2010–2019
Lo, Armej eo!
Eprōļ 2018


Lo Armej eo!

Ro me rej lukkuun lo Armej eo renaaj lo kōjem̧ eo n̄an lan̄lōn̄ eļap im anjo̧ jān inepata ko an mour in.

Ro jeiū im jatū, ro mōtta rejitōn bōro, eļap aō kam̧m̧oolol ilo aō pād ippāmi ilo jem̧ļo̧kin wiik in eaibojooj an kweilo̧k eo eļap. Harriet im n̄a kom̧ro ej lan̄lōn̄ ippemi ilo ad rejtake Elder Gong im Soares im elōn̄ m̧aan im kōrā ro jeid im jatid ro rekar bōk kūr ko rekāāl ilo kweilo̧k in eļap.

Men̄e ij o̧o̧n̄ kōn eo mōtta ejitōn bōro Būreejtōn Thomas S. Monson, Ij iakwe, rejtake, im rie rikanaan in ad im Būreejtōn, Russell M. Nelson, im rikakpilōklōk ro an routiej.

Eļap aō kam̧m̧oolol im utiej bwe imaron̄ bar jerbal juon aļen ippān em̧m̧aan rein m̧ōtta rejitōn bōro ilo Doulul eo an Jon̄oulruo.

Eļaptata, Ij kam̧m̧oolol im lukkuun m̧ōņōņō bwe ij juon eo uwaan Kabun̄ eo an Jisōs Kraist im Armej ro Rekwojarjar ilo Raan-ko Āliktata, ijo milien em̧m̧aan, kōrā, im ajri ro rej ikdelel n̄an peran ijo rej jutak ie ilo jabdewōt eddo ak kūr—im kajjieon̄ kōn aolepān buruōwer n̄an jerbal n̄an Anij im ajri ro Nejin, n̄an kalōk aelōn̄ in kiin̄ eo an Anij.

Rainin ej juon raan ekwojarjar. Ej juon Jabōt in Ijtō, ilo ad kakeememej jibbon̄ eo aibojooj ke Rilo̧mo̧o̧r eaar rupi to ko an mej1 im anjo̧ jān lōb.

Juon Raan Em̧m̧antata ilo Bwebwenato

Raan ko ļo̧k ikar lale ilo intōrnōt, “Raan ta eo ekar kōm̧m̧an oktak eo eļaptata ilo bwebwenato?”

Uwaak ko rekar oktak jen lukkuun kabwilōn̄lōn̄ im kāāl ad jeļā kake n̄an meļeļe im kejokļo̧kjeņ kake. Juon iaer, raan eo me asteroid (dekā kileplep jen planet) ekar ure laļ in im jok ilo Yucatán Peninsula ilo Mexico; ak ilo iiō ņe 1440, Johannes Gutenberg ekar kadedeikļo̧k printing press; im bar raan eo ilo iiō ņe 1903 ke Wright brothers ekar kwaļo̧k laļ in bwe armej remaron̄ ekkāke.

Eļan̄n̄e ejja kajjitōk in wōt ren kar kajjitōkin eok kake, ta eo kwon kar ba?

Ilo kōļmenļo̧kjeņ eo aō uwaak eo ealikkar.

N̄an pukot raan eo eļap im aorōk tata ilo bwebwenato, jej aikuj reilikļo̧k n̄an joteen eo tarin in 2,000 iiō ko rem̧ootļo̧k ilo Jikin Kaļļip Getsemane ke Jisōs Kraist Ekar bukwelōlō im jar im Ekar make katok kōn E āinwōt wōnāān jerawiwi ko ad. Ejja ilo iien katok eo an eļap im ejjeļo̧k jem̧ļo̧kin kōn en̄taan ko an ban maron̄ keidi jim̧or ilo ānbwin im jetōb bwe Jisōs Kraist, men̄e Anij, ekar toorļo̧k kōn bōtōktōk ilo aolep ron̄ in ānbwinnin. Kōn An iakwe ewānōk, Ekar ajeļo̧k aolep An bwe jen anjo̧. Katok eo An ekwojarjar, epen meļeļe kake, ijjeļo̧kiņ wōt en̄jake kōn aolepān buruōd im ad ļōmņak, ej kakeememej kōj kōn jon̄an ļap in ad aikuj kam̧m̧oolol kōn menin letok eo ekwojarjar an Kraist.

