2010–2019
ʻOfa Lahi ki he Fānau ʻa ʻEtau Tamaí
Konifelenisi Lahi ʻo ʻEpeleli 2019


ʻOfa Lahi ki he Fānau ʻa ʻEtau Tamaí

Ko e ʻofá ko e tefitoʻi natula ia mo e ngaahi taumuʻa fakalaumālie kuo fakatukupaaʻi kitautolu ki ai ʻe hotau palōfita ʻofeiná.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ko ha taimi makehe mo mahuʻinga ʻeni ʻi he hisitōliá. ʻOku tau monūʻia ke moʻui ʻi he kounga fakaʻosi kimuʻa pea Hāʻele ʻAnga-ua mai ʻa e Fakamoʻuí. ʻI he kamataʻanga ʻo e kuonga fakakosipeli ko ʻení ʻi he 1829, ko e taʻu ia kimuʻa pea fokotuʻu e Siasí, ne maʻu ha fakahā ne ʻofeina ʻo pehē ʻoku ʻamanaki ke hoko mai ha “ngāue fakaofo.” Naʻe fakamahino ʻe he fakahaá ni ʻoku fakafeʻunga ʻa kinautolu ne holi ke tauhi ki he ʻOtuá mo e faʻahinga ngāue peheé tuʻunga ʻi he “tuí, ʻamanaki leleí, manavaʻofá mo e ʻofá, mo ha mata ʻoku sio fakatāfataha pē ki he fakalāngilangiʻi ʻo e ʻOtuá.”1 ʻOku kau ʻi he ʻofa taʻengata ʻa e ʻOtuá ki he kotoa ʻo ʻEne fānaú,”2 ʻi he manavaʻofa ʻa ia ko e ʻofa haohaoa ia ʻa Kalaisí.3

Ko ʻeku taumuʻa ʻi he pongipongi ní ke fakamamafaʻi e fatongia mahuʻinga ʻo e faʻahinga ʻofa ko iá ʻi he ngāue fakafaifekaú, ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí, pea mo e ʻapi ʻoku fakatefito ʻi hono tauhi ʻe he fāmilí ʻa e ngaahi ngafa fakalotú. Ko e ʻofa ki he Fakamoʻuí pea mo e ʻofa ki hotau kāingá4 ko e tefitoʻi natula ia mo e ngaahi taumuʻa fakalaumālie5 kuo fakatukupaaʻi kitautolu ʻe hotau palōfita ʻofeiná, ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, ʻi he ngaahi liliiu ne fanongonongo ʻi he 2018.

Ngāue Fakafaifekau ke Tānaki ʻa ʻIsileli kuo Fakamoveteveté

Naʻá ku ʻilo kei siʻi ki he fekauʻaki ʻa e ngāue fakafaifekaú mo e ʻofá. Naʻá ku maʻu ha tāpuaki fakapēteliake mei ha pēteliake ʻi hoku taʻu 11, pea ko ʻeku kui tangatā foki ia.6 Naʻe pehē ʻe ha konga ʻo e tāpuaki ko iá, “ʻOku ou tāpuakiʻi koe ʻaki ha ʻofa lahi ange ki ho kāingá, he ʻe ui koe ke ke ʻoatu e ongoongoleleí ki māmani … ke ke ʻomi ha ngaahi laumālie kia Kalaisi.”7

Naʻe mahino kiate au, neongo ʻeku kei siʻí ʻoku makatuʻunga e vahevahe e ongoongoleleí ʻi ha ʻofa lahi ange ki he fānau kotoa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní.

ʻI hono vahe ko ia e Kau Taki Māʻolungá ke ngāue ki he Malangaʻaki ʻEku Ongoongolerleí he taʻu ʻe 15 kuo hilí, ne mau pehé ai ʻoku mahuʻinga e ʻulungaanga ʻo e ʻofá ki he ngāue fakafaifekau ʻi hotau kuongá, ʻo hangē ko ia kuo hoko maʻu peé. Kuo hoko maʻu pē vahe 6 fekauʻaki mo e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisí, ʻa ia ʻoku kau ai e ʻofa faka-Kalaisí mo e ʻofá, ko e vahe manakoa taha ki he kau faifekaú.

