2000–2009
ʻOiauē Manatu, Manatu
ʻOkatopa 2007


ʻOiauē, Manatu, Manatu

ʻOku faʻa kōlenga mai ʻa e kau palōfitá ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻo pehē, poupouʻi koe ke “‘Oiauē, manatu, manatu,”.1 Ko ʻeku ʻuhingá ke fekumi ki ha ngaahi founga ke fakatokangaʻi mo manatuʻi ai e angalelei ʻa e ‘Otuá.

Ne u fakamalo ki he kuaea ‘i heʻenau fakamafola ʻi he pongipongí ni, ʻa ia naʻe fekauʻaki mo e Fakamoʻui, pea loto houngaʻia ʻi he vakai ko e ngaahi lea ʻa e taha ‘o e ngaahi hiva naʻa nau hivaʻí ko e faʻu ʻa Palesiteni Sēmisi E. Fausi ʻoku ui ko e “This Is the Christ.” ‘I heʻeku tangutu ʻi he tafaʻaki ‘o Misa Niuelí, naʻá ku ʻunu atu ʻo fehuʻi ange, “Fēfē hoʻo fānaú?” Naʻá ne pehē mai, “ʻI he taimi naʻe nofo ai ʻa Palesiteni Fausi ʻi he sea ko ʻená, naʻá ne fai maʻu pē ʻa e fehuʻi tatau.” ‘Oku ʻikai ke u ofo ai he naʻe hoko maʻu pē ʻa Palesiteni Fausi ko ha sīpinga haohaoa ʻo e hoko ko ha ākonga ʻi hono fakamatalaʻi ʻi he polokalama Hivá mo e Folofolá ʻo e ʻaho ní. ʻI heʻeku kei tupu haké, ne u ongoʻi maʻu pē ne u fie hoko ʻo hangē ko Palesiteni Fausi. Mahalo na ʻoku kei taimi pē.

ʻI he kei iiki ʻa ʻema fānaú, naʻá ku kamata hiki ha fanga kiʻi meʻa fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ne hoko fakaʻahó. Tuku ke u talaatu hono kamataʻangá. Ne u aʻu tōmui mai ki ʻapi mei haʻaku ngāue faka-Siasi. Ne ʻosi fakapoʻuli. ʻI heʻeku lue atu ko ia he matapā ʻi muʻa homau falé, ne u ʻohovale ke sio ki heʻeku tamai ʻi he fonó, ʻa ia naʻe nofo ofi mai pē ki ʻapi. Naʻá ne fua ha ʻū paipa ʻi hono umá pea naʻe vave ʻene laká pea kei tui teunga ngāue pē. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe lolotonga ngāue ke pamu mai ha vai ki homau konga kelekelé mei ha kiʻi vaitafe ʻi lalo hifo ʻi homa ʻapí.

Naʻá ne malimali mo lea leʻosiʻi mai peá ne laka fakavave atu ki he fakapoʻulí ke hoko atu ʻene ngāué. Ne u kiʻi lue atu ki fale mo fakakaukau ki he ngaahi meʻa naʻá ne fai maʻamautolú, pea ʻi heʻeku aʻu pē ki he matapaá, ne u fanongo ki he ngaahi lea ko ʻení ʻi hoku ʻatamaí—ʻo ʻikai ʻi he leʻo ʻoʻokú— “ʻOku ʻikai ko ʻeku ʻoatu e ngaahi aʻusia ko ʻení maʻau pē. Hanga ʻo tohi ia.”

Ne u hū ki fale. Ne ʻikai te u ʻalu ʻo mohe. Neongo ne u helaʻia, ka naʻá ku toʻo mai ha pepa pea kamata ke u tohi. ʻI heʻeku fai iá, naʻe mahino ʻi hoku ʻatamaí ʻa e pōpoaki ne u fanongo ki aí. Ne fie maʻú ke u hiki ha lekooti ke lau ʻe heʻeku fānaú ʻi ha ʻaho, ʻa e founga ne u mamata ki hono faitāpuekina ʻe he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻa homau fāmilí. Naʻe ʻikai fie maʻu ke fakahoko ʻe he kuitangatá ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne fakahoko maʻamautolú. Naʻá ne mei ʻoange ke fai ia ʻe ha taha kehe pe ʻikai pē ke ne fakahoko ia. Ka naʻá ne tokoniʻi kimautolu, hono fāmilí, ʻi he founga angamaheni ʻoku fakahoko maʻu pē ʻe he kau ākonga fuakava ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻá ku ʻilo naʻe moʻoni ia. Ko ia ne u tohi ia ke lava ʻe heʻeku fānaú ʻo manatuʻi ʻi ha ʻaho te nau fie maʻu ai iá.

