongó he ʻUnivēsiti ʻo Kolomupiá ʻi Niu ʻIoke Siti. Ka naʻe liliu ʻene palaní ʻi ha telefoni he ʻosi ha ʻaho ʻe ua ʻene talanoa mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí. Ko e telefoní meia Palesiteni Makei, ʻo pehē mai: “Misa Hingikelī, naʻa mau aleaʻi ʻi he fakataha ʻa e Kau Palesitenisií mo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻaneafi e meʻa ne tau talanoa ki ai he lolotonga ʻetau ʻinitaviú. Pea kuo mau fokotuʻu ha kōmiti ʻoku ʻi ai ha kau mēmipa ʻe toko ono ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻo sea ai ʻa ʻEletā Sitīveni L. Lisiate, ke ngāueʻi e ngaahi fie maʻu naʻá ke fakamatalaʻí. ʻOku mau fie fakaafeʻi koe ke ke haʻu ʻo ngāue mo e kōmití.“1

Naʻe tali ʻe Kōtoni ʻa e fakaafé pea fakangāueʻi ia ko e sekelitali pule ʻo e Kōmiti ne toki fokotuʻu ki he Lētioó, Tuʻuakí, mo e Nāunau ki he Ngāue Fakafaifekaú. Naʻe ʻikai ke toe ʻalu ki he ʻUnivēsiti Kolomupiá, pea naʻe ʻikai teitei hoko ko ha faiongoongo ke pulusi ha ongoongo ʻo māmani. Ka, naʻe ngāue ʻi heʻene moʻuí ke pulusi ʻa e ngaahi ongoongo fakafiefia ʻo e ongoongoleleí. Naʻe fakalahi kimui ange ʻa e ngaahi fatongiá ni, ʻi he taimi naʻá ne hoko ai ko ha Taki Māʻolungá.

Naʻe faʻa maʻu ʻe Kōtoni B. Hingikelī ha ngāue ke ʻinitaviu ai ʻe ha kau faiongoongo, kuó ne ʻosi fakatupulaki e poto ke fakamatala mahino ʻo aʻu ki he ngaahi tūkunga faingataʻá. ʻI heʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻe hoko atu ʻene tali e ngaahi faingamālie peheé, ʻo fakahoko ʻene tafaʻakí ke tokoni ke ʻomai e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí “ki tuʻa mei he kakapú“ (T&F 1:30). Naʻá ne pehē:

“ʻOku ou tui mo fakamoʻoniʻi ko e misiona ʻo e Siasí ni ke tuʻu ko ha fuka ki he ngaahi puleʻangá mo e maama ki māmani. Kuo hilifaki kiate kitautolu ha fekau fakalūkufua he ʻikai ke tau lava ʻo kalo pe afe mei ai. ʻOku tau tali e fekau ko iá mo fakapapau ke fakahoko ia, pea ʻi he tokoni ʻa e ʻOtuá te tau fai ia.“2

ʻĪmisi
Salt Lake Temple

“Ko e misiona ʻo e Siasí ni ke tuʻu ko ha fuka ki he ngaahi puleʻangá mo ha maama ki māmani.“

Ngaahi Akonaki ʻa Kōtoni B. Hingikelií

1

ʻOku mafola atu ʻa e Siasí ke ne fakafonu ʻa e māmaní kotoa, ʻo hangē ko e teka ʻa e maka ʻi he mata meʻa-hā-mai ʻa Tanielá.

Naʻe kamata e Siasí ni ʻaki e lotu loto fakatōkilalo ʻa e kiʻi tamasiʻi ko Siosefa Sāmitá he vaoʻakau he faama ʻa ʻene tamaí. Kuo tupulaki e ngāué ni mei he aʻusia fakaofo ko ia, ʻa ia ʻoku tau ui ko e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí. … Ko e fakataipe moʻoni ia ʻo e mata meʻa-hā-mai ʻa Taniela ki ha maka naʻe tā mei he moʻungá taʻe kau ai ha nima, ʻoku teka atu ke ne fakafonu ʻa e māmaní kotoa (vakai, Taniela 2:44–45). 3