ʻI heʻenau hoko ko e kau fakafofonga ʻo e Fakamoʻuí, ko e tokolahi taha e kau faifekaú, ʻoku nau ongoʻi e faʻahinga ʻofá ni, pea ʻi heʻenau fai iá, ʻoku tāpuekina ʻenau ngaahi ngāué. Ko e taimi ʻoku maʻu ai ʻe he kāingalotú ha vīsone ʻo e faʻahinga ʻofa ko ʻení, ʻa ia ʻoku mahuʻinga ki hono tokoniʻi e ʻEikí ʻi Heʻene taumuʻá, ʻe fakahoko leva e ngāue ʻa e ʻEikí.

ʻĪmisi
R. Wayne Shute

Naʻá ku maʻu ha faingamālie ke kau ʻi ha kiʻi konga ʻo e sīpinga fakaofo ʻo e faʻahinga ʻofa ko ʻení. Lolotonga ʻeku hoko ko e Palesiteni ʻo e ʻElia ʻo e ʻOtumotu Pasifikí, naʻá ku maʻu ha telefoni meia Palesiteni R. Ueini Sute (R. Wayne Shute) Naʻe ngāue fakafaifekau ʻi Haʻamoa ʻi heʻene kei talavoú. Naʻe foki kimui ange ki Haʻamoa, ko ha palesiteni fakamisiona8 Ko e taimi ne telefoni mai ai kia aú, naʻe lolotonga hoko ko e palesiteni ʻo e Temipale Haʻamoá. Ko e taha ʻo ʻene kau faifekau kei talavou, ʻi he taimi naʻe palesiteni fakamisiona aí, ko ʻEletā O. Viniseni Hāleki, ʻoku hoko he taimí ni ko e Palesiteni Fakaʻēlia ʻo e Pasifikí. Ne maʻu ʻe Palesiteni Sute ha ʻofa mo fakaʻapaʻapaʻi ʻa Vini mo e fāmili Hālekí kotoa. Naʻe mei kau kotoa e fāmilí ki he Siasí, ka ko e tangataʻeiki ʻa Viní, ʻa ʻOto Hāleki, ʻa e pēteliake ʻo e fāmilí (ko e hakoʻi Siamane mo Haʻamoa), naʻe ʻikai siasi. Ne ʻilo ʻe Palesiteni Sute te u kau ki ha konifelenisi fakasiteiki pea mo ha ngaahi fakataha kehe ʻi Haʻamoa ʻAmelika, peá ne kole mai pe ʻe lava ke u nofo ʻi he ʻapi ʻo ʻOto Hālekí mo fakakaukau keu vahevahe e ongoongoleleí mo ia.

ʻĪmisi
ʻEletā O. Vincent Haleck ʻi heʻene hoko ko ha faifekau kei talavoú

Naʻá ku nofo mo hoku uaifi ko Melé mo ʻOto pea mo hono mali ko Tolofií, ʻi honau ʻapi fakaʻofoʻofá. Naʻá ku vahevahe ha pōpoaki ʻo e ongoongoleleí ʻi he maʻu meʻatokoni pongipongí mo fakaafeʻi ʻa ʻOto ke talanoa mo e kau faifekaú. Naʻá ne angaʻofa, kae loto fakapapau ʻi heʻene fakafisingaʻi ʻeku fakaafé. Naʻá ne pehé ʻoku fiefia he kau ha tokolahi hono fāmilí ki he Siasí. Ka naʻá ne fakamahinoʻi mālohi mai ne ʻi ai ha niʻihi ʻo e ngaahi kui ʻa ʻene faʻē Haʻamoá ne nau hoko ko e kau fuofua faifekau Kalisitiane ʻi Haʻamoa, pea naʻá ne ongoʻi mateaki moʻoni ki heʻenau tui faka-Kalisitiane tukufakaholó9 Ka neongo iá, ne mau māvae ko e kaungāmeʻa lelei.

Lolotonga e teuteu kimui ange ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ke fakatapui e Temipale Suva Fisí, naʻá ne kole ki heʻene sekelitalí, ʻa Misa Toni H. Siteli10 ke telefoni mai kiate au ʻi Nuʻu Sila ʻo fai ha ngaahi fokotuʻutuʻu. Naʻe loto ʻa Palesiteni Hingikelī ke puna mei Fisi ki Haʻamoa ʻAmelika ke feʻiloaki mo e Kāingalotú. Naʻe fokotuʻu mai ha hōtele naʻe ngāueʻaki ʻi ha ʻaʻahi kimuʻa. Ka naʻá ku kole pē ʻe lava ke u fai ha ngaahi fokotuʻutuʻu kehe. Naʻe pehē ʻe Misa Siteli, “Ko e Palesiteni Fakaʻēliá koe; ʻe sai pē ia.”