Ne taʻu lahi haʻaku hiki ha ngaahi fakamatala ʻi he ʻaho kotoa pē. Ne ʻikai hala ʻi ha ʻaho, neongo ʻeku helaʻiá pe ko haʻaku kamata ngāue hengihengia he ʻaho hono hokó. Kimuʻa peá u tohí, te u fakakaukauloto ki he fehuʻi ko ʻení: “Kuó u mamata nai ki he mafao mai e toʻukupu ʻo e ʻOtuá kiate kimaua pe ko ʻema fānaú pe fāmilí he ʻahó ni?” ʻI he hokohoko atu ʻeku hiki e ngaahi meʻá ni, naʻe kamata ke hoko ha liliu. ʻI heʻeku fakakaukau ki he ngaahi meʻa naʻe hoko he ʻaho ko iá, ne u mamata ki he fakamoʻoni ʻo e meʻa kuo fakahoko ʻe he ʻOtuá ki ha taha ʻo kimautolu, ʻa ia ne ʻikai ke u fakatokangaʻi ʻi he ngaahi taimi femoʻuekina ʻo e ʻahó. ʻI heʻene hoko iá pea naʻe lahi ʻene toutou hokó, naʻá ku ʻiloʻi ko ʻeku feinga ko ia ke u manatuʻí, naʻe fakaʻatā ai ʻe he ʻOtuá ke fakahā mai kiate au ʻa e meʻa kuó Ne fakahokó.

Ne tupulaki ʻi hoku lotó ha meʻa naʻe mahulu ange ia ʻi he loto houngaʻiá pē. Naʻe tupulaki ʻa e fakamoʻoní. Ne u ʻiloʻi fakapapau ange ʻoku fanongo mai mo tali ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻetau ngaahi lotú. Ne lahi ange ʻeku ongoʻi loto houngaʻiá ʻi he fakamolū mo e fakamaʻa ko ia ʻoku tupu mei he Fakalelei ʻa e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. Pea naʻe toe lahi ange ʻeku loto falala ʻe lava ke fakamanatu mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē—ʻo aʻu pē ki he ngaahi meʻa naʻe ʻikai ke tau fakatokangaʻi pe tokanga ʻi heʻene hokó.

Kuo ʻosi ʻeni ha ngaahi taʻu. Kuo fuʻu tangata ʻeku fānau tangatá. Pea ʻi he taimi ní ʻoku faʻa fakaʻohovaleʻi au ʻe haʻanau toko taha ʻaki ʻene pehē mai, “Teti, ne u lau ʻi heʻeku tatau ʻo e tohinoá kau ki he taimi naʻe …” pea te ne talamai kiate au kau ki he founga ʻoku hanga ai ʻe hono lau ʻo e meʻa ne hoko fuoloá ʻo tokoniʻi ia ke ne fakatokangaʻi ʻa e meʻa kuo fai ʻe he ʻOtuá ʻi hono ʻahó.

Ko ʻeku ʻuhingá ke poupouʻi koe ke fekumi ki ha ngaahi founga teke fakatokangaʻi mo manatuʻi ai e angalelei ʻa e ʻOtuá. Te ne fakatupulaki ‘etau fakamoʻoní. Mahalo he ʻikai te ke tauhi ha tohinoa. Mahalo he ʻikai ke ke vahevahe ʻa e lekooti kuó ke tauhí mo e niʻihi ʻokú ke ʻofeina mo tokangaʻí. Ka ʻe tāpuekina kimoutolu ʻi hoʻomou manatuʻi e meʻa ne fakahoko ʻe he ʻEikí. Mahalo te mou manatuʻi e foʻi hiva ʻoku tau faʻa hivaʻi: [“Tānaki ho ngaahi tāpuakí; lau tahataha kinautolu, Pea te ke ofo ʻi he meʻa kuo fai ʻe he ʻEikí.”]2

