2010–2019
Valaauina i le Galuega
Aperila 2017


Valaauina i le Galuega

O se tofiga e galue i se nofoaga faapitoa e tatau ma taua ae e lona lua i se valaauga i le galuega.

Peresitene Monson, ua matua faagaeetia i matou e faalogo atu i lou siufofoga ma maua au aoaoga. Matou te alolofa ia te oe, matou te lagolagoina oe, ma e matou te tatalo e le aunoa mo oe.

Ou te tatalo mo le fesoasoani a le Agaga Paia a o tatou mafaufau faatasi i mataupu faavae e faatatau i le galuega maoae o le talaiina o le talalelei i atunuu, ituaiga, gagana, ma nuu uma.1

Valaauina e Auauna Atu ma Tofia e Galue

O tausaga taitasi e tulimatai atu ai ma le naunautai le fia sefulu afe o alii ma tamaitai talavou, ma le toatele o ulugalii matutua, i le mauaina o se tusi faapitoa mai le Aai o Sate Leki. O anotusi o le tusi e aafia ai e faavavau le tagata o loo faatuatusi atu i ai, faapea foi ma tagata o le aiga ma se aofaiga toatele o isi tagata. A taunuu atu, e mafai ona tatalaina lelei ma le onosai le teutusi po o le sasaeina ma le fiafia tele ma le faanatinati tele. O le faitauina o lenei tusi taua o se aafiaga e le mafai ona galo.

O le tusi e sainia e le Peresitene o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ma o fuaiupu muamua e lua e faitauina faapea: “Ua valaauina oe e avea o se faifeautalai o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Ua tofia oe e te galue i le Misiona a ______.”

Faamolemole ia manatua o le fuaiupu muamua o se valaau e auauna atu o se faifeautalai faamisiona i le Ekalesia toefuataiina a le Alii. O le fuaiupu lona lua e faailoa atu ai se tofiga e galue i se nofoaga ma se misiona faapitoa. O le taua o le eseesega o loo faailoa atu i nei fuaiupu e lua e tatau ona tatou malamalama uma i ai.

I le aganuu o le Ekalesia, tatou te talanoa soo i le valaauina e auauna atu i se atunuu e pei o Atenitina, Polani, Korea, po o le Iunaite Setete. Peitai e le o valaauina se faifeautalai i se nofoaga; ae, o loo valaauina o ia e auauna atu. E pei ona tautino mai e le Alii e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita i le 1829, “Afai ua ia te outou le manao e auauna atu i le Atua, ua valaaulia outou i le galuega.”2

O valaauga ma tofiga taitasi o le misiona, po o le toe suia o se tofiga mulimuli ane, o se taunuuga lea o faaaliga e ala mai i auauna a le Alii. O se valaauga i le galuega e sau mai le Atua e ala mai i le Peresitene o le Ekalesia. O se tofiga i se tasi o misiona e silia ma le 400 o loo faagaoioia i le taimi nei i le salafa o le lalolagi e sau mai le Atua e ala mai i se tasi o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o loo galue i le faatagaga a le perofeta soifua a le Alii. O meaalofa faaleagaga o valoaga ma faaaliga e i ai i valaauga ma tofiga uma o le misiona.

O le vaega e 80 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga o se faamaumauga o se valaauga i le misiona ia Stephen Burnett na tuuina atu e le Perofeta o Iosefa Samita i le 1832. O le suesueina o lenei valaauga ia Brother Burnett e mafai ona fesoasoani ia i tatou ina ia (1) malamalama manino atili i le eseesega o le va o le “valaauina i le galuega” o se faifeautalai ma le “tofia e galue” i se nofoaga faapitoa ma le (2) talisapaia atoa atili o o tatou tiutetauave ua tofia mai le lagi e folafola atu le talalelei.

