2000–2009
ʻOkú Ne Fakamoʻui ʻa e Loto Mafasiá
ʻOkatopa 2006


ʻOkú Ne Fakamoʻui ʻa e Loto Mafasiá

ʻOku ʻatā e mālohi faifakamoʻui ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí … ki he faingataʻaʻia kotoa pē ʻi he moʻui fakamatelié.

Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí, “Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu” (Mātiu 11:28).

ʻOku fuesia ʻe ha tokolahi ha ngaahi kavenga mafasia. Kuo mate ha niʻihi siʻonau ʻofaʻangá pe ʻoku nau tauhi ha taha faingataʻaʻia fakaesino. Kuo uesia ha niʻihi ʻe he vete malí. Pea fakaʻānaua ha niʻihi ki he mali taʻengatá. ʻOku maʻunimā ha niʻihi ʻe ha ngaahi meʻa ʻoku fakapōpula hangē ko e kava mālohí, tapaká, faitoʻo kona tapú, pe ponokalafí. ʻOku faingataʻaʻia fakaesino pe fakaʻatamai ha niʻihi. Ko ha niʻihi ʻoku nau fehangahangai mo e pole ʻo e manako ʻa e tangata he tangata mo e fefine he fefiné. ʻOku ongoʻi loto mafasia pe taʻetaau ʻaupito ha niʻihi. ʻOku tokolahi ha niʻihi ʻoku nau mafasia ʻi ha ngaahi founga kehekehe.

ʻOku ʻomi ʻe hotau Fakamoʻuí kiate kitautolu takitaha ʻa e fakaafe loto ʻofa ko ʻení:

“Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.

“Toʻo ʻeku haʻamongá kiate kimoutolu, pea mou ako ʻiate au; he ʻoku ou angavaivai mo angamalū: pea te mou ʻilo ai ʻa e fiemālié ki homou laumālié.

“He ʻoku faingofua pē ʻeku haʻamongá, pea ʻoku maʻamaʻa ʻeku kavengá” (Mātiu 11:28–30).

ʻOku lahi ha ngaahi fakamatala ʻi he ngaahi folofolá fekauʻaki mo hono fakamoʻui ʻe he Fakamoʻuí ʻa e loto mafasiá. Naʻá Ne fakaʻā ʻa e kuí; ʻai ke fanongo ʻa e tulí, mahaki teté, maté pe fakaʻeveʻeva ʻa e pipikí; fakamaʻa ʻa e kiliá; mo kapusi ki tuʻa ʻa e ngaahi laumālie ʻulí. ʻOku tuʻo lahi ʻetau lau kau ki he tokotaha ne fakamoʻui mei he ngaahi fokoutua fakaesino ko ʻení, ne “fakamoʻui” [ia] (vakai, Mātiu 14:36; 15:28; Ma‘ake 6:56; 10:52; Luke 17:19; Sione 5:9).

Naʻe fakamoʻui ʻe Sīsū ha niʻihi tokolahi mei he ngaahi mahaki fakaesinó, ka naʻe ʻikai ke Ne taʻofi e fakamoʻuí meiate kinautolu ne feinga ke “fakamoʻui” mei he ngaahi fokoutua kehé. ʻOku tohi ʻe Mātiu ʻo pehē naʻá Ne fakamoʻui ʻa e fokoutua mo e mahaki kotoa pē ʻi he kakaí (vakai Mātiu 4:23; 9:35). Naʻe muimui ha kakai tokolahi ʻiate Ia pea naʻá Ne “fakamoʻui ʻa kinautolu kotoa pē” (Mātiu 12:15). Ko e moʻoni naʻe kau ʻi he ngaahi fakamoʻui ko ʻení ʻa kinautolu naʻe mahamahaki fakaeloto, fakaeʻatamai pe fakalaumālie. Naʻá Ne fakamoʻui ʻa kinautolu kotoa.

ʻI Heʻene fuofua malanga ‘i he falelotu lahí, naʻe lau leʻolahi ʻe Sīsū mei he kikite ko ʻeni ʻa ʻĪsaiá: “Kuó ne fakanofo au ke u malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he masivá; kuó ne fekau au ke fakamoʻui ʻa e loto mafesí, ke malanga ʻaki ʻa e huhuʻí ki he kau pōpulá, mo e fakaʻā ʻo e kuí, ke vete ange ʻa kinautolu kuo laveá” (Luke 4:18). ʻI hono fakahā ko ia ʻe Sīsū naʻá Ne hāʻele mai ke fakakakato ʻa e kikite ko iá, naʻá Ne fakamahino pau mai te Ne fakamoʻui ʻa kinautolu ʻoku fokoutua fakaesinó pea te Ne fakatauʻatāinaʻi foki ʻa e pōpulá, vete ange ʻa e laveá, mo fakamoʻui ʻa e loto mafesí.