Tokālik ilo joteen eo, kar liaakeļo̧k Jisōs n̄an im̧aan mejān ritōl ro an kabun̄ im kien ro me rekar kajirere kake, m̧an E, im liaakeļo̧k n̄an mej kōn juon mej ejjeļo̧k tūriamo̧ kake. Ekar ettoto kōn metak ioon debwāāl m̧ae, āliktata, “[ekar] dedeļo̧k.”2 Ānbwinin kar likūt ņa ilo lōb eo libōn. Innem, ilo jibbon̄ eo ilo raan eo kein kajilu, Jisōs Kraist, Nejin Anij Ekajoor, ekar jerkak jen lōb eo āinwōt juon armej eo eobrak kōn aibojooj im em̧ōj an jerkakpeje, obrak kōn aibojooj, meram, im kajoor.

Aaet, elōn̄ makūtkūt ko ilo bwebwenato me eļap an kōm̧m̧an oktak ilo mejān kajjik an laļ ko im armej ro. Ak n̄e kakobaiki aolepāer, rejjab maron̄ keidi n̄an aorōk in ta eo ekar waļo̧k ilo jibbon̄ eo jinoin tata ilo Ijtō.

Ta eo ekōm̧m̧an bwe katok eo ejjeļo̧k jem̧ļo̧kiņ im Jerkakpeje eo an Jisōs Kraist en makūtkūt eo eaorōk tata ilo bwebwenato—eļapļo̧k an kōm̧m̧an oktak jān tariņae ko an laļ, jorreen im kakkure, im men ko me scientist rej loi im rej ukōt mour ko an armej?

Kōn Jisōs Kraist, Jemaron̄ Bar Mour

Uwaak eo emaron̄ itok ilo ruo apan̄ ko reļļap im epen anjo̧ jāni ko me aolep armej rej jelm̧aeiki.

Kein Kajuon, kōj aolep jenaaj mej. Jekdo̧o̧n ewi jon̄an am dik, aibojooj, ājmour, ak ļap am nan̄inmej, juon raan kwonaaj mej. Ro m̧ōttad im baam̧le ko ad renaaj buromōj. Ak rejjab maron̄ bar karro̧o̧l tok eok jen mej.

Ijoke, kōn Jisōs Kraist, mej eo am enaaj an jidik wōt iien. Jetōb eo am enaaj bar koba ippān ānbwinnim. Ānbwin in me em̧ōj an jerkakpeje ejamin bar mej,3 im kwonaaj mour ilo mour indeeo, ilo an ejjeļo̧k metak im en̄taan ilo ānbwin.4

Menin enaaj bōk jikin kōnke Jisōs Kraist, eo ekar ajeļo̧k mour eo An im kwar bar anjo̧.

Ekar kōm̧m̧ane menin n̄an aolep ro raar tōmak ilo E.

Ekar kōm̧m̧ane menin n̄an aolep ro me rejjab tōmak ilo E.

Ekar kōm̧m̧ane menin n̄an ro me rej kajirere kake, kakkure, im kananaik Etan.5

Kōn Jisōs Kraist, Jemaron̄ Bar Mour ippān Anij

Kein Karuo, jej aolep jerawiwi. Jerawiwi ko ad rej dāpij kōj n̄an indeeo jān ad mour ippān Anij kōnke “ejjeļo̧k men ejjab erreo emaron̄ deļo̧n̄ ilo aelōn̄ eo An.”6

Kōn menin, kajjojo em̧m̧aan, kōrā, im ajri rekar jab maron̄ jepļaak n̄an Ippān—m̧ae iien Jisōs Kraist, Lamb ejjeļo̧k ņotaan, ekar aje mour eo An āinwōt wōņāān jerawiwi ko ad. Kōnke Jisōs ekar ejjeļo̧k ruōn, Emaron̄ kōļļā wōņāān jerawiwi an aolep armej. Im menin ekitbuuj kwe im n̄a.

Jisōs Kraist ekar kōļļāik wōņāān jerawiwi ko ad.

Aolepān Jerawiwi ko ad.

Ilo raan eo eaorōk tata ilo bwebwenato, JisōsKraist ekar kōpelļo̧k kōjem̧ ko an mej im juļo̧ki kapan̄pan̄ ko me rej bōbrae ad deļo̧n̄e iaļ eo ekwojarjar n̄an mour indeeo. Kōnke Irooj im Rilo̧mo̧o̧r, kwe im n̄a jej bōk juon menin letok eo eaorōk im ejjeļo̧k wōņāān—jekdo̧o̧n ta ko raar bōk jikier, jemaron̄ bar ukweļo̧k im̧ ļoor iaļ eo me ej tōl ļo̧k kōj n̄an meram im aibojooj eo an celestial, pād ilubwiljin ajri ro retiljek nejin Jemedwōj Ilan̄.