Ko e taimi ne fokotuʻu ai ʻa e Siasí ʻi he 1830 naʻe toko ono pē ʻa e kāingalotú [mo] ha kau tui tokosiʻi pē, naʻa nau nofo kotoa ʻi ha kolo naʻe ʻikai fuʻu ʻiloa. … ʻOku tupulaki e ngaahi siteiki ʻo Saioné he ʻahó ni ʻi he siteiti kotoa pē ʻo e ʻIunaiteti Siteití, ʻi he potufonua kotoa pē ʻo Kānata, ʻi he siteiti kotoa pē ʻo Mekisikou, ʻi he fonua kotoa pē ʻi ʻAmelika Lotoloto pea ʻi ʻAmelika Tonga kotoa.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi potu siasi ʻi he ʻOtumotu ʻo Pilitāniá mo ʻIulope kotoa, ʻa ia kuo kau ai ha lauiafe ki he Siasí ʻi he ngaahi taʻu ko ʻení. Kuo aʻu atu e ngāué ni ki he ngaahi puleʻanga he tokelau ʻo ʻIulopé (Baltic) pea ʻalu hifo ai ki Pulukālia mo ʻAlapēnia mo ha ngaahi feituʻu kehe he konga ko ia ʻo māmaní. ʻOku aʻu atu ki he ʻēlia lahi ʻo Lūsiá. ʻOku aʻu hake ki Mongokōlia pea pehē hifo ki he ngaahi puleʻanga kotoa ʻo ʻĒsiá mo e ngaahi ʻotumotu ʻo e Pasifikí, ki ʻAositelēlia, mo Nuʻusila, pea ki ʻInitia mo ʻInitonēsia. ʻOku tupulaki ʻi ha ngaahi fonua lahi ʻo ʻAfilika. …

Ka ko e kamataʻangá pē ia. ʻE kei fakalakalaka mo tupulekina ʻa e ngāué ni pea mo mafola ʻi he funga ʻo e māmaní.4

2

Naʻe maʻu ʻe he kau fuofua taki ʻo e Siasí ha fakakaukau fakakikite ki he ikuʻanga ʻo e ngāue ʻa e ʻEikí.

ʻI he ʻaho 24 ʻo Siulai 1847, ne tūʻuta ai ʻa e kulupu paionia ʻo hotau kakaí ki he teleʻa [Sōlekí]. Naʻe ʻi ai ha ʻuluaki kulupu naʻe ʻosi tūʻuta mai ʻi ha ʻaho ʻe taha pe ua kimuʻa. Naʻe aʻu mai ʻa Pilikihami ʻIongi ʻi he ʻaho Tokonaki. ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe fakahoko ai e ngaahi houalotu ʻo e Sāpaté ʻi he pongipongí mo e efiafí. Naʻe ʻikai ha faʻahinga fale fakataha ia ke fakataha ai. ʻOku ou tui naʻa nau heka ʻi he kau ʻo ʻenau ngaahi salioté, ʻi he vela ʻafu ʻo e Sāpate ko ia ʻo Siulaí, ʻo falala ki he veʻeteká, he lolotonga e lea ʻa e Kau Takí. Naʻe mei ʻosi e faʻahitaʻú, pea naʻa nau fehangahangai mo ha ngafa kāfakafa mo fakavavevave kapau ne fie maʻu ke nau tō e tengaʻi ʻakaú ki he faʻahitaʻu hokó. Ka naʻe kole ʻe Palesiteni ʻIongi ke ʻoua te nau maumauʻi ʻa e Sāpaté he taimi ko iá pe ʻi he kahaʻú.

Naʻa nau vahevahe ki ha ngaahi kulupu ʻi he pongipongi hokó ke vakaiʻi ʻa e ʻātakaí. Naʻe fononga lalo hake ʻa Pilikihami ʻIongi, Uilifooti Utalafi, mo ha niʻihi ʻo honau kaungā fonongá mei honau nofoʻangá. … Naʻa nau kaka ʻi ha tumuʻaki moʻunga fuopotopoto, ka ne faingataʻaʻia ʻa Palesiteni ʻIongi tuʻunga ʻi heʻene puke kimui ní.

Ko e taimi ne tuʻu ai ʻa e Kau Takí ʻi he tumuʻaki moʻungá, naʻa nau vakai ki he teleʻa ʻi honau tafaʻaki fakatongá. Naʻe meimei ke kakā e konga lahi, tuku kehe pē ʻa e ʻulu uilou mo e ʻakau (rushes) naʻe tupu he fanga kiʻi tafenga vai naʻe tafe ai ʻa e vaí mei he moʻungá ki he anó. Naʻe hala ha faʻahinga fale ai, ka ne ʻosi pehē ʻe Pilikihami ʻIongi ʻi he Tokonaki kimuʻá, “Ko e feituʻú ʻeni.“

Naʻe fakahingoa e tumuʻaki moʻunga ne nau tuʻu aí ko e Ensign Peak ko e fakatatau ki he ngaahi lea fakakikite maʻongoʻonga ko ʻeni ʻa ʻĪsaiá: “Pea te ne [ʻuhinga ki he ʻOtuá] hiki hake ha fuka ki he ngaahi puleʻanga mei he mamaʻó, pea te ne sisī kiate kinautolu mei he ngataʻanga ʻo māmaní: pea vakai, te nau haʻu vave mo fakatoʻotoʻo.“ (ʻĪsaia 5:26.)