He ʻikai faingofua ke manatuʻí. ʻI heʻetau moʻui he tuʻunga ʻoku tau ʻi aí taʻe manatuʻi e maama fakalaumālié, ʻoku ʻikai ai ke tau lava ʻo manatuʻi e ongo ne tau maʻu ʻi heʻetau nofo mo ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisí ʻi he maama fakalaumālié; pe te tau lava ʻo mamata ʻaki hotau ngaahi mata fakakakanó pe ko e fakaʻuhingá ʻataʻatā pē ki he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí. Kuo pau ke tau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kae lava ke tau mamata ki ha ngaahi meʻa peheé. Pea ʻoku ʻikai faingofua ke tau moʻui taau ke maʻu e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi ha māmani faiangahala.

Ko e ʻuhinga ia kuo hoko maʻu pē e ngalo ʻa e ʻOtuá ko ha palopalema ki Heʻene fānaú talu mei he kamataʻanga ʻo e māmaní. Fakakaukau ki he kuonga ʻo Mōsesé, ʻi he taimi naʻe ʻomi ai ʻe he ʻOtuá ʻa e maná, mo hono tataki mo fakahaofi ʻa ʻEne fānaú ʻi ha ngaahi founga fakaofó. Ka naʻe kei fakatokanga mai ʻa e palōfita ki he kakai mohu tāpuekiná, ʻo hangē ko ia ʻoku toutou fakahoko maʻu pē ʻe he kau palōfitá: “Ka ke vakai pē kiate koe pea tauhi ʻi he fakamātoato ho laumālié, telia naʻa ngalo ʻiate koe ʻa e ngaahi meʻa kuo mamata ki ai ho matá, pea telia naʻa nau mahuʻi mei ho lotó ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo hoʻo moʻuí.”3

Pea ko e pole faingataʻa maʻu pē ia kiate kinautolu ʻoku mohu tāpuekiná ke manatu. ʻOku maluʻi mo tuʻumālie ʻa kinautolu ‘oku tauhi faivelenga ki he ʻOtuá. ‘Oku hoko ia ko e ola ʻo e tauhi ki he ‘Otuá mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú. Ka ‘oku haʻu fakataha ʻa e ngaahi tāpuaki ko iá mo e ʻahiʻahi ko ia ke ngalo ‘iate kinautolu honau tupuʻangá. ‘Oku faingofua ke kamata ke ongoʻi ʻo pehē naʻe ʻikai maʻu ʻa e tāpuakí koeʻuhí ko ha ʻOtua ʻofa ka ʻi he mālohí pē ʻo tautolú. Kuo toutou fakahoko mai ʻe he kau palōfitá ʻa e kolé ni:

“Pea ko ia ʻoku tau lava ʻo vakai ki he kākā, mo e taʻe-angatonu ʻa e loto ʻo e fānau ʻa e tangatá; ʻio, ʻoku tau vakai ai ki he ʻEikí ʻi heʻene fuʻu angalelei taʻe-fakangatangatá ʻokú ne tāpuakiʻi mo ngaohi ke tuʻumālie ʻa kinautolu ʻoku nau falala kiate iá.

ʻIo, pea ʻoku tau lava ʻo ʻilo ʻi he taimi pē ko ia ʻokú ne ngaohi ke tuʻumālie ʻa hono kakaí, ʻio, ʻi hono fakatupulaki ʻa e fua ʻo ʻenau ngoué, mo ʻenau ngaahi takanga monumanu īkí mo ʻenau ngaahi takanga monumanu lalahí, mo e koulá, mo e silivá, mo e ngaahi meʻa mahuʻinga kehekehe kotoa pē ʻo e faʻahinga kotoa pē mo e ngāue tufunga lelei kotoa pē; ʻo ne fakahaofi ʻenau moʻuí, ʻo ne fakahaofi ʻa kinautolu mei he nima ʻo honau ngaahi filí; ʻo ne fakamolū ʻa e loto ʻo honau ngaahi filí koeʻuhi ke ʻoua naʻa nau tala tau kiate kinautolu; ʻio, ko hono fakakātoá, ʻo ne fai ʻa e meʻa kotoa pē koeʻuhi ko e tuʻumālie mo e fiefia ʻa hono kakaí; ʻio, ko e taimi ia ʻoku nau fakafefeka ai honau lotó, ʻo nau fakangaloʻi ʻa e ʻEiki ko honau ʻOtuá, pea nau molomoloki hifo ʻi honau lalo vaʻé ʻa e Tokotaha Māʻoniʻoní—ʻio, pea ʻoku peheé koeʻuhi ko e fiemālie ʻenau moʻuí, mo ʻenau fuʻu tuʻumālie lahi ʻaupitó.

