2008
Ko e Tui ki he ʻOtuá
Sune 2008


Ko e Tui ki he ʻOtuá

ʻOlunga (mei toʻohemá): Margaret S. Lifferth, tokoni uluakí; Cheryl C. Lant, palesitení; mo Vicki F. Matsumori, tokoni uá.

ʻĪmisi
Margaret S. Lifferth
ʻĪmisi
Cheryl C. Lant
ʻĪmisi
Vicki F. Matsumori

Naʻe fai ʻe he taʻahine taʻu hiva ko Sēlapeé ʻa e fua lotu ʻi he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. Naʻe pehē ange ʻe he fineʻeikí, “ʻE Sēlapē, ʻoku ou tui kuo mei ʻosi hoʻo ngāue ki he taha ʻo e ngaahi ngāue ke fai ʻi he polokalama Tui ki he ʻOtuá. Naʻá ke fai e lotu tukú he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí he ngaahi uike siʻi kuo hilí. ʻOku fie maʻu leva he taimí ni ke ke vahevahe mai e ongo ʻokú ke maʻu fekauʻaki mo hono maluʻi mo tokoniʻi kitautolu ʻe he lotú ke tau ofi ki he Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí.”

Naʻe ʻalu ʻa Sēlapē mei he lokí pea foki mai mo ʻene tohinoá. Naʻá ne lau mei ai ʻo kau ki heʻene lotu ʻi he sea mui ʻo e kā fakafāmilí ʻi he ngaahi ʻaho siʻi ki muʻa aí ke ʻi ai ha tokoni ʻi he ʻikai ke moʻui e kaá. Naʻe aʻu ange hanau kaungāʻapi ʻi he meimei taimi pē ko iá ʻo tokoni ke moʻui e kaá. Naʻe manatuʻi ʻe Sēlapē ke lotu he naʻá ne lolotonga fakakaukau ki he ngāue ke fai ʻi he Tui ki he ʻOtuá.

Naʻe hangē pē ʻa Sēlapē ko e fānau ʻi he māmaní kotoa, ʻa ʻene ʻiloʻi naʻe ʻikai ko e Tui ki he ʻOtuá ko ha polokalama pē ia. Ka ko ha founga ia ke langa hake ʻaki ʻa e tuí ʻi hoʻo ako ko ia ke moʻuiʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻI hono fuofua kamata ʻo e polokalama Tui ki he ʻOtuá ʻi he 2003, naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, mo Palesiteni Sēmisi E. Fausi ʻi ha tohi, “Ko e fakaʻamu ia ʻo homau lotó ke fakatupulaki ʻe he fānau tangatá mo e fānau fefiné ha tui mo e loto-toʻa ʻoku lahi angé ʻaki ʻenau ako pea moʻuiʻaki ʻa e ongoongoleleí, tokoni ki he niʻihi kehé, pea fakatupulaki honau ngaahi talēnití” (Tohi ʻa Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻaho 2 ʻo ʻEpeleli, 2003).

Te ke fie maʻu ha tui mo ha loto-toʻa ʻoku lahí ʻi he māmani ʻo e ʻaho ní. Te ke lava ke fakatupulaki e ngaahi ʻulungāanga lelei ko ʻení ʻaki hoʻo lotu ʻi he ʻaho kotoa pē, lau maʻu pē hoʻo folofolá pea tauhi e ngaahi fekaú. Ko e niʻihi pē ʻeni mo ha ngaahi founga kehe pē ki hono moʻuiʻaki e ongoongoleleí ka ʻoku nau hoko ko ha fie maʻu pau ʻoku hā ʻi he tohi fakahinohinó. ʻI hoʻo taʻu valú pē, ʻe ʻoatu leva kiate koe ʻa e tohi fakahinohino Tui ki he ʻOtuá.

ʻI he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi ʻi māmani ʻoku fakataha tuʻo ua ai ʻi he māhina ʻa e fānaú mo ʻenau taki ʻo e ʻaho ʻekitivitií ʻo langa hake ʻenau feohi fakakaumeʻá, akoako hono moʻuiʻaki ʻo e ongoongoleleí, mo nau fiefia ai. ʻI he ngaahi feituʻu leva ʻe niʻihi ʻi māmani ʻoku tokosiʻi ange ai e kāingalotu ʻo e Siasí pe nofo vāmamaʻo e kāingalotú, ʻoku ngāue ʻa e fānaú mo honau fāmilí ʻiate kinautolu pē ki heʻenau Tui ki he ʻOtuá. Ko e hā pē e tūkunga ʻokú ke ʻi aí, ko e meʻa mahuʻingá pē ke ke kumi ha faʻahinga founga ke ke akoako ai ki hono moʻuiʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻE lava ke tokoni atu hoʻo kau taki ʻi he Palaimelí. ʻE lava ke fakalotolahiʻi koe ʻe he kau palesitenisī ʻo e Palaimelí mo ʻoatu ha faingamālie ke ke lipooti ai ki he ngaahi ngāue kuó ke fakakakató. ʻE lava ke tokoni atu e kau faiakó ʻi hono ako maʻuloto ʻo e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí. Ki he fānau tangata ʻoku nau nofo ʻi he ʻIunaiteti Siteití mo Kānatá, ʻe lava ke fakafekauʻaki ʻe he kau taki sikautí ʻa e ngaahi ʻekitivitī ʻa e Sikautí mo e ngaahi taumuʻa ʻa e Tui ki he ʻOtuá.

