Faigalotu o le Kerisimasi
11craven


12CRAVEN-1

Faigalotu o le Kerisimasi a le Au Peresitene Sili

6 Tesema, 2020

O Se Aui ma se Opo Faalelagi 

Saunia e Sister Becky Craven 

Fesoasoani Lua, Au Peresitene Aoao o Tamaitai Talavou 

O se tasi o a’u manatuaga o le Kerisimasi e sili ona ou fiafia i ai na tupu ina ua ono o’u tausaga. O le Afiafi na sosoo ma le Kerisimasi, ma sa ou moe i le moega pito i luga o le moega fata lua sa ma momoe ai ma lo’u uso laitiiti i lo matou aiga i Perelini, Siamani. Sa ou fiafia lava i le oo mai o le taeao o le Kerisimasi—matua fiafia lava masalo sa le lelei ai sa’u moe, ona sa fafagu a’u i se taimi o le po i le tatagi o logo. Ona ou faalogoina lea o le ‘o’ī o le faitotoa o le ma potu a o matala lemu. Ina ua sulugia o’u foliga i le moli o le isi potu, sa ou nofo vave i luga ma tilotilo atu i le faitotoa. O le mea na ou vaaia sa le mafai ona talitonuina! I le faitotoa sa tu mai ai Santa Claus. Ou te le pepelo—o ia lava! Sa ia fai mai, “Ho, ho, ho,” ma fai mai pe ou te fia mulimuli atu ia te ia i le potu malolo e vaai i le mumū o le laau Kerisimasi. Sa ou ofo ma lē magagana atoa, ae sa ou alu ifo vave i lalo mai le faasitepu o lo’u moega ma mulimuli atu ia te ia i le potu i luma i le mea sa tutu ai lo’u tina ma lo’u tuagane matua i autafa o le laau. Ae a o ou autilo solo i le potu, ou te le’i vaaia lo’u tama—e faapefea ona ia misia lenei mea? Sa fai mai tina sa ia aveina i fafo le lapisi, ae oka sa umi se taimi o alu o ia! E oo mai i lenei aso sa ou faanoanoa sa le mafai lava ona ia maua le avanoa e feiloai ai ia Santa Claus. Na fesili mai Santa pe sa ou teine lelei, ma sa ou fiafia e ta’u atu sa ou teine lelei. Ina ua maea ona ia tofo i kuki ma le susu sa matou setiina mo ia, sa ou toe alu e moe ma, ou ala a’e i nai itula mulimuli ane i se taeao Kerisimasi fiafia.

O le tamāmatua o lo’u toalua, o Heaton Lunt, sa ese lava lona taeao o le Kerisimasi a o tama talavou a o nofo i aai kolone o Mekisiko i le taufaaiuiuga o le 1800. Na ia faamatala lenei tala i lona talafaasolopito: “Na oo mai le Kerisimasi, ma sa i ai le mamoe i se pa i lalo o le falemanu lea sa mafanafana ai, aua sa i ai le kiona i le eleele i lena taimi. Sa ou alu i le taeao po o le Kerisimasi e vaai po o manuia la’u mamoe. Sa ou faalogoina ni tama’i tagi i le falemanu na foliga e laiti lava. Sa ou alu i totonu ma vaaia ai sa maua e Nelly ni tama’i mamoe se lua—o se masaga. Sa ou toe tamoe atu i le fale i le malosi na ou mafaia … [ma] sa pati o’u lima ma fai atu i lo’u tina, ‘Ua ou maua le meaalofa sili o le Kerisimasi mo outou: E lua ni tama’i mamoe a Nelly.’ Na tuua e tamaiti uma a latou moli ma mea i luga o le laulau, ma latou tamomoe atu i le falemanu e vaai i na mamoe laiti a Nelly. O se maofa silisili o soo se mea na matou mauaina i le Kerisimasi.”1 Ma le ofoofogia, o le tausaga na sosoo ai ma mo le tele o tausaga na mulimuli mai, na fananau mai ni tama’i mamoe fou i le mamoe a Heaton i le taeao o le Kerisimasi.

Ina ua ou faalogo muamua i lenei tala, na vave tatai atu ou manatu i se isi Mamoe na soifua tonu i lena uluai aso o le Kerisimasi: o Iesu Keriso, o le Tamai Mamoe a le Atua. E pei ona tamoe atu Heaton e vaai i ana mamoe fou, ou te vaai faalemafaufau i le nanati atu o leoleo mamoe e vaai i le Alo o le Atua faatoa soifua mai. E mafai ona outou vaai faalemafaufau i mea na latou molimauina i lena nofoaga faatauvaa ma le paia? Ou te vaai faalemafaufau i se Iosefa agaalofa o fesoasoani i lona faletua, o Maria, a o la mafaufau loloto i le soifua mai o le Mesia na folafolaina. O le tala ia Maria o loo ‘aui lana tama meamea i ie mafanafana e faapitoa le agamalu ia te a’u.