“Pea te ne fokotuʻu ha fuka maʻá e ngaahi puleʻangá, pea fakatahaʻi mai ʻa e kau liʻekina ʻo ʻIsilelí; pea te ne tānaki ʻa e kakai kuo fakamoveteveteʻi ʻo Siutá mei he ngaahi tuliki ʻe fā ʻo e māmaní.“ (ʻĪsaia 11:12.) …

ʻOku ou fakakaukau, mahalo [ko e Kau Takí ni] naʻa nau talanoa ʻi he meʻa ko iá ke langa ha temipale … ko e fakahoko e ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá:

“Pea ʻe hoko ʻo pehē ʻi he ngaahi ʻaho ʻamuí, ʻe fokotuʻu maʻu ʻa e moʻunga ʻo e fale ʻo Sihová ʻi he tumutumu ʻo e ngaahi moʻungá, ʻe hiki hake ia ke māʻolunga ʻi he ngaahi moʻungá; pea ʻe tafe ki ai ʻa e ngaahi puleʻanga kotoapē.

“Pea ʻe ʻalu ʻa e kakai tokolahi mo nau pehē; Mou haʻu, ke tau ʻalu hake ki he moʻunga ʻo Sihová, ki he fale ʻo e ʻOtua ʻo Sēkopé; pea te ne akonakiʻi ʻa kitautolu ʻi hono ngaahi halá, pea te tau ʻaʻeva ʻi hono ngaahi halá“ koeʻuhí ʻe ʻalu atu ʻi Saione ʻa e fonó, pea mo e folofola ʻa Sihová mei Selusalema.” (ʻĪsaia 2:2–3.)

Mahalo kapau naʻe fanongo ha taha ki he kau tangatá ni ʻi he pongipongi ko ia ʻo Siulai 1847, te ne pehē ʻoku fakavalevale. Naʻe ʻikai ke nau hangē ha kau taki mo ha ngaahi fakaʻānaua maʻongoʻongá. Naʻe ʻikai ke nau hangē ha kau pulé ʻo fakakukafi hono siofi e ngaahi mapé mo palani ha ʻemipaea. Ko e kakai kuo tuli, ʻo kapusi mei honau kolo fakaʻofoʻofa ʻi he [Vaitafe] Misisipí ki he feituʻu maʻomaʻonganoa ko ʻeni ʻo e Hihifó. Ka naʻa nau maʻu ha vīsone mei he folofolá mo e ngaahi lea ʻo e fakahaá.

ʻOku ou fakatumutumu ʻi he ʻilo mamaʻo ʻa e kiʻi kulupu ko iá. Naʻe fakatou taʻeufi mo hangatonu. Naʻe meimei ke taʻe-mafakakaukaua. Ko kinautolu ʻeni, meimei ke maile ʻe lauiafe [kilomita ʻe 1,600] mei he nofoʻanga ofi taha ki he hahaké pea meimei maile ʻe valungeau [kilomita ʻe 1,300] mei he Matāfanga ʻo e Pasifikí Naʻa nau ʻi ha faʻahinga ʻea taʻe-ʻiloa. Naʻe kehe ʻa e kelekelé mei he kelekele ʻuliʻuli lelei ʻo ʻIlinoisi mo ʻAiouaá, ʻa ia naʻe lahi ʻenau nofo ai kimui ní. Kuo teʻeki ai ke nau tō ha ngoue heni. Kuo teʻeki ai ke nau foua ha faʻahitaʻu momoko. Kuo teʻeki ai ke nau langa ha faʻahinga meʻa. Naʻe lea ʻa e kau palōfita ko ʻeni, kuo nau tui ha vala motuʻa mo maikiiki he fonongá, mo ha ngaahi sū puti ne nau tui ʻi ha maile ʻe lauiafe mei Nāvū ki he teleʻá, kau ki ha vīsone he taʻu ʻe afe. Naʻa nau lea mei ha vakai fakapalōfita ki he ikuʻanga fakaofo ʻo e ngāue ko ʻení. Naʻa nau hifo mai mei he tumuʻaki moʻungá he ʻaho ko iá ʻo kamata ngāue ke hoko ʻenau fakaʻānauá.5

ʻĪmisi
leaders on Ensign Peak

ʻOsi ha ʻaho ʻe ua mei he tūʻuta ʻa Pilikihami ʻIongi mo ha niʻihi kehe ʻo e kau takí ki he Teleʻa Sōlekí, kuo nau kaka ʻi ha moʻunga tumuʻaki fuopotopoto, ʻo vakaiʻi hono ʻātakaí.