Etke Jej Mōņōņō

En̄in ej ta eo jej kakeememej e ilo Jabōt in Ijtō—jej m̧ōņōņō kōn mour!

Kōn Jisōs Kraist, jenaaj jerkak jen kaburomōjmōj an mej im atbakwo̧j ro rejitōn bōro, toor dān in kōmjaļaaļ kōn lan̄lōn̄ im kam̧m̧oolol. Kōn Jisōs Kraist, jenaaj bōk mour indeeo, laļ ko ejjeļo̧k jem̧ļo̧kier.

Kōn Jisōs Kraist, jerawiwi ko rejjab jako wōt; ak reban bar keememeji.

Jemaron̄ wānōk im mour indeeo ippān Anij.

Kwojarjar.

Kōn Rilo̧mo̧o̧r ejiten bōro, jemaron̄ idaak jān dān eo ej toorļo̧k n̄an mour indeeo.7 Jemaron̄ mour n̄an indeeo ilo jikin ko rem̧m̧an an kiin̄ indeeo, ilo aibojooj jeban maron̄ pijaikļo̧k im m̧ōņōņō eo ewānōk.

Jej ke “Lo, Armej Eo”?

Jekdo̧o̧n aolep men kein, elōn̄ armej ro ilo laļ in rainin rejjab jeļā kōn menin ak rejjab tōmak ilo menin letok eo eaorōk tata em̧ōj letok n̄an kōj. Emaron̄ m̧ōj aer kar ron̄ kōn Jisōs Kraist im jeļā kōn E ilo bwebwenatoon laļ in, ak rejjab lukkuun jeļā wōn E.

N̄e ij ļōmņak kōn menin, ij keememej Rilo̧mo̧o̧r ke ej jutak im̧aan mejān Ritōl an Judia, Pontius Pilate, jejjo awa m̧okta jān an Rilo̧mo̧o̧r eo mej.

Pailat ekar ekajet Jisōs kōn jon̄an jeļāļo̧kjeņ eo an make. Pailat ekar wōr juon an jerbal, im ekar kitbuuj ruo jerbal ko reļļap: ri tōl owōj n̄an Rome im ri kōm̧m̧an aeņōm̧m̧an. Kiiō ritōl ro an ri Jew ro rekar bōk m̧aantak juon em̧m̧aan eo rekar watōke ekar jab kōļļā owōj im ekar kankeke ri aelōn̄ eo.8

Ālkin an kar ekajete rikalbuuj eo, Pailat ekar bar ba, “Ij lo ejjeļo̧k ruōn.”9 Ak ekar en̄jake ke ej aikuj kar kōttōprak kōņaan eo an ro rekar liaakeļo̧k, kōn menin ekar kōm̧m̧an ekkar n̄an manit an ri Jew n̄an kōrōļo̧k juon ri kalbuuj ilo iien Kwōjkwōj in Kijone. Renaaj ke kar kōņaan bwe Pailat en kōrōļo̧k Jisōs ijjeļo̧kin ri ko̧o̧t eo ebun̄būn̄ im ri uroor etan Barabbas?10

Ak rinana ro rakauwaron̄ron̄ rekar kōņaan bwe Pailat en kōrōļo̧k Barabbas im debwāāle Jisōs.

“Etke?” Pailat ekar kajjitōk. “Ta eo e enana [Ear] kōm̧m̧ane?”

Im rej kanooj kōļapļo̧k aer lam̧ōj. “Debwāāle!”11

Ilo kālet eo āliktata n̄an kaaenōm̧m̧an jarlepju eo, Pailat ekar kōtļo̧k bwe em̧m̧aan ro ren den̄ļo̧ke Jisōs.12 Menin rekar kōm̧m̧ane, kōtļo̧k bwe en bōtōktōk im ikinejnej. Rekar kajirere kake E, rekar likūt pāllin kalōklōk ņa ioon bōran, im kanuknuk E kōn nuknuk ebūrōrō.13

Bolen Pailat ekar ļōmņak bwe menin enaaj kabun̄ buruōn jarlepju eo n̄an kōm̧m̧ani kōņaan ko aer. Bolen renaaj kar kwaļo̧k tūriamo̧ n̄an em̧m̧aan eo. Paillat eaar ba, “Lo, Ij an̄inwōj E n̄an kom̧,” “bwe kom̧win jeļā I jab lo ņotaan. … Lo, Armej eo!”14

Nejin Anij ekar jutak ilo kanniōk im̧aan mejān armej in Jerusalem.