ʻOku hoko foki e Tui ki he ʻOtuá ko ha founga ke fakamālohia ai ho fāmilí. Naʻe toki hoko e taʻu valu ʻo Linisií pea naʻe ʻoange ʻene tatau ʻo e tohi fakahinohino Tui ki he ʻOtuá. Naʻá ne sio mo ʻene ongomātuʻá ki he tohi fakahinohinó. Naʻe loto ʻa Linisī ke ne fai ʻa e lēsoni he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. Naʻá ne fili ha taha ʻo e ngaahi tefito ʻi heʻene tohi fakahinohino Tui ki he ʻOtuá. Naʻe tokoniʻi ʻa Linisī ʻe hono fāmili ʻo ne fai ʻa e lēsoni ki he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí pea fakakakato ai foki ʻa e foʻi ngāue ʻe taha.

Kuo fakaʻaongaʻi foki ʻe ha ngaahi fāmili kehe ʻa e polokalama Tui ki he ʻOtuá ke tokoni ʻi heʻenau efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. Naʻe fili ʻe ha fāmili ia ʻe taha ha tefito ʻo e tuí ke nau ako ki ai mo ako maʻuloto, ʻa ia ko ha tefito ʻo e tui ʻe taha ʻi he uike takitaha. Naʻe tuku ʻe he fāmili ia ʻe taha ke fili ʻe heʻenau fānaú ha ʻekitivitī mei he tohi fakahinohinó ʻi he hoko e taimi ke fai lēsoni ai ʻe tamasiʻí pe taʻahiné.

ʻI he kumi ʻe he fāmili ʻo Maikoló ke ʻilo ha ngāue tokoni ʻe fai ʻe he mātuʻá mo e tamasiʻí pe taʻahiné, (vakai ki he p. 9 ʻo e tohi fakahinohinó) naʻa nau fakakaukau ke nau taʻo ha ngaahi foʻi pai ʻāpele ʻe lava ke ʻave ʻe he mēmipa takitaha ʻo e fāmilí ki ha taha. Naʻe kole ange ʻe Maikolo ke ʻave muʻa ʻene foʻi paí ki ha fāmili naʻe ʻikai te nau anga fakakaumeʻa. Neongo naʻe kiʻi hohaʻa ʻene faʻeé ka naʻe kei vili pē ʻa Maikolo. Naʻe ʻalu e fāmili ʻo Maikoló ʻo ʻave e foʻi paí. Naʻa nau ʻiloʻi ai naʻe faingataʻaʻia ʻa e fāmilí ni pea naʻe ʻikai ko kinautolu naʻe fakataumuʻa ki ai e anga taʻe fakakaumeʻa ko ʻení. Naʻe hoko ʻo kaungāmeʻa lelei e ongo fāmilí koeʻuhi pē ko e loto ʻa Maikolo ke ne moʻuiʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻI hoʻo fakakakato pē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻú, te ke maʻu leva ʻa e tohi fakamoʻoni ʻoku ʻi he tafaʻaki ki mui ʻo e tohi fakahinohinó. ʻE fakamoʻoni hingoa ki ai hoʻo palesiteni Palaimelí mo ʻene pīsopé pe palesiteni fakakoló. Ka ko e tāpuaki mahuʻinga tahá ʻa hoʻo malava ko ia ke ako hono fai ʻo e ngaahi meʻa ʻe lava ke tokoniʻi koe ke ke moʻuiʻaki e ongoongoleleí peá ke mālohi mo loto-toʻá.

ʻI hoʻo fakakakato e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ki he Tui ki he ʻOtuá, te ke toe mateuteu lelei ange ai ke maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, pe hoko ko ha finemui angatonu. Kuó ke ʻosi fokotuʻu ha ngaahi sīpinga ʻo e moʻui angatonú pea maʻu mo ha ngaahi faingamālie ke moʻuiʻaki e ongoongoleleí, tokoni ki he niʻihi kehé pea fakatupulaki ho ngaahi talēnití. Ka ko e meʻa lelei tahá, ko hono toe fakamālohia ange ko ia hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí.