Ngaahi Tokoni Ako
Sione, Foha ʻo Sēpetí


Sione, Foha ʻo Sēpetí

Ko e toko taha ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua ʻi he Fuakava Foʻoú, pea ko ha foha ia ʻo Sēpeti mo ha tokoua ʻo Sēmisi. Naʻá ne hoko ko ha tangata toutai ʻi he kamata ʻo ʻene moʻuí (Maʻake 1:17–20). Mahalo ko e ākonga ia ʻa Sione ko e Papitaiso ʻoku ʻikai fakahā mai hono hingoá ʻi he Sione 1:40. Naʻá ne maʻu ha ui ki mui ke ne hoko ko ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisi (Mātiu 4:21–22; Luke 5:1–11). Naʻá ne tohi ʻa e Kōsipeli ʻa Sioné, mo ha tohi [ʻipiseli] ʻe tolu, pea mo e tohi ʻo e Fakahaá. Ko e toko taha ia ʻo e toko tolu naʻa nau ʻi he ʻEikí ʻi hono fokotuʻu hake ʻo e ʻofefine ʻo Sailosí (Maʻake 5:35–42; Mātiu 17:1–9), pea ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú (Mātiu 26:36–46). Naʻá ne faʻa lau ia ʻi heʻene ngaahi tohí ko e ākonga ia naʻe ʻofeina ʻe Sīsuú (Sione 13:23; 21:20) pea mo e “ākonga ʻe tahá” (Sione 20:2–8). Naʻe toe ui foki ia ʻe Sīsū mo hono tokoua ko Poaneasesi ko e “ongo foha ʻo e maná” (Maʻake 3:17). ʻOku lahi ha ngaahi fakamatala ʻoku kau kiate ia ʻi he ngaahi fakamatala ki he kalusefaí mo e toetuʻú (Luke 22:8; Sione 18:15; 19:26–27; 20:2–8; 21:1–2). Naʻe toki ʻave ki mui ʻa Sione ʻo tuku ʻi he motu ko Pātimosí, ʻa ia naʻá ne hiki ai ʻa e tohi ʻo e Fakahaá (Fakahā 1:9).

ʻOku lahi ʻaupito ʻa e faʻa taku ʻa Sione ʻi he ngaahi fakahā ʻi he ngaahi ʻaho ki mui ní(1 Nīfai 14:18–27; 3 Nīfai 28:6; ʻEta 4:16; T&F 7; 27:12; 61:14; 77; 88:141). ʻOku hanga ʻe he ngaahi potufolofola ko ʻení ʻo fakapapauʻi mai ʻa e lekooti fakatohitapu ʻa Sioné pea toe ʻomi foki mo ha ʻilo ki heʻene tuʻu-ki-muʻa mo hono mahuʻinga ʻo e ngāue naʻe tuku ʻe he ʻEikí kiate ia ke ne fai ʻi he māmaní ʻi he ngaahi taimi ʻo e Fuakava Foʻoú pea ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. ʻOku hanga ʻe he ngaahi folofola ʻo e ngaahi ʻaho ki mui ní ʻo fakamahinoʻi mai naʻe ʻikai mate ʻa Sione ka naʻe fakangofua ia ke ne nofo ʻi he māmaní ʻo hoko ko e tamaioʻeiki tauhi kae ʻoua ke aʻu ki he taimi ʻo e hāʻele ʻanga ua mai ʻa e ʻEikí (Sione 21:20–23; 3 Nīfai 28:6–7; T&F 7).

Ko e ngaahi tohi [pe ʻipiseli] ʻa Sioné

Neongo ʻoku ʻikai fakahā mai ʻe he tokotaha naʻá ne hiki ʻa e ngaahi tohi ʻe tolu ko ʻení ʻa hono hingoá, ka ʻoku hā mei he ngaahi lea naʻá ne ngāue ʻaki ʻa ʻene faitatau mo e ngaahi lea ko ia naʻe ngāue ʻaki ʻe Sione ko e ʻAposetoló pea ʻoku pehē leva ko ia naʻá ne hiki ʻa e ngaahi tohi ʻe tolu ko iá kotoa.