O le fuaiupu e 1 o lenei vaega o se valaaulia e auauna atu: “E moni, ua faapea ona fetalai mai o le Alii ia te oe la’u auauna, o Stephen Burnett: Ia e alu atu ia, ia e alu atu ia i le lalolagi ma talai atu le talalelei i tagata uma e oo atu i ai lou leo.”3

O le mea e mataina ai, o le fuaiupu e 2 o loo tau atu ia Brother Burnett e uiga i lana soa faifeautalai ua tofia: “Ma talu ai ona ua e manao i se soa, o le a Ou tuu atu ia te oe la’u auauna o Eden Smith.”4

O le fuaiupu e 3 o loo ta’ua ai le mea e galulue ai nei faifeautalai e toalua: “O le mea lea, ia oulua o atu ma talai atu laʼu talalelei, pe i matu po o i saute, i sasaʼe po o i sisifo, e lē afaina, ona e lē mafai ona oulua sese ai.”5

Ou te le talitonu o le fuaitau “e lē afaina,” e pei ona faaaogaina e le Alii i lenei mau, o loo fautua mai ai e le popole o Ia po o fea e galulue ai Ana auauna. O le mea moni, e matua popole lava o Ia. Ae ona o le galuega o le talaiga o le talalelei o le galuega a le Alii, Na te uunaia, taiala, ma taitaiina Ana auauna faatagaina. A o tauivi faifeautalai ia avea atili ma meafaigaluega agavaa ma gafatia i Ona aao ma faia le mea sili latou te mafaia e faataunuu ai ma le faamaoni o latou tiute, faatasi ai la ma Lana fesoasoani “e le mafai ona sese”—lava i latou.Masalo o se tasi o lesona o loo aoao mai e le Faaola ia i tatou i lenei faaaliga e faapea o se tofiga e galue i se nofoaga faapitoa e tatau ma taua ae e lona lua i le valaauga e auauna atu.

O le fuaiupu e sosoo ai o loo faamamafa ai tulaga agavaa taua mo faifeautalai uma: “O lea, alaga atu mea na oulua faalogo i ai, ma talitonu i ai, ma oulua iloa ua moni.6

O le fuaiupu mulimuli o loo faamanatu mai ai ia Brother Burnett ma i tatou uma po o ai tonu lava o loo sau ai le valaauga e auauna atu, “Faauta, o le finagalo lenei o ia o lē na valaauliaina oulua, o lo oulua Togiola, o Iesu Keriso lava. Amene.”7

Faatoilaloina o le Malamalama Sese

Atonu o fesili nisi o outou ia te outou lava pe aisea ua ou filifili ai e talanoaina i se sauniga perisitua lenei eseesega manino i le va o le valaauina i le galuega ma le tofia e galue. O la’u tali i lenei fesili e tuusao lava: na ou aoaoina mai so’u aafiaga, o nei mataupu faavae e le o malamalama lelei i ai le toatele o tagata o le Ekalesia.

O le mafuaaga sili e tasi mo le talanoaina o lenei mataupu o se mea sa ou aoaoina i le aluga o taimi e uiga i le atuatuvale, le popole, ma e oo lava i le tausalaina o loo lagonaina e le toatele o faifeautalai o e mo ni mafuaaga eseese na toe tofia i se isi nofoaga e talai ai i le taimi o la latou auaunaga. O ia toe suiga o nofoaga e talai ai e manaomia i nisi taimi ona o mea na tutupu ma tulaga e pei o faalavelave faafuasei ma manuaga faaletino, faatuai ma luitau o le mauaina o visa, lē malupuipuia o faigamalo, faatuina ma le sailia o tagata faigaluega mo misiona fou, po o manaoga faatupulaia ma fesuisuiai pea i le lalolagi i le galuega o le folafola atu o le talalelei.8

A toe tofia se faifeautalai i se isi nofoaga talai, e tutusa pau lava le faagasologa e pei o le tofiga muamua. E saili e uso o le Korama a le Toasefululua musumusuga ma le taitaiga i le faia o ia toe suiga o nofoaga talai uma.

Sa ou talanoa talu ai nei i se tamalii faamaoni na faasoa maia ia te a’u ona lagona loloto. I se sauniga, faatoa uma ai foi ona ou faamatalaina le eseesega i le va o le valaauina i le galuega ma le tofia e galue. Na faatalofa mai ai ia te a’u lenei uso lelei ma ona loimata ma fai mai, “O mea na e fesoasoani ou te aoaoina i lenei aso ua aveese atu ai se avega mai o’u tauau sa ou tauaveina mo le silia ma le 30 tausaga.A o avea a’u ma se faifeautalai talavou, sa valaauina muamua lava a’u e talai i Amerika i Saute. Peitai sa lei maua so’u visa, o lea na suia ai lo’u valaauga i le Iunaite Setete. O nei tausaga uma sa ou mafaufau ai pe aisea na ou le talai ai i le nofoaga lea na valaauina i ai a’u. Ua ou iloa nei sa valaauina a’u i le galuega ae le o se nofoaga. E le mafaamatalaina le fesoasoani tele o lenei malamalamaaga ia te a’u.”