ʻOku lahi ha ngaahi fakatātā ʻo e ngāue fakafaifekau ko iá ʻi he Kosipeli ʻa Luké. ʻOku talanoa ia ki he taimi ko ia naʻe “fakataha ʻa e kakai tokolahi ʻaupito ke fanongo [kia Sīsū], pea koeʻuhí ke ne fakamoʻui ʻa kinautolu ʻi honau ngaahi mahamahakí” (Luke 5:15). ʻOku lekooti ai ʻi he ngaahi taimi kehe naʻe “fakamoʻui [ʻe Sīsū] ʻa e tokolahi mei he ngaahi mahakí” (Luke 7:21) pea naʻá Ne “fakamoʻui ʻa kinautolu ʻa ia naʻe ʻaonga ke fakamoʻuí” (Luke 9:11). ʻOku fakamatalaʻi foki ai ʻa e omi ko ia ʻa e fuʻu kakai tokolahi ʻaupito mei Siutea mo Selusalema mo e matātahi ʻo Saitoné ki he potu tokaleleí “ke nau fanongo kiate ia, mo moʻui mei honau ngaahi mahakí” (Luke 6:17).

ʻI he taimi naʻe hā ai ʻa e Fakamoʻuí ki he kau angatonu ʻi he Maama Foʻoú, naʻá Ne ui e kakai ne ketu pe kui pe fokoutua ʻi ha ngaahi mahaki fakaesino kehé ke nau omi. Naʻá Ne fai ʻa e fakaafe tatau kiate kinautolu naʻe “puke ‘i ha mahaki ʻe taha” (3 Nīfai 17:7). Naʻá Ne folofola ʻo pehē, “ʻOmi ʻa kinautolu ki heni pea te u fakamoʻui ʻa kinautolu” (v. 7). ʻOku talanoa ʻa e Tohi ʻa Molomoná fekauʻaki mo e ōmai ʻa e fuʻu kakaí mo “kinautolu kotoa pē naʻa nau puke ʻi ha faʻahinga mahakí” (v. 9). ʻOku pau pē naʻe kau heni ʻa e kakai ne fekuki mo e faʻahinga mahaki fakaesino pe fakaeloto pe fakaʻatamai kehekehe, pea ʻoku fakamoʻoni ʻa e folofolá na‘e “fakamoʻui [ʻe Sīsū] ‘a kinautolu kotoa pē” (v. 9).

ʻOku akoʻi mai ʻe he Fakamoʻuí, te tau maʻu ʻa e mamahí ʻi māmani, ka ʻoku totonu “ke [tau] lototoʻa” koe‘uhí, kuó Ne “ikuʻi ‘a māmani” (Sione 16:33). ʻOku ope atu ʻa ʻEne Fakaleleí pea ʻoku mālohi feʻunga ʻo ʻikai ngata pē ʻi heʻene totongi huhuʻi e angahalá kae fakamoʻui foki mo e ngaahi faingataʻa fakamatelie kotoa pē. ʻOku akoʻi mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná, “Te ne hāʻele atu, ʻo kātakiʻi ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi faingataʻá pea mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē; pea ʻe fai ʻeni koeʻuhi ke lava ʻo fakamoʻoniʻi ʻa e folofolá ʻa ia ʻoku pehē te ne toʻo kiate ia ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi mahaki ʻoku moʻua ai hono kakaí” ( ʻAlamā 7:11; vakai foki, 2 Nīfai 9:21).

ʻOkú ne ʻafioʻi ʻetau ngaahi mamahí, pea ʻokú Ne ʻi ai ke tokoni mai. Hangē ko e Samēlia lelei ʻi Heʻene talanoa fakatātaá, ʻi he taimi ʻokú Ne maʻu ai kitautolu ʻoku tau kafo ʻi he veʻehalá, ʻokú Ne nonoʻo hotau ngaahi laveá mo tokangaʻi kitautolu (vakai Luke 10:34). Kāinga, ko e mālohi faifakamoʻui ʻo ʻEne Fakaleleí ʻoku ʻoatu ia maʻau, maʻatautolu, pea maʻá e kakai kotoa pē.