3

Kuo pau ke ʻoua naʻa ngalo ʻiate kitautolu e ikuʻanga fakalangi ʻo e ngāue ʻa e ʻOtuá mo e tafaʻaki ʻoku tau fakahoko aí.

Ko e taimi ʻe niʻihi ʻi hotau kuongá, ʻoku puli ʻiate kitautolu e ʻata totonú, ʻi heʻetau fononga ʻi hotau ngaahi hala lausiʻí mo fakahoko hotau kihiʻi fatongiá. Ko e taimi naʻá ku kei siʻi aí, naʻe lahi ʻa e fanga hoosi tohó. Ko ha konga mahuʻinga ʻo e teuteú ko e pití. Naʻe ʻi he pití ha ongo tāpuni ki he matá, he ongo tafaʻakí takitaha. Naʻe fokotuʻu ai ke sio hangatonu pē hōsí kimuʻa kae ʻikai ki he tafaʻakí. Naʻe faʻu ia ke taʻofi haʻane ilifia pe fakahohaʻasi pea ke tokanga taha pē ki he halá ʻi hono vaʻé.

ʻOku ʻi ai hatau niʻihi ʻoku ngāue ʻo hangē ʻoku ʻi ai ha meʻa tāpuni ʻi hotau matá. ʻOku tau sio taha pē ki hotau kiʻi hala lausiʻí. ʻOku ʻikai ke tau fakatokangaʻi ha meʻa ʻi he fālahi e ʻatá. Mahalo ko hotau fatongiá ko ha kiʻi uiuiʻi siʻisiʻi pē ʻi he Siasí. Ka ʻoku lelei ke fakahoko e fatongia ko iá ʻi he faivelenga. Pea ʻoku toe sai foki ke ʻiloʻi e founga ʻoku tokoni ai e fatongia ko iá ki he polokalama fakalūkufua ʻo e puleʻanga tupulaki ʻo e ʻOtuá.

Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī … , ha lea ʻa ha faʻu tohi ʻe taha ne pehē, “Saveaʻi ʻa e ngaahi loto ʻataʻatā lalahí kae ngoueʻi ʻa e ngaahi lotoʻataʻatā īkí.“

Ko ʻeku fakaʻuhinga ki he kupuʻi lea ko iá, ʻoku totonu ke tau ʻiloʻi ha faʻahinga meʻa ki hono māokupu mo e loloto mo e māʻolunga—kāfakafa mo e fakaʻofoʻofa, lahi mo e kānokato—ʻo e polokalama ʻa e ʻEikí, pea ngāue faivelenga ke feau hotau fatongia he konga kuo vaheʻi mai ʻo e polokalama ko iá.

ʻOku tau takitaha fie maʻu kotoa ha kiʻi fatongia ke fakahoko. Lolotonga ʻetau fakahoko iá, kuo pau ke ʻoua naʻa teitei ngalo ʻiate kitautolu e ʻīmisi totonú, ʻa e ʻata lahi ʻo e ikuʻanga fakalangi ʻo e ngāué ni. Naʻe tuku mai ia kiate kitautolu ʻe he ʻOtua ko ʻetau Tamai Taʻengatá, pea ʻoku tau takitaha maʻu ha ngāue ke fakahoko ʻi hono lalanga hono kupesi fakaʻofoʻofá. Mahalo ko ʻetau tokoni fakafoʻituituí ʻe siʻisiʻi, ka ʻoku ʻikai ke taʻe-mahuʻinga ai. …

… Lolotonga hoʻo fakahoko hoʻo tafaʻaki kuo ui koe ki aí, ʻoua naʻa teitei ngalo e ʻata fakaʻeiʻeiki kakato mo fakaʻofoʻofa e taumuʻa e meʻá ni, ko e kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá. Fakahoko lelei ho kiʻi fatongia he ngāué ni, ko hono foungá naʻe fokotuʻu ia maʻatautolu ʻe he ʻOtua ʻo e Langí. Hiki ke māʻolunga ʻa e fuka ʻoku tau muimui aí. Faivelenga, tuʻu maʻu, angamaʻa, tuitala, ke ʻoua naʻa ʻi ai ha mele ʻi he fuka ko iá.

Ko e vīsone ʻo e puleʻangá ni ʻoku ʻikai ko ha misi pē ʻi he poʻulí pea puli atu ʻi he hopo ʻa e laʻaá. Ko e palani moʻoni ʻa e ʻOtua ko ʻetau Tamai Taʻengatá. ʻOku fekauʻaki ia mo e kotoa ʻo ʻEne fānaú.