Rekar lo Jisōs, ak rekar jab lukkuun jeļā wōn E.

Ekar ejjeļo̧k mejāer n̄an loļo̧kjeņ.15

Ilo juon waanjon̄ak, em̧ōj bar kūr kōj n̄an “lo armej eo.” En̄jake ko ad kōn E reoktaktak ilo laļ in. Rikanaan ro eto im raan kein rej kam̧ool bwe E ej Nejin Anij. Ij kōm̧m̧ane menin barāinwōt. Eaorōk bwe kōj kajjojo jen jeļā jān kōj make. Kōn menin, n̄e kwoj ļōmņak kōn mour im iien kwaļo̧k naan eo an Jisōs Kraist, ta eo kwoj loe? Kōn menin, n̄e kwoj jepooļ kōn buromōj im inepata, lo Armej eo.

Ro me rej lukkuun lo armej eo renaaj lo kōjem̧ eo n̄an lan̄lōn̄ eļap im anjo̧ jān inepata ko an mour in.

Kōn menin, n̄e kwoj jepooļ kōn buromōj im inepata, lo, Armej eo.

N̄e kwoj en̄jake am jābwābwe ak em̧ōj meļo̧kļo̧k eok, lo, Armej eo.

N̄e kwoj en̄jake pere, atajinemjeņ, ebweer, jorreen, ak ejjeļo̧k kōjatdikdik, lo, Armej eo.

Enaaj kaeņōm̧m̧an eok.

Enaaj kōmour eok im lewaj unin mour. Enaaj lutōkleplep iood Jetōb eo An im kobrak buruōd kōn m̧ōņōņō.16

Ej leļo̧k “kajoor n̄an eo ej parōk; im n̄an eo ejjeļo̧k an maron̄, Ej korļo̧k kajoor.”17

N̄e jej lukkuun lo Armej eo, jej ekkatak kōn E im pukot n̄an kajjejet mour ko ad Ippān. Jej ukweļo̧k im kajjieon̄ n̄an kōkm̧anm̧an piktokid im epaakeļo̧k E jidik kajjojo raan. Jej lōke E. Jej kwaļo̧k ad iakwe n̄an E ilo ad kōjparok kien ko An im kōjparok bujen ko ad rekwojarjar.

Ilo bar jet naan, jej erom rikaļooran.

Meram eo An ej kobrak jetōb ko ad. Jouj an Anij ej kōketak kōj. Eddo ko ad remeraļo̧k, ad aeņōm̧m̧an eļapļo̧k. N̄e jej lukkuun lo Armej eo, em̧ōj kallim̧uri kōj kōn juon ilju im jekļaj eo obrak kōn jeram̧m̧an me enaaj im̧we im rie kōj ilo iaļ in obrak kōn melejon̄. Reilikļo̧k n̄an mour ko ad moktaļo̧k, jenaaj kile bwe ewōr juon jon̄ak eo ekwojarjar me ej letok n̄an kōj unin men otemjej kar jeļm̧aeiki.18

N̄e kwōj tōmake pinmuur eo An, kwoj erom rikaļooran, im āliktata tōpar jem̧ļo̧kin mour in, ta eo enaaj waļo̧k n̄an burumōj ko kwar kijenmej kaki ilo mour in?

Renaaj jako.

Inepata ko, liaakeļo̧k ko, kaen̄tanaan ko kwar jeļm̧aeiki?

Renaaj jako.

En̄taan ko, buromōj, ajļo̧k, jook, im metak ko kwar jeļm̧aeiki?

Renaaj jako.

Naaj meļo̧kļo̧ki.

Ej ke juon menin bwilōn̄ bwe “jej kōnono kōn Kraist, jej m̧ōņōņō ilo Kraist, jej kwaļo̧k kōn Kraist, jej kanaan kōn Kraist, im jej jeje ekkar n̄an kanaan ko ad, bwe ro nejid ren maron̄ jeļā n̄an ia rej maron̄ reiļo̧k n̄an jeorļo̧k jero̧wiwi ko aer”?19

Ejjab ke em̧m̧an n̄e jej kajjieon̄ kōn aolepen būrowōd n̄an lukkuun lo Armej eo?