Na ootia lo’u loto mo lenei tamalii lelei. A o ou aoao atu nei mataupu faavae autu i le lalolagi atoa, e le mafaitaulia tagata ua faaalia patino mai ia te a’u lagona lava e tasi e pei o le tamā lea na ou faamatala atu nei. Ua ou tautalagia lenei mataupu i le asō ona e le tatau i se tagata e toatasi o lenei Ekalesia ona tauave se avega le talafeagai o le malamalama sese, le mautonu, ita, po o le tausala e uiga i se tofiga e galue.

“O le mea lea, ia oulua o atu ma talai atu laʼu talalelei, pe i matu po o i saute, i sasaʼe po o i sisifo, e lē afaina, ona e lē mafai ona oulua sese ai.”9 A o tou mafaufau i upu o lenei mau ma tatala o outou loto, ou te faamoemoe ma tatalo o le a tou valaauliaina le Agaga Paia e moliooina i totonu o o outou agaga le malamalama, faamalologa, ma le toefuataiina o loo outou manaomia.

O se tasi o mafuaaga faaopoopo sa ou lagona ai le musuia e talanoa i lenei autu ona o lo’u foi aafiaga i le tofiaina o faifeautalai i le tele o tausaga. Mo le Toasefululua, e leai se mea ua faamautuina le moni o faaaliga faifaipea o aso e gata ai sili ona mamana nai lo le saili ia iloa le finagalo o le Alii a o matou faataunuuina o matou tiutetauave e tofia faifeautalai i o latou nofoaga talai talafeagai. Ou te molimau atu e silafia e le Faaola ma manatu mai ia i tatou taitoatasi ma i o tatou igoa.

Saunia mo se Valaauga i le Galuega

Ou te fia talanoa puupuu atu nei i se vaega taua e tele ina lē amanaiaina o le saunia mo se valaauga i le galuega.

E tolu ni upu fesootai e faauigaina se mamanu o le sauniuniga ma le alualu i luma mo atalii o le Atua: perisitua, malumalu, misiona. O nisi taimi i le avea ai ma ni matua, uo, tagata o le Ekalesia, tatou te matua taulai atu i sauniuniga a faifeautalai mo alii talavou ae ua tatou faatamala ai i isi laasaga taua i le ala o le feagaiga lea e tatau ona faataunuuina a o lei amataina le galuega faamisiona a faafaifeautalai. O le galue ai o se faifeautalai e mautinoa lava o le tasi tiute lea, ae le na o le pau lea o se poloka taua e atiaeina i le faagasologa o le fausiaina o se faavae malosi mo se olaga atoa o le tuputupu ae ma le auaunaga faaleagaga. O faamanuiaga o le perisitua ma le malumalu, o mea uma ia e lua e muamua a o lei taunuu i se nofoaga talai ua tofia i ai, e taua foi ina ia faamalosia ai i tatou faaleagaga i o tatou olaga atoa.

Alii talavou, a o outou faataunuuina o outou tiute ma faamamalu le Perisitua Arona po o le perisitua maualalo, ua outou saunia lena e talia ma faalautele le tautoga ma le feagaiga o le Perisitua Mekisateko po o le perisitua maualuga.10 O le agavaa patino o se tulaga manaomia e tasi ma sili ona taua mo le mauaina o le perisitua maualuga. O se auaunaga lē manatu faapito faaleperisitua o le olaga atoa o loo taoto mai i o outou luma. Saunia nei i le tuuina atu soo o auaunaga anoa. Faamolemole ia aoao e fiafia ma tumau i le agavaa. Ia agavaa. Tumau i le agavaa.