ʻOku naʻinaʻi mai ʻa e 1 Sione vahe 1 ki he kau Māʻoniʻoní ke nau feinga ke maʻu ʻa e feohi ʻa e ʻOtuá. ʻOku hanga ʻe he vahe 2 ʻo fakamamafaʻi mai ʻoku ʻiloʻi ʻe he Kau Māʻoniʻoní ʻa e ʻOtuá ʻi heʻenau talangofua pea fakahinohinoʻi mai ʻa kinautolu ke ʻoua te nau ʻofa ʻi he māmaní. ʻOku fai mai ʻa e ui ʻi he vahe 3 ki he kakai kotoa pē ke nau hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá, pea ke nau feʻofaʻaki ʻiate kinautolu. ʻOku fakamatalaʻi mai ʻe he vahe 4 ko e ʻOtuá ko e ʻofa pea ʻoku ʻafio ia ʻiate kinautolu ʻoku ʻofa ʻiate iá. ʻOku fakamatalaʻi mai ʻe he vahe 5 ʻoku fanauʻi ʻa e Kau Māʻoniʻoní ʻi he ʻOtuá tuʻunga ʻi he tui kia Kalaisi.

ʻOku faitatau ʻa e 2 Sione mo e 1 Sioné. ʻOku fakahā mai ai ʻa e fiefia ʻa Sione koeʻuhi ko e tui faivelenga ʻa e fānau “ʻa e [fefine] kuo filí.”

ʻOku lau ʻa e 3 Sioné ʻo kau ki ha tangata ko hono hingoá ko Keio koeʻuhi ko ʻene tui faivelengá pea mo ʻene tokoni kiate kinautolu ʻoku nau ʻofa ʻi he moʻoní.

Ko e Kōsipeli ʻa Sioné

ʻOku fakamoʻoni ʻa Sione ko e ʻAposetoló ʻi he tohi ko ʻeni ʻi he Fuakava Foʻoú ko (1) Sīsū ʻa e Kalaisí pe Mīsaiá, pea ko (2) Sīsū ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá (Sione 20:31). Naʻe fakakaukauʻi ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení ʻi hono filifili mo hono fokotuʻutuʻu lelei ʻo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he moʻui ʻa Sīsuú ʻa ia ʻokú ne fakamatalaʻí. ʻOku kamata ʻa e tohí ʻaki ha fakamatala ki he tuʻunga ʻo Kalaisi ʻi he maama fakalaumālié; naʻá ne ʻo e ʻOtuá, pea ko e ʻOtua ia, pea ko e tupuʻanga ia ʻo e meʻa kotoa pē. Naʻe ʻaloʻi mai ia ʻi he kakanó ʻo hoko ko e ʻAlo pē Taha Naʻe Fakatupu ʻo e Tamaí. Naʻe fakamatala ʻa Sione ki he anga mo e tuʻunga kotoa ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsuú, ʻo ne fakamamafaʻi lahi ʻaupito ʻa hono tuʻunga faka-ʻOtuá mo ʻene toetuʻu mei he pekiá. Naʻá ne fakapapauʻi mahino mai ko Sīsū ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, pea ʻoku fakamoʻoni ki ai ʻa e ngaahi mana, kau fakamoʻoni, kau palōfitá, pea ʻi he leʻo tonu ʻo Kalaisí. Naʻe akoʻi ʻe Sione ʻi heʻene hanga ʻo fakafehoanaki ʻa e māmá mo e fakapoʻulí, moʻoní mo e halá; leleí mo e koví, ʻa e ʻOtuá pea mo e tēvoló. Mahalo ʻoku ʻikai ha toe feituʻu kehe ʻi he lekōtí ʻoku fakahā mahino lahi ange ai ʻa e māʻoniʻoni ʻa Sīsuú mo e taʻetui ʻa e kau pule ʻo e kau Siú.

Naʻe lahi pē ʻa e tohi ʻa Sioné ki he ngāue fakafaifekau ʻa Kalaisi ʻi Siuteá, kae tautautefito ki he uike fakaʻosi ʻo ʻene ngāue fakafaifekau ʻi he moʻui fakamatelié, kae lahi ange pē ʻa e tohi ia ʻa Mātiu, Maʻake, mo Luke ki heʻene ngāue fakafaifekau ʻi Kālelí. Kuo ʻi ai ha ngaahi konga ʻo e Kōsipeli ko ʻení ne toe fakamahinoʻi mai ia ʻi he fakahā ʻi he ngaahi ʻaho ki mui ní (T&F 7 mo e T&F 88:138–141).

Vakai ki he “Kōsipelí, Ngaahi” ke maʻu mei ai ha fakamatala fakanounou ki he ngaahi vahe taki taha.

Ko e tohi ʻo e Fakahaá