Naʻe manatuʻi maʻu pē heʻetau ngaahi kuí [kau paioniá] ʻa e kāfakafa ʻo e ngāue maʻongoʻonga naʻa nau kau aí, he lolotonga ʻenau kini e vao (sagebrush) ʻo e ngaahi teleʻa ko ʻeni ʻo e hihifó [ʻo ʻIutaá] ke fakatoka e fakavaʻe ki ha siteití, ʻi he lolotonga ʻo ʻenau fakahoko kotoa e ngaahi meʻa angamaheni naʻe fie maʻu ke nau fakahoko ke nau moʻui mo tupulaki aí. Ko ha ngāue ia kuo pau ke tau fai ʻi he vīsone tatau naʻa nau maʻú. Ko ha ngāue ia ʻe hoko atu ʻi he hili ʻetau mavahe mei he moʻui ko ʻení. ʻOfa ke tokoni mai e ʻOtuá ke tau fai hotau lelei tahá ko e kau tamaioʻeiki, ne uiuiʻi he malumalu Hono finangalo fakalangí, ke hoko atu mo langa e puleʻangá ʻaki e ngaahi nima taʻe-haohaoa, kuo kau fakataha ke fakahoko ha palani haohaoa.6

4

Te tau lava ʻo hoko ko ha fuka ki he ngaahi puleʻangá ʻe lava ke maʻu ivi mei ai ʻa e kakai ʻo māmaní.

ʻE hoku kāinga, kuo hokosia e taimi ke tau tuʻu fakamakatuʻu ange ai, ke hanga hake hotau matá mo mafao atu ʻetau fakakaukaú ke ʻiloʻi mo mahino lelei ange kiate kitautolu e misiona kilukilua ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko ha taimi ʻeni ke toʻa ai. Ko ha taimi ke laka atu ki muʻa ʻo ʻikai momou, ʻo ʻiloʻi lelei hono ʻuhinga, maokupu, pea mo e mahuʻinga hotau misioná. Ko ha taimi ke fai ai ʻa e meʻa ʻoku totonú neongo pe ko e hā e nunuʻa ʻe muiaki maí. Ko ha taimi ia ke tauhi ai ʻa e ngaahi fekaú. Ko ha taimi ke tokoni ʻi he angaʻofa mo e ʻofa kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá pea mo kinautolu ʻoku hēfano ʻi he fakapoʻulí mo e mamahí. Ko ha taimi ke fakaʻatuʻi mo failelei, ke fefakaʻapaʻapaʻaki mo fefakaʻatuʻiʻaki ʻi he kotoa ʻo ʻetau feohí. Ko hono fakalea ʻe tahá, ke tau anga faka-Kalaisi ange.7

Ka ʻikai liliu ʻe he māmaní e huʻunga lolotonga hono halangá (ʻa ia ko ha meʻa taʻepau ia); pea ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, kapau ʻe hoko atu ʻetau muimui ʻi he ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá, ʻe fakautuutu ʻetau hoko ko ha kakai makehe mo ʻiloa ʻa ia ʻe fakatokangaʻi ʻe he māmaní. Hangē ko ʻení, ʻi he holafa ko ia ʻa e ngeia ʻo e fāmilí ʻi he ngaahi mālohi ʻo māmaní, ʻe toe mahino ange hotau tuʻunga ki he māʻoniʻoni ʻo e fāmilí pea mo toe makehe ange, kapau ne tau maʻu ʻa e tui ke pukepuke ʻa e tuʻunga ko iá.

ʻI he fakaʻau ke mafola lahi ange hono fakahōhōlotoʻi ʻo e feʻauakí, ʻe fakaʻau ke matuitui ange tokāteline ʻo e Siasí mo foʻou ki ha tokolahi, ʻa ia kuo toutou akoʻi ʻo laka hake ʻi he senituli ʻe taha mo e kongá.

ʻI he fakautuutu he taʻu kotoa e inu ʻolokaholó mo e ngāue hala ʻaki e faitoʻo kona tapú ʻi he sōsaietí, ʻe hoko leva hotau tuʻunga, ne fokotuʻu ʻe he ʻEikí ʻi he senituli ʻe taha mo e konga kuo hilí, ke ngalikehe ʻi he ʻao ʻo māmaní. …

ʻI he fakautuutu e hoko ʻa e Sāpaté ko e ʻaho fefakatauʻaki mo e fakafiefiá, ʻe toe hā ngali kehe ange kinautolu ʻoku nau talangofua ki he fono, ne tohi ʻe he toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi Sainai mo fakamamafaʻi ʻe he fakahā ʻo onopōní.