Sa ma faafeiloaia talu ai nei le tamateine a le ma tama i totonu o le matou aiga. Sa ou matamata i se tasi aso a o aui o ia e lona tina i se palanikeke vaivai ma mafanafana, ma fusi o ia. O le aui o lona uiga ia afīfī mau. O ie ma palanikeke e aui ai na faaaogaina i le talafaasolopito atoa e faamafanafana ma faafilemu ai, ma faatoafimalie ai se pepe le fiafia. A o o’u matamata i le ma afafine-faaletulafono o aui lana tama fou, na ou mafaufau i isi atonu o manaomia se aui, e oo lava i se aui faatekinolosi. O se upu agalelei, se taliga e faalogo po o se loto e malamalama e mafai ona faamafanafana ma faafilemu ai le loto atuatuvale o se isi tagata.

Toeitiiti tolu tausaga talu ai, sa oo ai le ma atalii-faaletulafono i se faalavelave ogaoga faafomai. I le sailia o tali, sa ia faia ai le tele o suesuega ma faagasologa na i’u ina taitai atu ai o ia i le manaomia o se taotoga o le fatu. A o faia le taotoga a le ma atalii-faaletulafono, na auina atu e le ma afafine i ona matua-faaletulafono se tala fou e uiga i le la atalii. Mai le mamao o le isi atunuu na la auauna atu ai i se misiona, na tali mai lona tina faaletulafono i upu mafanafana nei: “Ua auina atu ia te oulua ni opo faalelagi.”

Ina ua mavae sina taimi, na savali ane se tausi soifua, ona taofi lea. Sa ia tilotilo atu i mata ua tumu i loimata o le ma afafine ma fesili pe manao o ia i se palanikeke, ae sa ia teenaina, ma fai atu o loo lelei lava o ia. Sa aluese le tausi soifua ae na vave toefoi ifo ma se palanikeke mafanafana. Sa ia aui faataamilo ai le ma afafine ma fai atu ia te ia, “Ou te lagona ua e manaomia se opo faalelagi.”

O le Tamai Mamoe a le Atua, ua lauiloa foi o le Leoleo Mamoe Lelei, ua silafia uma Lana lafu. I o tatou taimi e manaomia ai, e masani ona ia auina mai agelu faalelalolagi, e pei o le tausi soifua agaalofa i lo ma afafine, e aui ma fusi i tatou i aao o Lona alofa.2 Na Ia afio mai i le lalolagi e aumai le filemu ma le finagalo alofa i tagata uma.3 Na te faamafanafana i e manaomia le faamafanafanaga ma faanoanoa faatasi ma e faanoanoa.4

A o ou mafaufau i le tele o auala e alofa ma popole ai le Alii mo i tatou taitoatasi, ou te lagona se manao e faia nisi mea e faasoa atu ai lena alofa i isi. Ou te moomoo foi ia iloa atili ia opo faalelagi ma aui na ou mauaina ae sa tuai ona ou iloaina.

I se lalolagi ua matuā manaomia le filemu, o a tatou upu agamalu, a tatou galuega alofa ma le agalelei e mafai ona avea ma se auala e aui ai se isi tagata i se palanikeke mafanafana. Ua ou malamalama o le tele o lo tatou faatinoina o ni musumusuga e auauna ai i isi, o le tele foi lea o palanikeke faalelagi e aumaia e le Alii ia i tatou e faasoa atu. O a ni uunaiga ua e mauaina? O ai e te iloa o loo manaomia se opo faalelagi? O la tatou pa’i atu patino pe faatekinolosi e mafai ona faia se eseesega atoa i le olaga o sē pele [ia i tatou], po o se tagata ‘ese.

Ou te tatalo a o tatou faamanatuina le soifua mai o lo tatou Faaola e le gata ina tatou lagonaina Lona alofa, agalelei, ma le filemu, ae ia tatou faasoa atu foi na faamanuiaga i isi. A o ou mafaufau loloto i le meaalofa o le Tamai Mamoe a le Atua, o le pepe na aui ma faataoto i se faatanoavao, ou te toe ta’ua upu a Heaton talavou. O Ia lava “o se maofa silisili o soo se mea na tatou mauaina [pe o le a mauaina] i le Kerisimasi.”5

I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Heaton Lunt, “Pacheco, in the Colonies of Mexico—Lamb Story.” Talafaasolopito patino.

  2. Tagai i le 2 Nifae 1:15.

  3. Tagai i le Luka 2:14.

  4. Tagai Mosaea 18:9.

  5. Heaton Lunt, “Pacheco, in the Colonies of Mexico—Lamb Story.” Talafaasolopito patino.