Naʻá ku telefoni leva kia Palesiteni Sute ʻo talaange mahalo ʻokú ma toe maʻu ha faingamālie ke tāpuakiʻi fakalaumālie homa kaungāmeʻa ko ʻOto Hālekí. ʻE hoko leva ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ko e faifekau he taimi ko ʻení. Naʻá ku ʻeke ange pe ʻe sai pē ke nofo kotoa e kau folau ʻa Palesiteni Hingikelií mo e fāmili Hālekí.11 Naʻe kau ʻi he kau folaú ʻa Palesiteni mo Sisitā Hingikelī, ʻena taʻahina ko Seiní, mo ʻEletā pea mo Sisitā Sefilī R. Hōlani. Naʻe ngāue fakataha leva ʻa Palesiteni Sute mo e fāmilí, ʻo fakahoko e ngaahi fokotuʻutuʻú kotoa.12

ʻI heʻemau tūʻuta atu mei Fisi, hili hono fakatapui ʻo e temipalé, naʻe talitali fiefia kimautolu.13 Ne mau lea ʻi he efiafi ko iá ki ha kāingalotu Haʻamoa ʻe lauiafe pea mau toki hoko atu ki he ʻapi ʻo e fāmili Hālekí. Ko e taimi ne mau fakataha atu ai ke maʻu meʻatokoni he pongipongi hokó, kuo ʻosi kaungāmeʻa lelei ʻa Palesiteni Hingikelī ia mo ʻOto Hāleki. Naʻe mālie kiate au ʻena fakahoko e meimei pōtalanoa tatau mo ia naʻá ku fai mo ʻOto ʻi he meimei taʻu ʻe taha kuo hilí. Ko e taimi ne fakahaaʻi ai ʻe ʻOto ʻene tanganeʻia ʻi hotau Siasí kae toe fakamahinoʻi pē ʻene loto ʻaki hono siasi lolotongá, ne hili ʻe Palesiteni Hingikelī hono nimá he uma ʻo ʻOtó peá ne pehē ange, “ʻOto, ʻoku ʻikai feʻunga ia; ʻoku totonu ke ke hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí. Ko e Siasi ʻeni ʻo e ʻEikí.” Naʻá ke mei lava ʻo sioloto ki he mōlia atu e fakafepaki ʻa ʻOtó kae ongoongofua ki he meʻa ne lea ʻaki ʻe Palesiteni Hingikelií

Ko ha kamataʻanga ʻeni ʻo hano toe akoʻi fakafaifekau ʻi ha laumālie fakatōkilalo ʻo lava ai ʻa ʻOto Hāleki ʻo papitaiso mo hilifakinima hili siʻi pē ha taʻu ʻe taha. Hili ha taʻu ʻe taha mei ai, ne silaʻi e fāmili Hālekí ko ha fāmili taʻengata ʻi he temipalé.14

ʻĪmisi
Silaʻi ʻo e fāmili Hālekí ʻi he temipalé

Ko e meʻa ne ongo ki hoku lotó ʻi he aʻusia fakaofó ni, ko e ʻofa fakaetauhi lahi ne fakahaaʻi ʻe Palesiteni Ueini Sute ki heʻene faifekau kimuʻa ko ʻEletā Vini Hālekí, mo ʻene fakaʻamu ke sio kuo fakatahaʻi kotoa e fāmili Hālekí ko ha fāmili taʻengatá.15

Fekauʻaki mo hono tānaki ʻo ʻIsilelī, ʻoku fie maʻu ke tau fakafenāpasi hotau lotó mo e faʻahinga ʻofa ko ʻení pea mavahe mei he ongoʻi ko ha fatongia16 pe ongoʻi halaia ʻo maʻu e ongoʻi ʻofa mo kau ʻi he fetākinima fakalangi ʻi hono vahevahe ʻo e pōpoaki, ngāue, pea mo e misiona ʻo e Mīsaiá mo e māmaní.17