ʻOku ʻikai faingofua maʻu pē ke nofo ʻi māmani kae ʻikai hoko ko hano konga. He ʻikai ke tau lava ʻo moʻui ʻataʻatā pē ʻiate kitautolu pe tokotaha, pe te tau fakaʻamu ki ai. Kuo pau ke tau feohi mo ha niʻihi kehe. Te tau lava ʻo angaʻofa ʻi heʻetau fai iá. ʻE lava ke ʻikai ke tau ʻitangofua. Te tau lava ʻo tekeʻi ha faʻahinga laumālie pe loto fiemāʻoniʻoni. Ka te tau lava ʻo tauhi ʻetau ngaahi tuʻunga moʻuí. …

ʻI heʻetau tauhi ʻeni mo e ngaahi tuʻunga moʻui kehe ʻoku akoʻi ʻe he Siasí, ʻe fakaʻapaʻapaʻi kitautolu ʻe ha tokolahi ʻi he māmaní mo maʻu ha ivi ke muimui ʻi he meʻa ʻoku nau ʻosi ʻiloʻi ʻoku totonú.

Pea ʻi hono fakalea ʻe ʻĪsaiá, “Pea ʻe ʻalu ʻa e kakai tokolahi mo nau pehē, Mou haʻu, pea tau ō hake ki he moʻunga ʻo e ʻEikí, ki he fale ʻo e ʻOtua ʻo Sēkopé; pea te ne akonakiʻi ʻa kitautolu ʻi hono ngaahi halá, pea te tau ʻaʻeva ʻi hono ngaahi halá.“ (ʻĪsaia 2:3.)

ʻOku ʻikai fie maʻu ke tau tukulolo. Kuo pau ke ‘oua naʻa tau tukulolo. ʻE lava ke hoko ʻa e foʻi teʻelango kuo tutu ʻe he ʻEikí ʻi he kuonga ko ʻení ko ha maama ki māmani kotoa, pea ʻi he mamata ʻa e niʻihi kehé ki heʻetau ngaahi ngāue leleí, te nau lava ai ʻo fakalāngilangiʻi ʻetau Tamai ʻi he Langí mo faʻifaʻitaki ʻi heʻenau moʻuí ʻa e ngaahi sīpinga ne nau mātā heʻetau moʻuí.

ʻE lava ke hoko ʻa e kakaí kotoa ko ha kolo ʻoku tuʻu ʻi he moʻungá ke vakai mo ako mei ai ʻa e tangatá, pe ko ha fuka ki he ngaahi puleʻangá ʻe lava ke maʻu ivi mei ai ʻa e kakai ʻo māmaní, ʻo kamata ʻiate koe mo au, ʻi he anga ʻetau moʻuí ʻi hotau ʻapí, ʻi heʻetau ngāue maʻuʻanga moʻuí, pea naʻa mo ʻetau ngaahi fakafiefiá.8

Kapau ko ha meʻa ke tau fakaʻaliʻali e Siasí ko ha fuka ki he ngaahi puleʻangá mo ha maama ki māmani, kuo pau ke tau ʻai fakafoʻituitui lahi ange kiate kitautolu e maama he moʻui ʻa Kalaisí pea ʻi hotau ngaahi tūkunga fakatāutahá. Kuo pau ke ʻoua naʻa tau manavasiʻi ki he nunuʻá, ʻi heʻetau taukaveʻi ʻa e totonú. Kuo pau ke ʻoua naʻa tau teitei manavasiʻi. Naʻe pehē ʻe Paula kia Tīmote:

“He naʻe ʻikai foaki ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻa e laumālie ʻo e manavasiʻí; ka ko e mālohi mo e ʻofa mo e loto fakapotopoto.

“ʻOua naʻá ke mā koe ki he fakamoʻoni ʻa hotau ʻEikí.” (2 Tīmote 1:7–8).9

ʻOku ʻikai totonu ke ke fakataʻetaʻekuhā ʻi he ngāué ni, he ko e ngāue ia ʻa Kalaisi. ʻOku ʻikai totonu ke ke tuʻu pē he tafaʻakí ʻo mamata ʻi he fepaki ʻa e kautau ʻo e leleí mo e koví. …