‘Oku kānokato ʻa Hono mālohi faifakamoʻuí ʻi he ngaahi lea hūfekina ʻo ʻetau himi “Naʻe Tala pē ʻe Sīsū”:

[ʻEiki, ʻi he mamahi ʻa e lotó

ʻOku ou punou ai he ʻahó ni.

ʻOku hohaʻa pea mamahi lahi hoku lotó.

Ke ke ʻā hake muʻa pea fakahaofi au, siʻeku tautapá!

Angahalá mo e mamahí

Kuo kafo ai hoku laumālié,

Peá u mate ai! ʻEiki, ne u mate ai!

Ke ke fakavave muʻa pea taki]!

ʻE lava ke fakamoʻui kitautolu ʻo fakafou ʻi he mafai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. Naʻe foaki ʻe Sīsū ʻa e mālohi ki Heʻene kau ʻAposetoló “ke fakamo‘ui ʻa e mahaki kotoa pē, mo e hangatāmaki kotoa pē” (Mātiu 10:1; vakai foki, Maʻake 3:15; Luke 9:1–2), pea na‘a nau ʻalu atu ʻo “malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí, mo fakamoʻui ʻi he potu kotoa pē” (Luke 9:6; vakai foki, Ma‘ake 6:13; Ngāue 5:16). Naʻe toe fekauʻi atu foki mo e Kau Fitungofulú ʻi he mālohi mo e fakahinohino ke fakamoʻui ʻa e mahakí (vakai, Luke 10:9; Ngāue 8:6–7).

Neongo ʻe lava ʻe he Fakamoʻuí ʻo fakamoʻui ʻa kinautolu kotoa te Ne fakamoʻuí, ka ʻoku ʻikai ke tatau ʻeni kiate kinautolu ʻoku nau maʻu e mafai ʻo ʻEne lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku fakangatangata pē ʻa hono fakaʻaongaʻi ʻi he matelié ʻa e mafai ko iá ki he finangalo ʻo Ia ʻoku ʻOʻona ʻa e lakanga fakataulaʻeikí. Ko e meʻa ia ʻoku talamai ai ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻoku ʻikai fakamoʻui hili hono tāpuakiʻi ʻe he kaumātuʻá he kuo “tuʻutuʻuni ke [nau] mate” (T&F 42:48). Ko e meʻa tatau pē ʻi he taimi ne fekumi ai ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ke fakamoʻui ia mei he “tolounua ʻi he kakanó” na‘e tukiʻi iá (2 Kolinitō 12:7), naʻe ʻikai tali ʻe he ʻEikí ke fakamoʻui ia. Naʻe tohi ʻe Paula kimui naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Ko ʻeku tokoní ʻe lahi maʻau: he kuo fakakakato ʻeku mālohí ʻi hoʻo vaivaí” (v. 9). Naʻe tali ʻa Paula ki ai ʻi he loto talangofua, ʻe laka ange ke ne “polepole … ʻi he‘eku ngaahi vaivaí, koeʻuhí ke nofoʻia au ʻe he mālohi ʻo Kalaisí … he kau ka vaivai ʻoku ou toki mālohi” (v. 9–10).

ʻOku maʻu e ngaahi tāpuaki faifakamoʻuí ʻi ha ngaahi founga kehekehe, ʻo fakatatau mo ʻetau fie maʻu fakafoʻituituí, ʻo hangē ko ia ʻoku ʻafioʻi ʻe Ia ʻoku ʻofa lahi taha ʻiate kitautolú. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku hanga ʻe he ‘faitoʻó’ ʻo fakamoʻui haʻatau puke pe toʻo atu ʻetau kavenga mafasiá. Ka ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻfaitoʻo’ kitautolu ʻaki hano ʻomi ha ivi pe mālohi pe ivi kātekina ke tau fuesia ʻaki e ngaahi kavenga mafasia kuo tuku kiate kitautolú.

