Nokon ko an Kūrijm̧ōj
Kūrijm̧ōj Ej Iakwe


Kūrijm̧ōj Ej Iakwe

Ro jeiū im jatū, kom̧ij juon jarlepju eaboojoj. Ej juon aō jeram̧m̧an kajjojo iiō n̄an jino Kūrijm̧ōj season aō ippāmi ilo in, Nokon in Kūrijm̧ōj eo an Būreejtōnji eo Kein Kajuon. Ij kwaļo̧k aō iakwe n̄an kom̧ aolep, mekarta kwoj pād ijin ilowaan m̧wiin ak ron̄jake kadiwōjļo̧k kein jen wāween ko jet.

Kūrijm̧ōj season in, ippān meļeļe eo an ejenolo̧k im aiboojoj, ekkā an kōm̧m̧an bwe jen jan̄, im̧we juon kallim̧ur ekāāl n̄an Anij, im letok—naan ko kōjerbali jān al eo eaiboojoj “Calvary”—“kakkije n̄an eo em̧ōk im aenōm̧m̧an n̄an jetōb eo.”

Kōn menin, epidodo ad obrak ilo kareel eo an season in im bōlen luji lukkuun jetōb eo ilo mour ko ad eo jej kajjieon̄ in bōke. Tarjen jon̄an kōm̧m̧ane eļaptata an waļo̧k ilo iien in ilo kajjojo iiō n̄an elōn̄ iadwōj. Waļo̧k ko jeleti n̄an menin ekoba lōn̄ jen jon̄an m̧akūtkūt in Kūrijm̧ōj ko n̄an pād ie, tarjen jon̄an m̧ōn̄ā ko n̄an kan̄i, ļapjen jon̄an jāān n̄an kōjerbali, lōn̄jen jon̄an kōtmene ko, im eļap inepata. Kijejeto ko ad remakijkij ilo iien Kūrijm̧ōj rej waļo̧k ilo ad inepata, tarjen jon̄an ad kōm̧m̧ane, im m̧ōk ilo iien eo jej aikuj in kar en̄jake lan̄lōn̄ ko remeļak n̄an kakeememej raan in ļotak eo an Rilo̧mo̧o̧r eo ad.

Pukōt lukkuun lan̄lōn̄ eo an Kūrijm̧ōj ej jab itok ilo kakairir im m̧ōkaj n̄an kamōj elōn̄ men ko, barāinwōt jab maron̄ loe ilo wia menin leļo̧k ko. Jej loe lukkuun lan̄lōn̄ eo n̄e jej kōm̧m̧an bwe Rilo̧mo̧o̧r eo en jibadbad eo an season in. Jej dāpij E ilo ļōmņak ko ad im ilo mour ko ad ilo ad etal n̄an jerbal eo E enaaj kar kōm̧m̧ane bwe jen kōm̧m̧ane ijin ioon laļ in. Ilo iien, eļaptata, jen ļoor waanjon̄ok eo An āinwōt jej iakwe im jerbal n̄an ro dood.

Juon kumi an jukjukinpād eo ad raar lukkuun kōņaan juon kwaļo̧k in iakwe loe ilubwilijen rūtto ro, im eļaptata n̄e rej en̄taan kōn metak im ajimakeke. En̄jake in ejjeļo̧k kōjatdikdik ie ekkā an waļo̧k ilubwilijin ro me rerūtto im repaake jem̧ļo̧kin mour ko aer.

Richard L Evans eaar je: Elōn̄ iiō ko rem̧ootļo̧k, im ij kouti: “Ta eo rej aikuji ilo iiō ko rerūtto in ajimakeke ko aer ej, ilo m̧ōttan eo ediktata, ta eo jej aikuji ilo iiō ko ejjeļo̧k jeļā kaki ilo ad jodikdik: juon en̄jake in ad erom m̧ōttan, juon kam̧ool in ad kōņaan, im būruwōn im pein iakwe ejouj—ejjab ļōmņak letok kōn juon en̄jake kōn jerbal, ak juon ruum̧ ilowaan juon ruum̧, ak ruum̧ ilo būruwōn ak mour an juon armej. …

Jejjab maron̄ kōrooltok iien jodikdik ko aer. Ak jemaron̄ jipan̄ er mour ilowaan juon joraanļo̧k eo emānen kar kōļapļo̧k an aiboojoj jen ļōmņak ko ad, jen ad karōk, im jen ad niknik im iakwe em̧ool.”1

Ro jeiu im jatū, iakwe em̧ool ej juon kōkkaļe in iakwe eo an Rilo̧mo̧o̧r eo. Ilo Tijem̧ba in kajjojo iiō, jej ņae etan jitbōn Kūrijmōj. Kwomaron̄ ron̄jake. Kwomaron̄ loe. Kwomaron̄ en̄jake.