Te tau lava ʻi heʻetau hoko ko e mēmipá, ʻo fakahaʻi ʻetau ʻofa ki he Fakamoʻuí pea mo hotau ngaahi tokoua mo e tuofāfine he funga māmaní ʻi hano fai ha fanga kiʻi fakaafe faingofua. ʻOku fakafōtunga ʻe he taimi-tēpile foʻou ʻo e lotú he Sāpaté ha faingamālie makehe maʻá e kāingalotú ke nau lavameʻa ʻi hono fakaafeʻi ʻi he ʻofa e ngaahi kaungāmeʻá mo e ngaahi mahení ke nau ōmai ʻo mamata mo ongoʻi ha aʻusia he Siasi.18 ʻE muimui mai ʻi he houalotu sākalamēniti fakalaumālie, ʻofa pē ʻoku molumalu ʻo hangē ko ia ne talanoa ki ai ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani, ha fakatahaʻanga miniti ʻe 50 ʻoku tukutaha e tokangá ki he Fuakava Foʻoú mo e Fakamoʻuí pe ngaahi lea ʻi he konifelenisí fekauʻaki ʻa ia ʻoku tukutaha e tokangá foki ki he Fakamoʻuí mo ʻEne tokāteliné.

Kuo fifili ha houʻeiki fafine Fineʻofa ʻe niʻihi pe ko e hā kuo ʻoange ai kiate kinautolu ha fatongia ke “tānaki” fakataha mo e kau mēmipa ʻo e kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻOku ʻi ai ha ngaahi ʻuhinga ki heni, pea ne ʻoatu ʻe Palesiteni Nalesoni ha konga lahi ʻo kinautolu ʻi he konifelenisi lahi ne toki ʻosí. Naʻá ne fakaʻosi ʻaki ʻene pehē, “He ʻikai te tau lava ʻo tānaki fakataha ʻa e ʻIsileli ka ʻikai ke mou kau ai.”19 ʻOku tau monūʻia ʻi hotau kuongá he ko e meimei peseti ʻe 30 ʻo e kau faifekau taimi kakató ko e houʻeiki fefine. ʻOku ʻomi ʻe he meʻá ni ha poupou ki he kau fafine ʻo e Fineʻofá ke nau vahevahe ʻi he ʻofa e ongoongoleleí. Ko e meʻa ʻoku fie maʻú ko ha tukupā fakalaumālie ʻo e ʻofa, ʻofa mamahi, ʻakitautolu kotoa—ko e tangata, fefine, toʻu tupu mo e fānau—ke vahevahe e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí Kapau te tau fakahaaʻi e ʻofá, angaʻofá, mo e loto fakatōkilaló, ʻe tali ʻe ha tokolahi ʻetau fakaafé. ʻE kei hoko pē ʻakinautolu ʻoku fili ke ʻoua te nau tali ʻetau fakaafé, ko hotau ngaahi kaungāmeʻa.

Ngāue Fakatemipale mo hono Hisitōlia Fakafāmili ke Tānaki ʻa ʻIsilelí

ʻOku hoko foki e ʻofá ko e ʻelito ʻo ʻetau ngāue fakatemipale mo e hisitōlia fakafāmili ke tānaki ʻa ʻIsileli ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí. Ko e taimi ʻoku tau ʻilo ai ki he ngaahi ʻahiʻahi mo e ngaahi faingataʻa ne fehangahangai mo ʻetau ngaahi kuí, ʻoku fakalahi ange ʻetau ʻofa mo hono fakahoungaʻi kinautolú. Kuo fakamālohia ʻetau ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí ki ha tuʻunga māʻolunga ʻe he ngaahi liliu foʻou ki he taimi-tēpile ʻo e houalotu he Sāpaté mo e hiki ʻi he ngaahi kalasi mo e toʻu tupú mo e ngaahi kōlomú. ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi liliú ni ha tokanga vave mo lahi ange ke ʻilo ʻetau ngaahi kuí mo hono tānaki ʻo ʻIsileli he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí. Kuo fakalahi moʻoni e ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí fakatouʻosi.