Ko e kakai naʻe muimui kia ʻAlamaá, ne nau nofo pōpula ki ha kau fakamamahi angakovi. ʻI he taimi naʻa nau lotua ai ha fakafiemālié, naʻe fakahā ange ʻe he ʻEikí kuo pau ke Ne fakahaofi kinautolu, ka te Ne ʻuluaki fakamaʻamaʻa ʻenau ngaahi kavengá, “ke ʻoua naʻa mou ongoʻi ia ʻi honau tuʻá, lolotonga hoʻomou ʻi he nofo pōpulá; pea te u fai ʻeni koeʻuhi ke mou tuʻu ko e kau fakamoʻoni … ko au, ko e ʻEiki ko e ʻOtuá, ʻoku ou tāpuakiʻi hoku kakaí ʻi honau ngaahi faingataʻaʻiá” (Mōsaia 24:14). ʻI heʻene peheé naʻe ʻikai toʻo e ngaahi kavenga ʻa e kakaí, ka naʻe hanga ʻe he ʻEikí ʻo fakamālohia kinautolu “ke nau lava ʻo fua faingofua ʻa ʻenau ngaahi kavengá, pea nau fakaongoongo ʻi he fiefia mo e faʻa kātaki ki he finangalo kotoa pē ʻo e ʻEikí” (v. 15).

ʻOku ʻaonga tatau pē ʻa e talaʻofa ko ʻení kiate kimoutolu ngaahi faʻē ʻoku uitou pe vete malí, kau taautaha ʻoku tuenoá, kau tauhi ʻoku mafasiá, niʻihi ʻoku maʻunimaá, pea mo kitautolu kotoa pē ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻetau kavenga mafasiá. ʻOku pehē ʻe he palōfitá, “Haʻu kia Kalaisi, pea hoko ʻo haohaoa ʻiate ia” (Molonai 10:32).

ʻE ʻi ai e taimi ʻe siva ai ʻetau ʻamanakí koeʻuhí ko e fuʻu lahi ʻetau ngaahi kavenga mafasiá. ʻI he taimi ʻoku fasitanunu ai ʻa e faingataʻá ʻi heʻetau moʻuí, mahalo pē te tau ongoʻi liʻekina pea tau tautapa ʻo hangē ko e kau ākongá ʻi he tō mai ʻa e afaá, “ʻEiki, ʻoku ʻikai te ke tokangaʻi te tau mate?” (Maʻake 4:38). ʻOku totonu ke tau manatuʻi ʻa ʻEne talí ʻi he ngaahi taimi peheé: “Ko e hā ʻoku mou manavasiʻi pehē aí? ko e hā ʻoku ʻikai ai haʻamou tuí?” (v. 40).

ʻOku ʻatā e mālohi faifakamoʻui ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí—ʻo tatau ai pē pe ʻokú ne toʻo atu ʻetau kavenga mafasiá pe fakamālohia kitautolu ke tau kātekina mo moʻui ʻaki kinautolu ʻo hangē ko e ʻAposetolo ko Paulá—ki he faingataʻaʻia kotoa pē ʻi he moʻui fakamatelié.

ʻI he hili haʻaku fakahoko ha lea ʻi he konifelenisi lahí fekauʻaki mo e kovi ʻo e ponokalafí (vakai, “Pornography,” Liahona mo e Ensign, May 2005, 87–90), ne u ma‘u ha ngaahi tohi lahi mei ha niʻihi ne nau mafasia ʻi he maʻunimā ko ʻení. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi tohí ni ne ʻomi ia mei ha kau tangata kuo nau ikunaʻi e ponokalafí. Naʻe tohi mai ha tangata ʻe taha ʻo pehē:

“Naʻe ʻi ai ha ngaahi meʻa mahuʻinga kuó u maʻu mei heʻeku aʻusia ʻo ʻeku mavahe mei he fakapoʻuli tuʻu ʻo ha angahala naʻá ne matuʻaki puleʻi e moʻui ʻa e kakai ʻokú ne maʻunimaá: (1) Ko ha palopalema lahi ʻeni ʻoku matuʻaki faingataʻa ʻaupito ke ikunaʻi. … (2) Ko e maʻuʻanga tokoni mo e mālohi mahuʻinga taha ʻi he founga ʻo e fakatomalá, ko e Fakamoʻuí. … (3) Ko e ngaahi konga mahuʻinga ʻaupito ʻeni ʻo ha fakatomala moʻoní, ko hono ako fakamaatoato mo fakaʻaho ʻo e folofolá, toutou moihū ʻi he temipalé, pea kau fakamaatoato mo fakakaukauloto ki he ouau ʻo e sākalamēnití. ʻOku ou tui pehē koeʻuhí he ʻoku tokoni ʻa e ngaahi ʻekitivitī kotoa ko ʻení ke fakaloloto mo fakamālohia ʻa e vā fetuʻutaki ʻa ha taha mo e Fakamoʻuí, ko e mahino ʻa ha taha ki Heʻene feilaulau fakaleleí, pea mo e tui ʻa ha taha ki Hono mālohi faifakamoʻuí” (tohi ʻi he ʻaho 24 ʻOkatopa 2005).

Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻo pehē, “Ha‘u kiate au … pea te mou ʻilo ai ʻa e fiemālié ki homou laumālié” (Mātiu 11:28–29). Naʻe tafoki ʻa e tangata loto mafasia ko iá ki he Fakamoʻuí, pea te tau lava foki mo kitautolu.

Naʻe tohi mai ha fefine naʻe uesia ʻene nofo-malí ʻi he maʻunimā hono husepānití ʻe he ponokalafí, mo fakamatala ki heʻene tuʻu he tafaʻaki hono husepānití ʻi ha taʻu fonu mamahi ʻe nima ʻo aʻu ki heʻene pehē, “makatuʻunga ʻi he meʻaʻofa mahuʻinga ʻa e Fakalelei nāunauʻia hotau Fakamoʻuí mo e meʻa naʻá ne akoʻi mai fekauʻaki mo e fakamolemolé, kuo faifai pea tauʻatāina [hoku husepānití]—pea pehē foki mo au.” ʻI heʻene hoko ko ha taha naʻe ʻikai fie maʻu ha fakamaʻa mei heʻene angahalá, ka ko e fekumi pē ke fakahaofi hono ʻofaʻangá mei he nofo pōpulá, naʻá ne tohi e faleʻi ko ʻení:

“Fealeaʻaki mo e ʻEikí. … Ko ho kaumeʻa lelei tahá Ia! ʻOkú Ne ʻafioʻi hoʻo mamahí koeʻuhí he kuó Ne ʻosi ongoʻi ia maʻau. ʻOkú Ne ʻosi mateuteu ke Ne fua e kavenga ko iá. Falala feʻunga kiate Ia ke liʻaki ia ʻi Hono topuvaʻé pea fakaʻatā ke Ne fua ia maʻau. Pea ʻe lava leva ʻo fetongi hoʻo ngaahi mamahí ʻaki ʻEne melinó, ʻi ho lotó kotoa” (tohi ʻi he ʻaho 18 ʻEpeleli 2005).

Ne tohi ʻe ha tangata ki ha Taki Māʻolunga ʻo fekauʻaki mo e founga ne tokoniʻi ai ia ʻe he mālohi ʻo e Fakaleleí ʻi heʻene palopalema ʻo e femanakoʻaki ʻa e fefine mo e fefiné pe tangata mo e tangatá. Naʻe tuʻusi ia ko ha maumaufono mamafa naʻe maumauʻi ai ʻene ngaahi fuakava ʻi he temipalé mo hono ngaahi fatongia ki heʻene fānaú. Naʻe fie maʻu ke ne fili pe te ne feinga ke moʻui ʻaki e ongoongoleleí pe hokohoko atu ʻi ha hala ʻoku fepaki mo hono ngaahi akonakí.

Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Naʻá ku ʻiloʻi ʻe faingataʻa, ka naʻe teʻeki ai ke u ʻiloʻi ʻa e meʻa kuo pau ke u fouá.” Naʻe fakamatalaʻi ʻe heʻene tohí ʻa e ongoʻi tuenoá mo e taʻelatá pea mo e mamahi lahi naʻá ne ongoʻi ʻi hono lotó ʻi heʻene feinga ke fokí. Naʻá ne lotu fakamaatoato moʻoni ke maʻu ha fakamolemole, pea naʻe laulau houa ʻi ha ngaahi taimi ʻe niʻihi. Naʻe poupouʻi ia ʻi hono lau e ngaahi folofolá, pea ʻi he tokoni ʻa ha pīsope ʻofa, pea mo e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ka ko e meʻa naʻá ne toki fakahoko e liliú ko e tokoni ʻa e Fakamoʻuí. Naʻá ne fakamatala ʻo pehē:

“Naʻe lava pē ia makatuʻunga ʻiate Ia mo ʻEne Fakaleleí. … ʻOku ou ongoʻi ʻi he taimí ni ha houngaʻia lahi ʻaupito. Naʻe ʻi ai ha ngaahi taimi naʻe ʻikai ke u mei lava ʻo makupusi ʻeku ngaahi mamahí, ka naʻe kei valevale ia ʻo fakafehoanaki ki he meʻa naʻá Ne kātekiná. Ko e feituʻu ko ia naʻe fakapoʻuli ʻi heʻeku moʻuí, kuo ʻi ai he taimí ni ʻa e ʻofá mo e houngaʻiá.”