Ij kab keememej juon en̄jake jān ke iaar ļaddik—juon en̄jake iaar kōnono kake ilo bar juon iien ak ruo. Iaar 11. Būraimere būreejtōn eo am, Melissa, eaar juon eo erūtto im lellap ejouj. Juon raan ilo Būraimere, Melissa eaar kajjitōk ippa n̄an pād wōt im kōnono ippān. Eaar kōm̧ro ruo kar jijet ilo m̧ōn jar eo ejjeļo̧k kobban. Eaar likūt pein ioon aera im jino jan̄. Kōn ļo̧kjenaō, iaar kajjitōk ippān etke eaar jan̄.

Eaar uwaak, “Āinwōt ijjab maron̄ kōm̧m̧an bwe ļaddik ro nejin Trail Builder ren kautiej ilo iien kōppeļo̧k kūlaaj eo an Būraimere. Kwonaaj ke m̧ōņōņō in jipan̄ eō, Tommy?”

Iaar kallim̧uri Melissa bwe inaaj. Ekāāl n̄an n̄a, ak ejjab n̄an Melissa, bwe eaar kōjem̧ļo̧k jorāān eo jen jab kautiej ilo Būraimere. Eaar iookļo̧k jipan̄ eo an jorāān in—n̄a. Uwaak eo ekar iakwe.

Iiō ko raar eļļā. Melissa eo ekabwilōn̄lōn̄, kiiō epād ilo 90, kar jokwe ilo juon m̧ōn rinan̄inmej ilo m̧ōttan eo tuioon̄ turōk in Salt Lake City. M̧okta jen Kūrijm̧ōj iaar ļōmņak n̄an loļo̧k būreejtōn in aō ejouj. Ilo retio in wa eo, iaar ron̄ al in “Hark! The herald angel sing goly to the newborn King!”2Iaar kejekļo̧kjeņ kōn loļo̧k eo kar kōm̧m̧an jen rimāletlet ro iiō ko etto. Raar bōktok menin leļo̧k an gold, ijur, im m̧ōr. Iaar bōkļo̧k menin leļo̧k eo wōt an iakwe im juon kōņaan in ba kom̧ool.

Iaar lo Malissa ilo ruum̧ in m̧ōn̄ā in rālep eo. Eaar kalimjek pileej in m̧ōn̄ā eo an, jibwe fork eo eaar dāpiji kōn pein. Eaar jab m̧ōn̄ā jāne. Ke iaar kōnono n̄an e, naan ko aō raar eo̧ron̄ jen juon erreitok eo ejouj. Iaar bōk fork eo ilo pein im kar jino naajdik Melissa, kōnono aolepān iien eo kōn ta ko iaar kōm̧m̧ani n̄an jipan̄ e n̄an ļaddik ak leddik ro āinwōt juon rijerbal an Būraimere. Eaar ejjeļo̧k juon men eļap āinwōt juon kile in kam̧oolol, eļapļo̧k jen juon naan eaar waļo̧k. Bar ruo armej rej kiki ilo im̧ōn rinan̄inmej eo raar kalimjek eō ilo pok. Juon iaer eaar kōnono, im ba, “Jab kōnaan n̄an e. Ejab jeļā kajjeen jabdewōt armej—barāinwōt baam̧le eo an. Ejjan̄in kwaļo̧k juon naan ilo aolepān iien kein eaar pād ijin.”

Kōrālep eo eaar dedeļo̧k. Iien loļo̧k eo aō eaar jem̧ļo̧k. Iaar jutak n̄an etal. Iaar jibwe pā ko pein remōjņo̧ ilo peiō, kalimjek turin mejān eloktōktōk bōtaab aiboojoj, im kar ba, “Anij en kōjeram̧m̧an eok, Melissa. Merri Kūrijm̧ōj.” Ilo ejjeļo̧k kakkōļ, eaar kōnono naan ko, “Ijeļā kajjeem̧. Kwoj Tommy Monson, ļaddik in Būraimere eo nejū. Ekōjkan aō iakwe eok.” Eaar keenļo̧k peiō n̄an tiien im mejān meek kōn juon mejānma eobrak kōn iakwe. Dān in kōm̧jaļaaļ eaar wōtlo̧k ijjepān im kar katutuik peim. Pā ko, raan eo, raar ko̧kwojarjar jen lan̄ im kar tūriam̧o jen Anij. Enjeļ ro ilan̄ raar al. Naan ko an Maajta eo raar wōr juon make meļeļeier eo ej jamin kar lukkuun en̄jake: “Kōrā, lo, nejōm̧!” Im n̄an rū kaļoran eo, “Lo, jinōm̧!”3

Jān Bethlehem ijeņ naan kein rāinwōt rej ban̄ijn̄ij:

Eaiboojoj an lur, eaiboojoj an lur

Menin letok eo ekabwilōn̄lōn̄ em̧ōj letok!