A maea ona maua le Perisitua Mekisateko ma se valaauga e auauna atu, e mafai ona faaauupegaina se alii talavou i le mana11 e ala i feagaiga ma sauniga o le malumalu paia. O le alu i le malumalu ma le mauaina o le agaga o le malumalu i totonu o oe e taimua lea i le auaunaga mataalia o se faifeautalai faamisiona. O le agavaa o le tagata lava ia o se tasi o tulaga manaomia sili ona taua mo le mauaina o faamanuiaga o le malumalu mo outou alii talavou ma mo tagata uma o le Ekalesia. A o outou ola e tusa ai ma tulaga faatonuina o le talalelei, e mafai ona outou ulu atu i le maota o le Alii ma auai i sauniga paia i le aluga o o outou tausaga faaletupulaga talavou. O lou fiafia ma le malamalama i sauniga o le malumalu o le a faamalosia ma faamanuiaina ai outou i o outou olaga atoa. Faamolemole ia aoao e fiafia ma tumau i le agavaa. Ia agavaa. Tumau i le agavaa.

E toatele alii talavou ma tamaitai talavou ua umia se pepa faataga aoga o le malumalu e faatapulaa le faaaogaina. I le avea ai ma e umia le Perisitua Arona ua outou sailia igoa o o outou lava aiga ma faatino papatisoga ma faamauga mo tagata o o outou aiga i le malumalu. O le faatumauina o lou pepa faataga e faaalia ai lou agavaa, ma o le auauna atu i isi i le malumalu o se vaega taua lea o le sauniuni mo le Perisitua Mekisateko.

Alii talavou, o outou taitoatasi o se faifeautalai i le taimi nei. O loo siomia outou, i aso uma, e uo ma tuaoi “o e ua nao na taofia mai le upumoni ona ua latou lē iloa le mea e maua ai.”12 A o taitai outou e le Agaga, e mafai ona outou faasoa atua se manatu, se valaaulia, se tesi po o se tuiti [tweet] lea o le a faalauiloa atu ai i a outou uo ia upumoni o le talalelei toefuataiina. E le manaomia ma e le tatau ona outou faatalitali mo lou valaauga aloaia e auai ai ma le naunautai i le galuega faafaifeautalai.

A o faapotopoto ma “faaopoopoina ia Keriso” faamanuiaga o le perisitua, malumalu, ma le misiona13 ma fesootai lelei i le loto, manatu, ma le agaga o se faifeautalai talavou, e mafai ona ia agavaa mo le galuega.14 E faateleina lona gafatia e faataunuu ai le tiutetauave e fai ai ma sui faatagaina o le Alii o Iesu Keriso. O le tuufaatasiga malosi faaleagaga o le faamamaluina o le perisitua ma feagaiga o le malumalu, mauaina o le “mana o le faaleatua”15 e ala i sauniga o le perisitua,16 auauna atu ma le lē manatu faapito, ma folafola atu le talalelei e faavavau i fanau a le Atua e mafai ai e se alii talavou ona “tutumau ma mausali … i le faatuatua”17 ma “mauaa … ma ia atiina ae ia [Keriso].”18

I totonu o o tatou aiga ma le lotu, e tatau ona tatou tuuina atu se faamamafa paleni i elemene uma e tolu i le mamanu o sauniuniga ma le alualu i luma a le Alii mo atalii faamaoni o le Atua: perisitua, malumalu, misiona. E manaomia uma e le tolu i tatou ina ia fiafia i le agavaa ma tumau ai. Ia agavaa. Tumau i le agavaa.

Folafolaga ma le Molimau

Ou uso pele, ou te folafola atu o le a i ai le meaalofa faaleagaga o faaaliga i lou valaauga i le galuega o le folafola atu o le talalelei ma i lou tofiga i se nofoaga po o ni nofoaga faapitoa o le talaiga. A o outou saunia nei ma le filiga e ala i galuega lē manatu faapito faaleperisitua ma le malumalu, o le a faamalosia la outou molimau o loo soifua moni le Alii. O le a faatumuina lou loto i le alofa mo Ia ma Lana galuega. A o outou aoao ia fiafia i le agavaa, o le a avea outou ma meafaigaluega malolosi i aao o le Alii e faamanuia ma auauna atu i le toatele o tagata.

Ma le fiafia tele, ou te molimau atu ai o loo soifua lo tatou Tama Faalelagi ma Lona Alo Pele, o Iesu Keriso. O le auai i la Laua galuega o se tasi lea o faamanuiaga silisili e mafai ona tatou mauaina. Ou te molimau atu ai i le suafa paia o le Alii o Iesu Keriso, amene.