Ro jeiū im jatū rejitōn bōro, Ij kam̧ool bwe raan eo eaorōk tata ilo bwebwenato ej raan eo me Jisōs Kraist, Nejin Anij emour, ekar anjo̧ ioon mej im jerawiwi n̄an aolep ajri ro nejin Anij. Im raan eo eaorōk tata ilo mour eo am im mour eo aō ej raan eo jej ekkatak n̄an “lo, armej eo”, n̄e jej lukkuun jeļā wōn E; n̄e jej bōk kajoor in pinmuur kōn aolepān buruōd im aolep ad ļōmņak; kōn ikdeleel im kajoor, jej wūjlepļo̧k n̄an ļoor E. Ij kōjatdikdik bwe en juon raan eo jeban meļo̧kļo̧ke ilo mour ko ad.

Ij likūt aō naan in kam̧ool im kōjeram̧m̧an bwe ilo ad “lo armej eo,” jenaaj lo unin, lan̄lōn̄, im aeņōm̧m̧an ilo mour in im ilo mour eo ej itok. Ilo āt eo ekwojarjar etan Jisōs Kraist, amen.

Kakeememej ko

  1. Lale Mosaia 15:23.

  2. Jon 19:30.

  3. Lale Alma 11:45.

  4. Lale Revelesōn 21:4.

  5. Lale 1 Korint 15:21–23.

  6. 3 Nipai 27:19.

  7. Lale Jon 4:14.

  8. Lale Luk 23:2.

  9. Jon 18:38. Bwe en jab ekajete Jisōs, Pailat ekar kajjieon̄ leļo̧k E n̄an Herod Antipas. Eļan̄n̄e Herod, eo ekar kakien bwe ren m̧an Jon Ri Peptaij (lale Matu 14:6–11), enaaj kakien n̄an m̧an Jisōs, Pailat enej kajju errā ippān im kwaļo̧k bwe ekar juon pepe jān ro reutiej ļo̧k jān e im n̄an dāpij wōt aeņōm̧m̧an. Ak Jisōs ekar jab ba juon naan n̄an Herod (lale Luk 23:6–12), im Herod ekar bar kōroolļo̧k n̄an Pailat.

  10. Lale Mark 15:6–7; Jon 18:39–40. Juon rijeje etimjem̧ļo̧k an Kalim̧m̧ur eo Ekāāl, “Āinwōt ilo manit, bwe ilo iien Kwōjkwōj in Kijone Ritōl kien eo an Rome ej kōrōļo̧k n̄an ri Ju ro, jet ri kalbuuj ro me renana ro rej liaakeļo̧k er n̄an mej” (Alfred Edersheim, The Life and Times of Jesus the Messiah [1899], 2:576). Et in Barabbas meļeļein “nejin Jemān.” Jekjek in me raar jab kōtmene ekabwilōn̄lōn̄ ilo aer kōtļo̧k bwe armej ro ilo Jerusalem ren kōm̧m̧ani kālōt ko aer ikōtaan em̧m̧aan rein ruo.

  11. Lale Mark 15:11–14.

  12. Manm̧an in ekar lukkuun nana im ka ņaetan “the intermediate death” (Edersheim, Jesus the Messiah, 2:579).

  13. Lale Jon 19:1–3.

  14. Jon 19:4–5.

  15. Moktaļo̧k, Jisōs eaar lo bwe “buruōn armej ro raar ļapļo̧k aer jerawiwi, im ļojiln̄ier jab maron̄ ron̄ļo̧kjeņ, im mej ko mejāer jab maron̄ loļo̧kjeņ; m̧ae iien rej loļo̧kjeņ, im ron̄ļo̧kjeņ, im meļeļe kōn buruōer, im ukōt mour ko ad, im inaaj kōmour er. Innem kōn jouj Ekar ba n̄an ro Rikaļooran, “A e m̧ōņōņō mejemi, bwe rej lo, im lo̧jiln̄ōmi, bwe rej ron̄” (Matu 13:15–16). Jenaaj ke kōtļo̧k bwe buruōd en kijn̄en̄e, ak jenaaj ke kōpelļo̧k mej ko mejād im buruōd bwe jen maron̄ lukkuun tōmak ilo E?

  16. Lale Mosaia 4:20.

  17. Aiseia 40:29.

  18. Lale Dieter F. Uchtdorf, “The Adventure of Mortality” (worldwide devotional for young adults, Jan. 14, 2018), broadcasts.lds.org.

  19. 2 Nipai 25:26.