ʻOkú ne hoko atu ʻo pehē: “ʻOku pehē ʻe he niʻihi ʻoku lava pē ʻa e liliú pea ko e talatalaifale fakafaitoʻó pē ʻa e talí. ʻOku nau ʻilo lahi ki he kaveingá pea lahi mo e ngaahi meʻa ke tokoni ki he niʻihi ʻoku faingataʻaʻiá …, ka ʻoku ou hohaʻa na ʻoku ngalo ʻiate kinautolu ke fakakau ai ʻa e Tamai Hēvaní. Kapau ʻe hoko ʻa e liliú, ʻe hoko pē ia ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻOku ou toe hohaʻa foki he ʻoku ʻi ai e kakai tokolahi ʻoku tuku ʻenau tokangá ki he tupuʻanga ʻo e [femanakoʻaki ʻa e fefine mo e fefiné pe tangata mo e tangatá]. … ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke fakapapauʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku ou maʻu ai ʻa e [pole ko ʻení]. ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe naʻe fanauʻi mai au mo ia, pe naʻe tokoni e ngaahi meʻa ʻi he ʻātakaí ki ai. Ko e moʻoniʻi meʻá, ʻoku ou fefaʻuhi mo e faingataʻa ko ʻení ʻi heʻeku moʻuí pea ko e meʻa ʻoku mahuʻingá ʻa e meʻa te u fakahoko ʻi he taimí ni ʻo fai atú” (tohi ʻi he ʻaho 25 Māʻasi 2006).

ʻOku ʻiloʻi ʻe he niʻihi ne nau fai ʻa e ngaahi tohí ni, ʻoku fakahoko ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí mo e fakamoʻui ʻokú ne ʻomí ha meʻa ʻoku mahulu ange ʻi he faingamālie ke fakatomala mei he ngaahi angahalá. ʻOku ʻomi foki ʻe he Fakaleleí ʻa e mālohi ke tau kātakiʻi ʻa e “ngaahi mamahí mo e ngaahi faingataʻá pea mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē,” koeʻuhí naʻe toʻo foki ʻe hotau Fakamoʻuí kiate Ia “ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi mahaki ʻoku moʻua ai hono kakaí” ( ʻAlamā 7:11). Kāinga, kapau ʻoku ʻikai fakamoʻui koe ʻe hoʻo tuí mo e ngaahi lotú mo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mei ha mamahi, ʻe ʻoatu moʻoni ʻe he mālohi ʻo e Fakaleleí ʻa e mālohi ke ke fua e kavengá.

Kuo folofola mai ʻa e Fakamoʻuí, “Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá pea te u foaki ʻa e fiemālie … ki homou laumālié” (Mātiu 11:28–29).

ʻI heʻetau fefaʻuhi mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui fakamatelié, ʻoku ou lotua kitautolu takitaha, ʻo hangē ko e lotua ʻe he palōfita ko Molomoná ʻa hono foha ko Molonaí: “ʻOfa [ke] hiki hake koe ʻe Kalaisi, pea ʻofa ke nofo maʻu ai pē ʻi hoʻo fakakaukaú ʻo taʻengata ʻa ʻene ngaahi mamahí mo e pekiá, … mo ʻene ʻaloʻofá mo e kātaki fuoloá, pea mo e ʻamanaki lelei ki hono nāunaú mo e moʻui taʻengatá” (Molonai 9:25).

ʻOku ou fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi, ko hotau Fakamoʻuí, ʻa ia ʻokú Ne fakaafeʻi kotoa kitautolu ke haʻu kiate Ia pea hoko ʻo haohaoa ʻiate Ia. Te Ne haʻihaʻi hotau ngaahi kafó mo fakamoʻui ʻa e loto mafasiá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.