Ko e ʻinitanetí ko ha meʻangāue mālohi fau; ʻoku hoko ai ʻa e ʻapí he taimí ni ko hotau tefitoʻi senitā hisitōlia fakafāmili. ʻOku taukei ʻaupito hotau kāingalotu kei talavoú ʻi he fakatotolo hisitōlia fakafāmilí pea ʻoku fakalotoa fakalaumālie kinautolu ke nau papitaiso maʻa ʻenau ngaahi kui kuo nau ʻilo ke ʻofaʻi mo fakahoungaʻí. Talu mei he liliu ne fakaʻatā ai ha kau taʻu 11 toko lahi ke nau papitaiso maʻá e kau pekiá ʻoku pehē ʻe he kau palesiteni temipale he funga māmaní kuo tokolahi e kau hū he temipalé. Ne talamai mai ʻe ha palesiteni temipale ʻe taha “kuo tupu tokolahi fau e tokolahi ʻo e kau pataloni ʻi he papitaisó … pea ʻikai ngata ai, ʻoku ʻomi ʻe he kau taʻu 11 ha ngaahi fāmili lahi ange. … Naʻa mo honau taʻu motuʻá [kei siʻi], ʻoku hangē ʻoku nau ongoʻi ʻapasia pea ʻi ai mo ha taumuʻa ki he ouau ʻoku nau fakahokó. ʻOku fakafiefia ke mamata ki ai!”20

ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ngāue e kau taki ʻo ʻetau Palaimelí mo e toʻutupú, pea te nau hokohoko atu hono ngāueʻí ke hoko e ngāue hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé ko ha ngāue maʻongoʻonga. ʻE lava ʻe he kau fafine ʻo e Fineʻofá mo e kau tangata he lakanga fakataulaʻeikí ke tokoni ʻi he ʻofa ʻaki hono fakahoko fakafoʻituitui honau fatongia fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí pea tokoni mo ueʻi fakalaumālie ʻa e fānaú mo e toʻu tupú ke nau tānaki ʻa ʻIsileli ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí. ʻOku tautautefito e mahuʻinga ʻo e meʻá ni ʻi he ʻapí pea mo e Sāpatē. ʻOku ou palōmesi atu ʻe fakaivia mo maluʻi hotau toʻu tupú mo e ngaahi fāmilí ʻi hono fakahoko ʻi he ʻofa e ngaahi ouaú maʻá e ngaahi kuí ʻi ha māmani ʻoku fakautuutu ʻene koví. ʻOku ou toe fakamoʻoni atu kuo ʻosi maʻu ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ha ngaahi fakahā mātuʻaki mahuʻinga fekauʻaki mo e ngaahi temipalé mo e ngāue fakatemipalé.

Teuteuʻi ʻa e Ngaahi Fāmili Taʻengatá mo e Fakafoʻituituí ke Nofo mo e ʻOtuá

ʻOku hoko hono fakamamafaʻi foʻou e ako mo hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí ʻi ʻapí pea mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku ʻomi ʻe he Siasí ko ha faingamālie lelei ke teuteuʻi ai e ngaahi fāmili taʻengatá mo e fakafoʻituituí ʻi he ʻofa ke feʻiloaki pea mo nofo mo e ʻOtuʻa.21

Ko e taimi ʻoku silaʻi ai ha tangata mo ha fefine ʻi he temipalé, ʻokú na fakahoko ai e fuakava foʻou mo taʻengata, ko ha tuʻutuʻuni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.22 ʻOkú na tali mo maʻu fakataha ai e ngaahi tāpuaki mo mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke tataki e ngaahi ngāue hona fāmilí. ʻOku ʻa e houʻeiki fafiné mo e houʻeiki tangatá ha tufakanga mahuʻinga ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi ʻi he “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani”23 ka ʻoku tuʻunga tatau ʻena ngāué mo hono mahuʻingá.24 ʻOkú na maʻu e mālohi tatau ke maʻu fakahā maʻa hona fāmilí. Ko e taimi ʻokú na ngāue fakataha ai ʻi he ʻofa mo e angatonú, ʻoku tāpuekina ʻena ngaahi filí mei langi.

Kuo pau ke feinga ʻakinautolu ʻoku feinga ke ʻilo e finangalo ʻo e ʻEikí ke nau angatonu, angavaivai, angaʻofa, mo ʻofa. Ko e loto fakatōkilaló mo e ʻofá ko e fakaʻilonga ia ʻo kinautolu ʻoku fekumi ki he fingangalo ʻo e ʻEikí, tautautefito maʻa honau fāmilí.