Bwe Anij ej letok menin leļo̧k eaorōk n̄an būruwōn armej

Kōjeram̧m̧an ko An jen lan̄.

Ejjeļo̧k lo̧jidn̄i emaron̄ ron̄ itok eo An;

Ak ilo lal in jerawiwi in,

Ijo jetōb ko rettā renaaj bōk e, wōt

Kōmjaļaal in mejān Kraist ej deļo̧n̄ tok.4

Būreejtōn David O. McKay eaar ba: “Lem̧ōņōņō em̧ool ej itok wōt jen kōm̧m̧an an ro jet m̧ōņōņō. … Jetōb [eo an ] Kūrijm̧ōj … ej kōm̧m̧an bwe būruwōd en meram wōt ilo iakwe ilo jemdoon im jem̧jerā im im̧we kōj n̄an jerbal ko rem̧m̧an ilo jipan̄. Ej jetōb eo an gospel eo an Jisōs Kraist.”5

Ejjeļo̧k bar juon iien em̧m̧an jān kiiō, season Kūrijm̧ōj in em̧m̧an, n̄an kōj aolep n̄an bar ajeļo̧k kōj make n̄an pedped ko kar katakin jen Jisōs riKraist eo. Ej iien eo in n̄an iakwe Irooj, ad Anij, kōn aolepān būruwōd—im armej ro rūtrir āinwōt kōj make. Menin em̧m̧an n̄an keememej bwe eo ej leļo̧k jāān ej leļo̧k eļap; eo ej leļo̧k iien ej leļo̧k eļapļo̧k; ak eo ej leļo̧k kōn e make ej leļo̧k aolepān.

Jen kōm̧m̧an bwe Kūrijm̧ōj en wōr meļeļein. En ejjab kōn kainōknōk im ribbon ko, m̧ae jaar kōm̧m̧ane menin ilowaan mour ko ad. Kūrijm̧ōj ej jetōb in leļo̧k im jab juon ļōmņak n̄an bōke. Ej m̧ōņōņō kōnke jej loe lan̄lōn̄ ilo armej. Ej meļo̧kļo̧k an juon make im pukōt iien n̄an ro jet. Ej joļo̧k meļeļe eo ejjeļo̧k meļeļein im kwaļo̧k aorōk ko rem̧ool. Ej aenōm̧m̧an kōnke jaar loe aenōm̧m̧an ilo katak ko an Rilo̧mo̧o̧r eo. Ej iien eo jej kile m̧wilaļ bwe iakwe eļapļo̧k ej kilepļo̧k, ilo ļapļo̧k ilo ijeņ ej an n̄an ro jet.

Ewōr Kūrijm̧ōj ilo m̧weo im kabun̄,

Ewōr Kūrijm̧ōj ilo jikin wia;

Ak kwoj jab maron̄ jeļā ta in Kūrijm̧ōj

M̧ae iien ej pād ilo būruwōm̧.

Peel ko remaron̄ ikkūr jān sno ko,

Im al ko maron̄ pukōti imejatoto,

Ak o, bōro eo enaaj luji en̄jake eo elem̧ōņōņō

M̧ae iien Kūrijm̧ōj ej pād ijeņ.6

Ilo an season in Kūrijm̧ōj in kalipopoik kōj kōn aolepān an aiboojoj, jemaron̄ in, kōm̧m̧an āinwōt Rimāletlet ro, pukōt juon meram, eļaptata iju eo n̄an tōl kōj n̄an iien jipan̄ an Kūrijm̧ōj in ad n̄an armej ro dood. Kōm̧m̧an bwe jen kōm̧m̧ane aolepān ito itak eo n̄an Bethlehem ilo jetōb, bōk ippād juon tiriam̧o, bōro ekea āinwōt menin leļo̧k ko ad n̄an Rilo̧mo̧o̧r eo, im juon emaron̄ im aolep rej obrak kōn juon Kūrijm̧ōj elan̄lōn̄. Ilo etan ekwojarjar im jeram̧m̧an etan Jisōs Kraist, amen.

Kakeememej ko

  1. Richard L. Evans, Thoughts for One Hundred Days (1966), 222.

  2. “Hark! The Herald Angels Sing,” Hymns, no. 209.

  3. Jon 19:26–27.

  4. “O Little Town of Bethlehem,” Hymns, no. 208.

  5. David O. McKay, Gospel Ideals (1953), 551.

  6. “Christmas in the Heart,” āinwōt juon kout ilo The Instructor, Dec. 1933, 547.