2010–2019
O Sauniga Faaola O Le A Aumaia ia i Tatou le Malamalama Ofoofogia
Aperila 2018


O Sauniga Faaola O Le A Aumaia ia i Tatou le Malamalama Ofoofogia

O le auai i sauniga ma le faamamaluina o feagaiga e fesootai ai o le a aumaia ia te outou le malamalama ofoofogia ma le puipuiga i lenei lalolagi ua matua faapogisaina.

Uso e ma tuafafine, ou te olioli faatasi ma outou i le talalelei, po o le mataupu faavae a Keriso.

Sa fesili i se tasi taimi se uo ia Elder Neil L. Andersen, a o avea ma Fitugafulu i lena taimi, po o le a se lagona i le lauga ai i luma o tagata e 21,000 i le Nofoaga Autu mo Konafesi. Sa tali atu Elder Andersen, “E le o tagata e 21,000 lea e faapopoleina ai oe; o le Usoga e toa 15 lea o loo alala i tua atu o oe.” Sa ou ataata i lena taimi, ae o lea ua ou lagonaina i le taimi nei. E ese lo’u alofa ma lagolagoina nei tamalii e toa 15 o ni perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga.

Sa ta’u atu e le Alii ia Aperaamo e faapea e ala atu i lana fanau ma e ala atu i le perisitua, o le a faamanuiaina aiga uma i luga o le fogaeleele “i faamanuiaga lava o le Talalelei … o le ola e faavavau” (Aperaamo 2:11; tagai foi i fuaiupu 2–10).

O nei faamanuiaga folafolaina o le talalelei ma le perisitua na toefuatai mai i le lalolagi, ma i le 1842, na faatautaia ai e le Perofeta o Iosefa Samita faaeega paia mo se fuainumera faatapulaa o alii ma tamaitai. O Mercy Fielding Thompson o se tasi o i latou ia. Na saunoa atu le Perofeta ia te ia, “O lenei [faaeega paia] o le a aumaia ai oe mai le pouliuli i le malamalama ofoofogia.”1

I le asō ou te manao e taulai atu i sauniga faaola, lea o le a aumaia outou ma a’u i se malamalama ofoofogia.

Sauniga ma Feagaiga

I le Faamaoni i le Faatuatua tatou te faitau ai: “O se sauniga o se galuega e paia ma mamalu e faatinoina e ala i le pule o le perisitua. [O] sauniga e tatau mo lo tatou faaeaga … e ta’ua o sauniga faaola. E aofia ai le papatisoga, faamauga o le papatisoga, faauuina i le Perisitua Mekisateko (mo alii), o faaeega paia o le malumalu, ma le faamauga o le faaipoipoga.”2

Na aoao mai Elder David A. Bednar, “O sauniga o le faaolataga ma le faaeaga o loo faatautaia i le Ekalesia toefuataiina a le Alii … e faia i ni auala faatagaina ia e mafai ai e faamanuiaga ma mana o le lagi ona tafe mai i o tatou olaga taitoatasi.”3

E pei o itu e lua o se tupe siliva, e o faatasi ia sauniga faaola uma ma feagaiga ma le Atua. Ua folafola mai e le Atua ia i tatou faamanuiaga pe a tatou faamamaluina ma le faamaoni na feagaiga.

Ua folafola mai e le perofeta o Amoleka “O le … taimi [lenei] … e saunia ai e fetaiai ma le Atua” (Alema 34:32. E faapefea ona tatou saunia? E ala i le mauaina ma le agavaa o sauniga. I le saunoaga a Peresitene Nelson, e tatau foi ona tatou, “tumau i luga o le ala o le feagaiga.” Na faaauau le saunoaga a Peresitene Nelson, “O lo outou tuuto e mulimuli i le Faaola e ala i le osia o feagaiga ma Ia ona tausia lea o na feagaiga, o le a matala ai le faitotoa i faamanuiaga uma faaleagaga ma avanoa e maua e alii, tamaitai, ma fanau i soo se mea.”4