Ko e fatongia fakafoʻituitui hotau fakahaohaoaʻí, fakafeʻungaʻi kitautolu ki he ngaahi tāpuaki ʻo e ngaahi fuakavá, pea mo e teuteu ke feʻiloaki mo e ʻOtuá. ʻOku fie maʻu ke tau moʻui fakafalala pē kiate kitautolu pea mo kau loto vēkeveke ʻi hono ʻai hotau ngaahi ʻapí ke hoko ko ha ungaʻanga mei he ngaahi matangi mālohi ʻoku nau ʻākilotoa kitautolú25 mo “hoko ko ha maluʻanga ʻo e tui.”26 ʻOku ʻa e ngaahi mātuʻá ha fatongia ke akoʻi ʻenau fānaú ʻi he ʻofa. ʻOku hoko e ngaahi ʻapi ʻoku fakafonu ʻaki e ʻofá ko ha nēkenekaʻanga, fiefia, pea mo ha hēvani moʻoni ʻi māmāni.27

Ko e himi manako ʻo ʻeku fineʻeikí ko e “ʻOfa ʻi ʻApí.”28 Ko e taimi pē naʻá ne ongona ai e kupuʻi lea ʻuluakí, “ʻOku masani ʻa e meʻa kotoa, ka ai ʻa e ʻofa ʻi ʻapí,” naʻe mahino e ongo ʻeni kiate iá pea fakatēloʻimata. Ne mau ʻiloʻi ʻi heʻemau kei īkí naʻa mau nofo ʻi ha faʻahinga ʻapi pehē; he ko e taha ia e ngaahi meʻa naʻá ne fakamuʻomuʻá.29

Makehe mei he ʻātakai ʻofa ʻi he ʻapí, kuo tokanga ʻa Palesiteni Nalesoni ki hono fakasiʻisiʻi e ngāueʻaki e mítia ʻokú ne uesia ʻetau ngaahi tefitoʻi taumuá.30 Ko e taha e ngaahi liliu te ne faitokonia ha fāmili pē, ko hano ʻai e ʻinitanetí, mītia fakasōsialé, mo e televīsoné ke hoko ko ha meʻangāue kae ʻikai ko ha meʻa ke ne tohoakiʻi pe, ko e toe kovi angé, ko haʻane puleʻi kitautolu. Ko e feingatau ki he moʻui ʻa e taha kotoa, ʻo tautautefito ki he fānaú, ʻoku meimei ke hoko pē ʻapi. ʻI heʻetau hoko ko e mātuá ʻoku fie maʻu ke tau fakapapauʻi ʻoku fakatou lelei, mo feʻunga mo honau taʻú, pea fenāpasi e polokalama ʻi he mītiá mo e ʻātakai ʻo e ʻofa ʻoku tau feinga ke fokotuʻú.

ʻOku fie maʻu ʻa e faiako ʻi ʻapí ke mahino mo ivi fakamānako31 kae toe fakalaumālie, fakafiefia, pea mo fonu ʻofa foki.

ʻOku ou palōmesi atu ko e taimi ʻe tukutaha ai ʻetau ʻofá ki he Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí, ʻo ʻai ke Ne hoko ko e ʻelito ʻo ʻetau ngāue ke tānaki ʻa ʻIsileli ʻi he ongo tafaʻakí fakatouʻosi ʻo e veilí, tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé, mo e teuteu fakatāutaha ke feʻiloaki mo e ʻOtuá, ʻe hōloa e ivi ʻo e filí kae fakalahi ʻa e nēkeneka, fiefia, mo e melino ʻo e ongoongoleleí ʻi hotau ngaahi ʻapí ʻaki e ʻofa faka-Kalaisí.32 ʻOku ou fakamoʻoniʻi ʻa e ngaahi talaʻofa fakatokāteliné ni mo fakamoʻoni pau kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne feilaulau fakalelei maʻatautolú, ʻi he huafa ʻo Sīsu Kalai,í, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4:1, 5.

  2. Molonai 7:47.

  3. Vakai “ʻOfa Faka-Kalaisí mo e ʻOfá,” Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí: Ko e Fakahinohino ki he Ngāue Fakafaifekaú, rev. ed. (2019), 124.