Pea naʻe hoko atu ʻa e palōfitá ʻo pehē: “ʻIo, hono ʻikai vave ke fielahi ʻi he hīkisiá; ʻio, hono ʻikai vave ke pōlepole, pea fai ʻa e faʻahinga kotoa pē ʻo e meʻa ʻoku koví; pea hono ʻikai tuai ke nau manatuʻi ʻa e ʻEiki ko honau ʻOtuá, ʻo fakatokanga honau telingá ki heʻene ngaahi akonakí, ʻio, hono ʻikai tuai ke ʻaʻeva ʻi he ngaahi hala ʻo e potó!”4

ʻOku fakamamahi he ʻoku ʻikai ko e ʻi he tuʻumālié pē ʻa e ʻuhinga ʻoku ngalo ai ʻa e ʻOtuá ʻi he kakaí. ʻOku malava pē ke faingataʻa ʻa hono manatuʻi Iá ʻi he taimi ʻoku ʻi ha tuʻunga kovi ai ʻetau moʻuí. ‘I heʻetau faingataʻaʻiá, hangē ko e tokolahi, fefaʻuhi mo e masivá pe ko e ikunaʻi kitautolu ʻe hotau ngaahi filí pe ko e ʻikai sai ha puke, ʻoku malava ʻe he fili ʻo hotau laumālié ʻo ʻomai ha ngaahi fakakaukau kovi ʻoku ʻikai ha ʻOtua pe kapau ʻokú Ne ʻi ai, ʻoku ʻikai ke Ne tokanga mai. ʻE faingataʻa leva ke ʻomai ʻe he Laumalie Māʻoniʻoní ʻa e manatu ki he ngaahi tāpuaki kuo ʻomai ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau moʻuí talu mei heʻetau kei valevale pea ʻi he lotolotonga ʻo hotau faingataʻaʻiá.

‘Oku ʻi ai ha faitoʻo faingofua ki he mahaki fakalilifu ko ‘eni ‘o hono fakangaloʻi ʻo e ‘Otuá, ʻEne ngaahi tāpuaki mo ‘Ene ngaahi popoaki kiate kitautolú. Kuo talaʻofa mai ia ʻe Sīsū Kalaisi, ki Heʻene kau ākongá kimuʻa ʻi tutuki, toetuʻu pea toʻo meiate kinautolu ke hāʻele hake ʻi he nāunauʻia ki Heʻene Tamaí. Naʻa nau hohaʻa ke ʻilo pe te nau lava fēfē ke kātaki ʻi he taimi he ʻikai ke toe ‘iate kinautolu aí.

Ko e talaʻofá ʻeni. Naʻe hoko ia kiate kinautolu ʻi he taimi ko iá. ʻE malava ke toe hoko ia kiate kitautolu he taimí ni.

“Ko e ngaahi meʻá ni kuó u tala kiate kimoutolu, ʻi heʻeku ʻiate kimoutolú.

“Ka ko e Fakafiemālie ko e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe fekau ʻe he Tamaí ʻi hoku huafá, te ne akoʻi ʻa kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē, mo fakamanatuʻi ʻakimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē, ʻa ia kuó u lea ʻaki kiate kimoutolú.”5

Ko e kī ki he manatu ʻokú ne ʻomai mo pukepuke ‘a e fakamoʻoní, ko hono maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha takaua. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní, ‘a Ia ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke ʻiloʻi e meʻa kuo fai ʻe he ʻOtuá maʻatautolú. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní te ne malava ʻo tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku tau tokoniʻí ke mamata ki he meʻa kuo fai ʻe he ʻOtuá maʻanautolú.