O John ma Bonnie Newman, e pei o le toatele o outou, o ni tagata na mauaina faamanuiaga faaleagaga ia na folafola mai e Peresitene Nelson. I se tasi Aso Sa, i le mavae ai o le auai atu i le lotu ma lana fanau laiti e toatolu, sa fai atu ai Bonnie ia John, e le auai i le Ekalesia, “E le mafai ona ou faia lenei mea na o a’u. E tatau ona e filifili pe e te sau i la’u lotu faatasi ma i matou pe e te filifili i se lotu e mafai ona tatou o uma faatasi ai, ae e manaomia ona iloa e tamaiti e alofa foi lo latou tama i le Atua.” O le Aso Sa na sosoo ai ma Aso Sa uma na sosoo ai, sa le gata ina auai John; ae sa ia auauna atu foi, taina le piano mo le tele o uarota, paranesi, ma Peraimeri mo le tele o tausaga. Sa ou maua le avanoa e feiloai ai ia John ia Aperila 2015 ma i lena feiloaiga, sa ma talanoa ai o le auala sili e faaalia ai lona alofa mo Bonnie o le aveina lea o ia i le malumalu, ae e le mafai ona tupu lena mea se’i vagana ua ia papatiso.

Ina ua mavae le auai ai i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai mo le 39 tausaga, sa papatisoina ai loa John i le 2015. I le mavae ai o le tausaga, sa faamauina John ma Bonnie i le Malumalu o Memphis Tennessee, 20 tausaga mulimuli ane talu ona maua e [Bonnie] ona lava faaeega paia. Na fai mai le la atalii e 47 tausaga, o Robert, e uiga i lona tama, “Ua matua malosi lava Tama talu ona ia mauaina le perisitua. Sa faaopoopo mai Bonnie, “Sa avea lava John ma se tagata fiafia ma ataata, ae o le mauaina o sauniga ma le faamamaluina o ana feagaiga ua faaleleia atili ai lona agamalu.”

Togiola a Keriso ma Lana Faataitaiga

I le tele o tausaga ua mavae, sa lapatai mai ai Peresitene Boyd K. Packer, “O le amio lelei e aunoa ma sauniga o le talalelei o le a le togiolaina ai pe faaeaina ai le tagata.”5 O le mea moni, e le gata ina tatou manaomia sauniga ma feagaiga e toe foi atu ai i lo tatou Tama, ae tatou te manaomia foi Lona Alo, o Iesu Keriso, ma Lana Togiola.

Na aoao mai le Tupu o Peniamina e na o le suafa o Keriso e mafai ona oo mai ai le faaolataga i le fanauga a tagata (tagai i le Mosaea 3:17; tagatai foi i le Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:3).

E ala mai i Lana Togiola, ua togiolaina ai i tatou e Iesu Keriso mai taunuuga o le Pa’ū o Atamu ma ua mafai ai ona tatou salamo ma maua le faaeaga i se taimi o mulimuli mai. I Lona soifuaga, ua Ia faia ai le faataitaiga mo i tatou e maua ai sauniga faaola, lea ua “faaalia ai le mana o le faale-atua” (MF&F 84:20).

Ina ua uma ona maua e le Faaola le sauniga o le papatisoga ina ia “faataunuuina mea tonu uma” (tagai i le 2 Nifae 31:5–6), sa faaosoosoina o Ia e Satani. E faapena foi, e le muta o tatou faaosoosoga pe a uma le papatisoga po o le faamauga, ae o le mauaina o sauniga paia ma le faamamaluina o feagaiga e fesootai [ma sauniga] o le a faatumuina ai i tatou i le malamalama ofoofogia ma aumaia ia i tatou le malosi e tetee atu ai ma manumalo ai i faaosoosoga.

Lapataiga

Na valoia e Isaia e faapea i aso e gata ai, “ua leaga le nuu … aua ua latou … liliu ese le sauniga” (Isaia 24:5; tagai foi i le MF&F 1:15).

O se lapataiga e fesootai i ai, na faaali atu i le Perofeta o Iosefa Samita, e faapea o nisi ua “faalatalata mai [i le Alii] i o latou laugutu, … ua latou aoao mo mataupu faavae poloaiga a tagata, ua foliga ua faaleatua, ae ua latou teena le mana o i ai” (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:19).

Na lapatai mai foi Paulo e faapea o le toatele ua “peiseai ua amio Atua a o le mana ua i lea mea ua latou teena; ia e alo ese lava i tagata faapena” (2 Timoteo 3:5). Ou te toe fai atu, ia e alo ese lava i tagata faapena.