  4. Vakai, Teutalōnome 6:5; Mātiu 22:36–40.

  5. Vakai, “Ngaahi Fatongia ʻo e Kau Palesitenisī ʻo e Kōlomu Kaumātuʻá mo e Fineʻofá ʻi he Ngāue Fakafaifekau ʻa e Mēmipá pea mo e Ngāue Fakatemipalé mo e Hisitōlia Fakafāmilí,” fanongonongo, ʻaho 6 ʻo ʻOkatopa 2018.

  6. Naʻe fakamafaiʻi ʻeku kui tangatá ke ne foaki ha tāpuaki fakapēteliake ki he ngaahi makapuna ne nau nofo ʻi ha ngaahi siteiki kehekehe. Naʻe foaki mai ia ʻi hoku taʻu 11 koeʻuhí he naʻe puke pea naʻe pehē ʻe siʻi mālōlō.

  7. Tāpuaki fakapēteliake ne foaki kia Kueniteni L. Kuki ʻe Pēteliake Kolosiē Kimipolo, 3 ʻOkatopa, 1951, Tuleipa ʻIutā.

  8. Naʻe toe fakahoko foki ʻe Palesiteni R. Ueini Sute mo hono uaifi ko Loná ha faʻahinga ngāue fakafaifekau kehekehe ʻi Sengihai, Siaina; ʻAmēnia; Singapoa; mo Kalisi. Hili e mālōlō ʻa Loná, ne toe mali ʻa R. Ueini Sute mo Lea Mae Losevola, peá na ngāue ʻi he Misiona Pilisipeini ʻAositelēliá. Kuo ʻosi ngāue fakafaifekau taimi kakato ha toko fitu ʻo ʻene fānau ʻe toko hivá. ʻI he lolotonga ha taʻu ʻe ua ʻo e ngaahi taʻu naʻe hoko ai ko e palesiteni fakamisiona ʻi Haʻamoá, ne lolotonga hoko ai ʻa ʻEletā Sione H. Kolipoki ko e palesiteni fakamisiona ʻi Tonga. Ko ʻiloa ʻena ngaahi aʻusiá fakatouʻosi.

  9. Naʻe hoko ʻa ʻOto Hāleki ko ha taki fakalotu ʻi he Siasi Fakatahataha Faka-Kalisitiane ʻo Haʻamoá, ʻa ia naʻe tukuʻau mei he Sōsaieti Fakafaifekau Lonitoní (London Missionary Society). Ko ʻene tangataʻeikí ko e hakoʻi Siamane mei Tesau, Siamane.

  10. ʻOku lolotonga hoko ʻa Palesiteni Toni H. Sitali ko e palesiteni ʻo e Temipale Bountiful Utah.

  11. Naʻe ʻi ai kotoa ʻa Palesiteni Kōtoni B. mo Sisitā Māsilī P. Hingikelī pea mo ʻena taʻahine ko Seini Hingikelī Tatilií, ʻEletā Sefilī R. Hōlani mo Sisitā Petulisa T. Hōlani, ʻEletā Kuenitini R. Kuki mo Sisitā Mele G. Kuki, pea mo Misa Toni H. Sitali.

  12. Naʻe talamai ʻe ʻEletā O. Viniseni Hāleki naʻe fakaafeʻi ʻe heʻene tangataʻeikí ʻa Vini mo hono tokoua ko Tēvitá ke na foki mei muli ʻo vakaiʻi e falé pea mo ʻi ai he ʻaʻahi mai ʻa Palesiteni Hingikelī. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Hāleki ne pehē ʻe heʻene tangataʻeikí, “ʻOkú ke ʻiloʻi, mahalo pē naʻa ko ha ongo ʻāngelo ʻeni.” Naʻá ne talange ki hono ongo fohá, kapau te nau talitali ha palōfita, te na fie maʻu ke lelei ʻaupito e falé.

  13. Naʻe talitali ʻa Palesiteni Hingikelī ʻe he kau taki fakafonua ʻo Haʻamoa ʻAmeliká pea mo ha kakai Haʻamoa ʻe lauiafe, ʻi he malaʻe vaʻinga ʻakapulú.

  14. Kuo hoko hono fakatahaʻi ʻo e ngaahi fāmilí ʻo fakafou ʻi he ngāue fakafaifekaú ko ha natula maʻongoʻonga ʻo e kakai Haʻamoá mo e kakai Polinisia kehé.

  15. Naʻe ʻofaʻi mo fakahoungaʻi lahi ʻa Palesiteni Sute pea ne fakaafeʻi ía ke lea ʻi he meʻa-fakaʻeiki ʻo ʻOto Hālekí ʻi he 2006.