Kuo foaki ʻe he Tamai Hēvaní ha sīpinga faingofua ke tau maʻu ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo ʻikai tuʻo taha pē ka e hokohoko atu ʻi he ngaahi faingataʻa ʻo ʻetau moʻui fakaʻahó. ʻOku toutou fakalea ʻa e sīpinga ko ʻení ʻi he lotu tāpuakiʻi ʻo e sākalamēniti: ‘Oku tau palōmesi te tau manatu maʻu ai pē ki he Fakamoʻuí. ʻOku tau palōmesi ke toʻo kiate kitautolu ʻa Hono huafá. ʻOku tau palōmesi ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú. Pea ‘oku talaʻofa mai kapau te tau fai ia, te tau maʻu ʻa Hono Laumālié.6 ʻOku ngāue fakataha ʻa e ngaahi palōmesi ko ʻení ʻi ha founga fakaʻofoʻofa ke fakamālohia ʻetau fakamoʻoní pea ʻi hono fakafou ʻi he Fakaleleí, ke liliu hotau natulá ʻi heʻetau tauhi ʻetau fuakavá.

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻokú Ne fakamoʻoniʻi ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻAlo ʻOfaʻanga ʻo e Tamai Hēvaní ʻokú Ne ʻofeina kitautolu pea fiemaʻu ke tau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá mo Ia ʻi ha ngaahi fāmili. Pea ʻi he kamata ʻo e fakamoʻoni ko iá, ʻoku tau maʻu ha holi ke tauhi kiate Ia pea tauhi ʻEne ngaahi fekaú. ʻI heʻetau vilitaki ʻi hono fai iá, ʻoku tau maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke Ne ʻomai ʻa e mālohi ʻi heʻetau ngāue tokoní. ʻOku tau mātā tonu ai e toʻukupu ʻo e ʻOtuá, ʻo aʻu pē ki he taimi ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻetau manatuʻi Iá, ka ʻoku tau ʻofa kiate Ia, pea ʻi he mālohi ʻo e Fakaleleí, ʻoku tau hoko ʻo hangē ko Iá.

Mahalo te ke fehuʻi, “Kā ʻe fēfē ʻa hono kamataʻi ʻo e founga ko ʻení ʻi ha tokotaha ʻoku ʻikai haʻane ʻilo ki he ʻOtuá peá ne pehē ʻoku ʻikai manatu ki ha aʻusia fakalaumālie ʻe taha?” ʻOku ʻi ai ha aʻusia fakalaumālie ʻa e tokotaha kotoa pē ka ʻoku ʻikai ke ne fakatokangaʻi. ʻOku foaki ange ki he tokotaha kotoa pē kuo haʻu ki he māmaní ʻa e Laumālie ʻo Kalaisí. ʻOku fakamatalaʻi ʻi he Tohi ʻa Molonaí ʻa e founga ʻoku ngāue ai ʻa e laumālie ko iá:

“He vakai, ʻoku foaki ʻa e Laumālie ʻo Kalaisí ki he tangata kotoa pē, koeʻuhi ke ne ʻiloʻi ʻa e leleí mei he koví; ko ia, ʻoku ou fakahā kiate kimoutolu ʻa e founga ke fakamāú; he ko e meʻa kotoa pē ʻoku fakaafeʻi ke faileleí, pea ʻoku fakalotoʻi ke tui kia Kalaisí, ʻoku ʻomai ia ʻi he mālohi mo e foaki ʻa Kalaisí; ko ia te mou faʻa ʻiloʻi ai ʻi ha ʻilo haohaoa ʻoku tupu ia mei he ʻOtuá.