… ʻOku ou kōlenga atu ʻaki e ivi kotoa ʻoku ou maʻú ke mou ala atu he fatongiá, ʻo mahulu ʻi he ngaahi fie maʻu ʻo ʻetau moʻui fakaʻahó; ʻa ia, ko e tuʻu ʻaliʻaliakí, pea naʻa mo haʻo hoko ko ha taki ʻo lea koeʻuhí ko e ngaahi ngāue ko ia ʻokú ne ʻai ʻetau sivilaisé ke fakaʻofoʻofá mo ʻomi ha fiemālie mo e nonga ki heʻetau moʻuí. Te ke lava ʻo hoko ko ha taki. Kuo pau ke ke hoko ko ha taki, ʻi hoʻo hoko ko e mēmipa ʻo e Siasi ko ʻení, ʻi he ngaahi ngāue ʻoku taukaveʻi ʻe he Siasi ko ʻení. ʻOua naʻa tuku ke ikunaʻi ʻe he manavasiʻí hoʻo feingá.10

ʻOku ʻikai ha meʻa ia ke tau manavasiʻi ai. ʻOku ʻi he fohé ʻa e ʻOtuá. Te Ne liliu ke lelei ʻa e ngāué ni. Te Ne lilingi mai e ngaahi tāpuakí kiate kinautolu ʻoku ʻaʻeva talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú. ʻOku pehē ʻa ʻEne talaʻofá. ʻOku ʻikai totonu ke veiveiua hatau taha ʻi Heʻene malava ke tauhi e talaʻofa ko iá.

… Kuo ʻosi talaʻofa hotau Fakamoʻuí, ʻa ia ko hotau Huhuʻí, ko Sihova Maʻongoʻonga, ko e Mīsaia māfimafí: “Te u muʻomuʻa ʻi homou ʻaó. Te u ʻi homou nima toʻomataʻú pea ʻi homou toʻohemá, pea ʻe ʻi homou lotó ʻa hoku Laumālié, pea ʻe takatakai ʻa kimoutolu ʻe heʻeku kau ʻāngeló, ke poupouʻi hake ʻa kimoutolu” (T&F 84:88).

Naʻá Ne folofola, “Ko ia, ʻoua ʻe manavahē, ʻe tākanga tokosiʻi; failelei; tuku ke kau fakataha ʻa māmani mo heli ke tauʻi ʻa kimoua, he kapau kuo langa ʻa kimoua ki heʻeku maká, ʻe ʻikai te nau lava ʻo ikuna. …

“Sio pē kiate au ʻi he fakakaukau kotoa pē; ʻoua ʻe tālaʻa, ʻoua ʻe manavahē.

“Vakai ki he ngaahi lavea ʻa ia naʻe hokaʻi ai ʻa hoku vakavaká, kae ʻumaʻā foki ʻa e ngaahi mataʻi faʻo ʻi hoku ongo nimá mo e vaʻé; tui faivelenga, tauhi ʻeku ngaahi fekaú, pea te mo maʻu ʻa e puleʻanga ʻo e langí” (T&F 6:34, 36–37).

Kapau te tau taha, mo fetākinima, te tau laka atu ko e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtua moʻuí, ʻo fai e ngāue Hono ʻAlo ʻOfaʻangá, ko hotau ʻEiki, ʻa ia ʻoku tau tauhi ki aí pea ko Hono huafá ʻoku tau feinga ke fakalāngilangiʻí.11

Kuo pau ke tau tuʻu ʻaliʻaliaki. Kuo pau ke tau taʻofi ʻa māmani. Kapau te tau fai ia, ʻe hoko ʻa e Māfimafí ko hotau ivi mo e maluʻi, ko hotau tākitala mo hotau maʻuʻanga fakahā. Te tau maʻu e fakafiemālie ʻo e ʻiloʻi ʻoku tau fai e meʻa naʻá Ne mei ʻai ke tau fakahokó. Mahalo he ʻikai tui tatau ha niʻihi mo kitautolu, ka ʻoku ou tui te nau fakaʻapaʻapaʻi kitautolu. He ʻikai tuku ke tau tuēnoa. ʻOku tokolahi ha niʻihi ʻoku ʻikai ke tau siasi ka ʻoku tatau ʻetau ongó. Te nau poupouʻi kitautolu. Te nau poupouʻi kitautolu ʻi heʻetau ngāué.12

Tau fiefia muʻa ʻi he taimi fakaʻofoʻofa ko ʻeni ʻo e ngāue ʻa e ʻEikí. ʻOua naʻa tau hīkisia pe ʻulupupula. Tau houngaʻia ʻi he loto fakatōkilalo. Pea tuku ke tau takitaha tukupā ʻiate kitautolu te tau tānaki atu ki he lelei ʻo e ngāue maʻongoʻonga ko ʻeni ʻa e Fungani Māfimafí, ke lava ʻo ulo atu he funga māmaní ko ha maama kamo ʻo e ivi mo e lelei ke vakai ki ai ʻa e māmaní kotoa.13

ʻĪmisi
Christ and the Rich Young Ruler

“Kapau ko ha meʻa ke tau hiki hake Siasí ni ko ha fuka ki he ngaahi puleʻangá mo ha maama ki māmani, kuo pau ke tau ʻai fakafoʻituitui lahi ange kiate kitautolu e maama he moʻui ʻa Kalaisí.”