  16. “Mahalo ʻi ha taimi ʻe niʻihi te tau kamata ngāue ʻi haʻate ongoʻi ko e fatongia, ka koe ngāue tokoni ko iá te ne tataki kitautolu ki ha meʻa māʻolunga ange ... ke ngāue ʻi ha hala lelei lahi’ [1 Kolinitō 12:31]” (Joy D. Jones, “Fai Ia Maʻana,” Liahona, Nōvema 2018, 50).

  17. Vakai, Tad R. Callister, The Infinite Atonement (2000), 5–8.

  18. ʻOku totonu ke fakafekauʻaki e kāingalotu ʻo e Siasí mo e kau faifekaú ʻi ha taimi pē ʻoku nau fai ai ha ngaahi fakaafe.

  19. Russell M. Nelson, “Kau ʻa e Houʻeiki Fafiné ki Hono Tānaki ʻo ʻIsilelí,” Liahona, Nōvema 2018, 70.

  20. Lipooti ʻa Palesiteni B. Jackson mo Sisitā Rosemary M. Wixom, ko e palesiteni mo e metuloni ʻo e Temipale Sōlekí, ki he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Palaimelí, Māʻasi 2019. Naʻá na pehē ʻokú na “fakatau mai ha vala papai lahi ange ʻi he lalahi XXXS ke feau e fie maʻú!”

  21. Vakai Russell M. Nelson, “Lea Fakafeʻiloakí,” Liahona, Nōvema 2018, 6–8.

  22. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 131:1–4.

  23. Vakai, “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, Mē 2017, 145.

  24. “ʻOku hoko ʻa e tamai kotoa pē ko ha pēteliake ki hono fāmilí mo e faʻē kotoa pē ko ha taki ia ki he kakai fefiné, ʻo na vahevahe tatau ai ʻi hona fatongia tauhi ʻo e fānaú” (James E. Faust, “The Prophetic Voice,” Ensign, May 1996, 6).

  25. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 45:26–27; 88:91.

  26. Russell M. Nelson, “Hoko ko ha Kāingalotu Faʻifaʻitakiʻanga,” pe Liahona, Nōvema. 2018, 113.

  27. Vakai, “Hoko ʻa ʻApi ko e Hēvani,” Ngaahi Himí, fika 188.

  28. “ʻOfa ʻi ʻApí,” Ngaahi Himi, fika 187.

  29. Kapau ʻoku fie maʻu ke aʻusia e faʻahinga ʻofa ko ʻení, ʻoku totonu ke hoko e fakahinohino ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:41–42 ko e taumuʻa:

    “ʻOku ʻikai lava pe ʻoku ʻikai totonu ke ngāue ʻaki ha mālohi pe ivi ʻi he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, kae ngata pē ʻi he feifeingaʻi, ʻi he faʻa kātaki fuoloa ʻi he angamalū pea mo e ʻofa taʻemālualoi;

    “ʻI he angaʻofa, mo e ʻilo haohaoa, ʻa ia ʻe fuʻu fakafuofuolahi ʻa e laumālié taʻe ʻi ai ha mālualoi pe taʻe-ha-kākā.”

    ʻOku totonu ke tuku hono fakaangaʻi taʻe totonu e fānaú. Ko hono ikunaʻi ʻo e ngaahi fehālākí mo e masiva ʻiló ʻoku fie maʻu e fakahinohinó, kae ʻikai ko e fakaanga. ʻOku fie maʻu ʻe he angahalá ʻa e fakatonutonú (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:25–27).

  30. Vakai, Russell M. Nelson, “Kau ʻa e Houʻeiki Fafiné ki Hono Tānaki ʻo ʻIsilelí,” 69; vakai foki Lāsolo M. Nalesoni, “ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí” (worldwide youth devotional, June 3, 2018), HopeofIsrael.ChurchofJesusChrist.org.

  31. ʻOku hangē ʻa ʻapí ha akoʻanga loki taha ki he fānau ʻo e toʻu kotoa pē. Ko e taimi ʻoku akoʻi ai e taʻu 11, he ʻikai totonu ke tau fakaliʻeliʻaki ʻa e taʻu 3.

  32. Vakai, Sione 17:3; 2 Nīfai 31:20; Molonai 7:47.