Ka ko e meʻa kotoa pē ʻoku fakalotoʻi ʻa e tangatá ke faikoví, ʻo ʻikai tui kia Kalaisí, pea fakaʻikaiʻi iá, pea ʻikai tauhi ki he ʻOtuá, ʻoku mou faʻa ʻiloʻi ai ʻi ha ʻilo haohaoa ʻoku tupu ia mei he tēvoló; he ko hono anga ʻeni ʻo e ngāue ʻa e tēvoló, he ʻoku ʻikai te ne fakalotoʻi ha tangata ʻe taha ke failelei, ʻikai, ʻoku ʻikai ha taha; pea ʻoku ʻikai foki ke fai pehē mo ʻene kau ʻāngeló; pea ʻoku ʻikai ke fai pehē mo kinautolu ʻoku fakavaivaiʻi ʻa kinautolu kiate iá. …

Ko ia, ʻoku ou kole kiate kimoutolu, ʻe kāinga, ke mou kumi faivelenga ʻi he maama ʻa Kalaisí ke mou ʻiloʻi ʻa e leleí mei he koví; pea kapau te mou puke maʻu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku leleí, pea ʻikai fakaangaʻi ia, kuo pau ke mou hoko moʻoni ko ha fānau ʻa Kalaisi.”7

Ko ia, kimuʻa pea toki maʻu ʻe he kakaí ʻa e totonu ki he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻi hono fakamaʻu kitautonu ko e mēmipa ʻo e Siasí, pea kimuʻa ʻi hono fakamoʻoniʻi kiate kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e moʻoní kimuʻa ʻi he papitaisó, naʻe ʻi ai ʻenau ngaahi aʻusia fakalaumālie. Kuo ʻosi fakaafeʻi kinautolu ʻe he Laumālie ʻo Kalaisí ʻi heʻenau kei siʻí ke nau fai lelei pea fakatokanga kiate kinautolu mei he koví. ʻOku nau manatuʻi ʻa e ngaahi aʻusia ko iá neongo kapau naʻe ʻikai ke nau fakatokangaʻi ʻa hono tupuʻangá. Te nau toe manatuʻi ia ʻi hono akoʻi ʻe he kau faifekaú pe ko kitautolu ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá pea nau fanongo ki aí. Te nau manatuʻi ʻa e fiefia pe mamahi ʻi hono akoʻi kinautolu ki he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Pea ʻe fakavaivai honau lotó ʻe he manatu ki he Laumālie ʻo Kalaisí ke fakaʻatā ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakamoʻoni kiate kinautolu. Te ne tataki kinautolu ke nau tauhi ʻa e ngaahi fekaú pea fiemaʻu ke toʻo kiate kinautolu ʻa e huafa ʻo e Fakamoʻuí. Pea ʻi heʻenau papitaisó, pea ʻi heʻenau ongona ʻa e fakalea ʻo e hilifaki nimá “Maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní” ʻe he tamaioʻeiki kuo fakamafaiʻi ʻa e ʻOtuá, ʻe lahi ange ʻa e mālohi ke manatuʻi maʻu pē ʻa e ʻOtuá.

‘Oku ou fakamoʻoni kiate kimoutolu ʻoku mei he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e ngaahi ongo māfana naʻá ke maʻu ʻi hoʻo fanongo ki he ngaahi moʻoni ne lea ʻaki ʻi he konifelenisí ni. Ko e Fakamoʻuí naʻá Ne talaʻofa ʻe hoko mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ko e ʻAlo ʻofeina mo nāunauʻia ia ʻetau Tamai Hēvaní.

Te ke malava ʻo lotu mo fakalaulauloto ʻi he pooni, mo e pō ʻapongipongí ki he fehuʻi, pea fai e fehuʻi ko ʻení: Naʻe ʻomi nai ʻe he ʻOtuá ha pōpoaki fakapatonu maʻaku? Naʻá ku mamata nai ki hono toʻukupú ‘i heʻeku moʻuí pe ko e moʻui ʻa ‘eku fānaú? Te u fakahoko ia. Pea te u kumi leva ha founga ke pukepuke ‘a e ʻilo ko iá ki ha ‘aho te u fiemaʻu ai mo e niʻihi ʻoku ou ʻofa aí ke manatuʻi ʻa e ʻofa lahi ʻa e ʻOtuá ʻiate kimautolú pea mo ʻemau fiemaʻu lahi Iá. ‘Oku ou fakamoʻoni ʻokú ne ‘ofa mo tāpuekina kitautolu, ʻo laka hake ʻi hano fakatokangaʻi ʻe hatau tokolahi. ‘Oku ou ʻilo ‘oku moʻoni ʻeni, pea ʻokú ne ‘omi kiate au ʻa e fiefia ke manatuʻi Ia. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.