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Ngaahi fehuʻi

  • ʻI hoʻo lau ko ia e konga 1, ko e hā hoʻo ngaahi ongo ʻi hoʻo fakakaukau ki he tupulaki ʻa e Siasí mei he 1830 ʻo aʻu ki he ʻaho ní?

  • Toe fakamanatu e fakamatala ki he kau fuofua paioniá ʻi heʻenau tūʻuta ʻi he Teleʻa Sōlekí (vakai ki he konga 2). Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he fakamatala ko ʻení? Kuo ʻaonga fēfē kiate koe e vīsone fakakikite ʻa e kau ʻuluaki taki ʻo e Siasí? ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke hoko “ko e fuka ki he ngaahi puleʻangá”? (Vakai, ʻĪsaia 5:26; 11:12.)

  • ʻI he konga 3, ne poupouʻi ai kitautolu ʻe Palesiteni Hingikelī ke tau sio ki he “ʻata totonu“ mo e “fālahi e ʻata“ ʻo e ngāue ʻa e ʻOtuá. Ko e hā ʻoku fie maʻu ai ke tau ʻiloʻi ʻa e “ʻata totonú”? Ko e hā ‘oku faʻa ngalo ai ia ʻiate kitautolu he taimi ʻe niʻihí? Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ai ʻetau fanga kiʻi ngāue īkí ʻo tokoni ki he tupulaki e puleʻanga ʻo e ʻOtuá?

  • To e fakamanatu ʻa e ngaahi founga ʻoku pehē ʻe Palesiteni Hingikelī ʻoku hoko ai ʻa e Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko ha “kakai makehe mo ʻiloá.“ (konga 4). Te tau fakatupulaki fēfē ha vīsone mo ha loto-toʻa lahi ange ʻi hono paotoloaki atu e ngāue ʻa e ʻOtuá? ʻE lava fēfē ke tau moʻui ʻi māmani kae ʻikai ʻo māmani ʻa kitautolu? Te tau lava fēfē ke “ʻai ke lahi ange kiate kitautolu e maama he moʻui ʻa Kalaisí“? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke taukaveʻi ʻa e meʻa ʻoku totonú?

Ngaahi Potufolofola Fekauʻaki

Mātiu 5:14–16; 1 Nīfai 14:14; T&F 1:1–6; 65:1–6; 88:81; 115:5–6

Tokoni Fakafaiako

“Fakapapauʻi ʻoku ʻikai ke ke tui ko koe ʻa e ʻfaiako moʻoní.’ Ko ha fehalaaki lahi moʻoni ia. … Fakapapauʻi ʻoku ʻikai ke ke fakafeʻātungiaʻi ia. Ko e konga lahi ʻo e fatongia ʻo ha faiako ko hono teuteuʻi e halá ke aʻusia ʻe he kakaí ha ngaahi meʻa fakalaumālie mo e ʻEikí” (Gene R. Cook, ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻi he ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó [2000], 41).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Sheri L. Dew, Go Forward with Faith: The Biography of Gordon B. Hinckley (1996), 83–85.

  2. “An Ensign to the Nations, a Light to the World,” Ensign or Liahona, Nov. 2003, 82–83.

  3. “Tuku ke Ngaohi ke Fakaʻofoʻofa Maʻu ai Pē ʻe he Angamaʻá Hoʻo Ngaahi Fakakaukaú,” Ensign pe Liahona, Mē 2007, 115.

  4. “Ko e Maka Naʻe Tā mei he Moʻungá,“ Ensign pe Liahona, Nov.2007, 84.

  5. “An Ensign to the Nations,” Ensign, Nov. 1989, 51–52.

  6. “An Ensign to the Nations,” 52–54.

  7. “This Is the Work of the Master,” Ensign, May 1995, 71.

  8. “A City upon a Hill,” Ensign, July 1990, 4–5.

  9. “An Ensign to the Nations, a Light to the World,” 84.

  10. Teachings of Gordon B. Hinckley (1997), 638.

  11. “This Is the Work of the Master,” 71.

  12. “An Ensign to the Nations, a Light to the World,” 83.

  13. “Condition of the Church,” Ensign pe Liahona, Nov. 2004, 6.