O mea faalavefau ma faaosoosoga e tele o le olaga e pei lava o ni “luko feai” (Mataio 7:15). O le leoleo mamoe moni o le a saunia, puipui, ma lapataia mamoe ma le lafu pe a latalata mai nei luko (tagai i le Ioane 10:11–12). E pei o leoleo mamoe fesoasoani o e saili e faataitai i le soifuaga atoatoa o le Leoleo Mamoe Lelei, pe le o i tatou ea o ni leoleo mamoe mo o tatou lava agaga faapea foi mo isi? Faatasi ai ma le fautuaga a perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga ia tatou te lagolagoina, atoa ai ma le mana ma le meaalofa o le Agaga Paia, e mafai ona tatou iloa atu luko o agai mai pe a tatou mataala ma saunia. I se eseesega, pe a avea i tatou ma leoleo mamoe faasamasamanoa o o tatou lava agaga ma agaga o isi, e ono lamatia. O le faatamala e ono taitai atu ai i tulaga lamatia. Ou te valaaulia outou ina ia taitasi ma avea ma leoleo mamoe faamaoni.

Aafiaga ma le Molimau

O le faamanatuga o se sauniga lea e fesoasoani ia i tatou ia tumau ai i luga o le ala, ma o le taumafa ma le agavaa o se faamaoniga o loo tatou tausia feagaiga e fesootai ma isi sauniga uma. I ni nai tausaga ua mavae, a o ma auauna atu ma lo’u toalua, o Anita i le Misiona a Arkansas Little Rock, sa matou o ai ma ni faifeautalai talavou se toalua e aoao atu. I le taimi o le lesona, na fai mai le uso lelei lea sa matou aoaoina, “Na ou i ai i le tou lotu; aisea tou te ‘aai ai i le falaoa ma inu le vai i Aso Sa uma? I le matou lotu, matou te faia e faalua i le tausaga, o le Eseta ma le Kerisimasi, ma e matua anoa lena mea.”

Sa matou faasoa atu ia te ia e faapea ua poloaiina i tatou ina ia “potopoto soo faatasi e taumamafa i le areto ma le uaina” (Moronae 6:6; tagai foi i le MF&F 20:75). Na matou faitau atu leotele le Mataio 26 ma le 3 NIfae 18. Sa ia tali mai na te le o iloaina lava le mafuaaga e manaomia ai.

Sa matou faasoa atu loa le faatusatusaga lenei: “Mafaufau faapea ua e aafia i se faalavelave tautaavale matuia. Sa e manu’a ma matapogia. Sa tamoe ane se tasi, ma iloa ai lou matapogia, vili le numera 911 mo faalavelave faafuasei. Sa e maua se fesoasoani ma na e te’i ma toe malamalama ai.”

Sa matou fesili i lenei uso, “A mafai loa ona e iloaina le mea o e i ai, o a ni fesili o le a i ai ia te oe?

Sa ia fai mai, “O le a ou fia iloa pe na faapefea ona ou oo iina ma po o ai na mauaina a’u. O le a ou manao e faafetai atu ia te ia i aso uma ona ua ia sefeina lo’u ola.”

Sa matou faasoa atu i lenei uso lelei le ala na laveai ai o tatou ola e le Faaola ma le ala e tatau ai ona tatou faafetai atu ia te Ia i aso uma, aso uma, aso uma!

Ona matou fesili atu lea i ai, “I le iloaina ai la na Ia foai mai Lona soifua mo oe ma i matou, e faafia la ona e manao e taumafa i le falaoa ma inu i le vai e fai ma faatusa o Lona tino ma le toto?”

Sa ia fai mai, “Ua ou iloa, ua ou iloa. Ae e tasi lava le mea lea. E le ola le tou lotu e pei o le matou [lotu].”

Sa matou tali atu i lena mea, “O le a se mea e te faia pe afai e savali mai le Faaola o Iesu Keriso mai i lena faitotoa?”

Sa ia fai mai, “O le a faafuasei lava, ona ou alu i lalo i o’u tulivae.”

Sa matou fesili atu, “E le o se lagona ea lena e te lagonaina pe a e savali atu i totonu o falelotu o le Au Paia o Aso e Gata Ai—faaaloalo mo le Faaola?”

Sa ia fai mai, “Ua ou iloa, ua ou iloa, ua ou iloa nei!”

Na sau o ia i le lotu i lena Aso Sa o le Eseta ma faaauau pea ona toe sau.

Ou te valaaulia i tatou taitoatasi e fesili ifo ia i tatou lava, “O a sauniga, e aofia ai le faamanatuga, e ao ona ou mauaina, ma o a feagaiga e ao ona ou osia, tausia, ma faamamaluina?” Ou te folafola atu o le auai i sauniga ma le faamamaluina o feagaiga e fesootai ai o le a aumaia ia te outou le malamalama ofoofogia ma le puipuiga i lenei lalolagi ua matua faapogisaina. I le suafa, o Iesu Keriso, amene.