2008
Fakamālohia ʻo e Tuí Lolotonga Hoʻo Fekumi ki he ʻIló
Sepitema 2008


Fakamālohia ʻo e Tuí Lolotonga Hoʻo Fekumi ki he ʻIló

Mei ha fakataha fakalaumālie ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi-ʻAitahoó naʻe fai ʻi he ʻaho 14 ʻo Māʻasi, 2006.

ʻĪmisi
Elder Quentin L. Cook

ʻI he ngaahi tokāteline ʻo e Siasí, ʻoku meimei ke faitatau pē ʻa e tokāteline ʻo e fekumi ki he tuí mo e ʻiló; ʻokú na vakavaka-ua mo fepoupouaki. ʻI heʻeku lea ʻo kau ki he tuí, ko ʻeku ʻuhingá ki he tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

ʻOku fie maʻu ʻa e ngāue mo e tukupā tatau pē ki he tuí mo e ʻiló. He ʻikai ke tau ʻamanaki ke hoko e tuí ko e uho ʻo ʻetau moʻuí ʻo kapau ʻoku fakamoleki ʻetau ngaahi feinga kotoa pē ki he ʻiló, ngaahi sipotí, ngaahi manakó, ngāue paʻangá, pe ngaahi meʻa kehe.

Tuku ke u vahevahe atu ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe nima ʻoku ou tui ʻoku mahuʻinga ʻi hoʻomou fokotuʻu ʻa e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ke hoko ko e uho ʻo hoʻomou moʻuí lolotonga ia ʻoku mou fekumi fakamātoato ki he ʻiló.

1. ʻIloʻi ʻoku ʻi ai moʻoni e fehangahangai ʻi he meʻa kotoa pē. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻaupito e ngaahi fili ʻokú ke faí.

ʻOkú ke ʻi ha tuʻunga ʻo e moʻuí ʻoku lahi ai ha ngaahi meʻa ke fai mei ai hoʻo ngaahi fili mahuʻinga tahá. Ko e ngaahi fili ko ʻení ʻa e kī ki ho kahaʻú mo hoʻo fiefiá.

ʻI he ofi ke ngata e moʻui ʻa e palōfita ko Līhaí, naʻá ne akonaki ʻo pehē, “He ʻoku totonu ke ʻi ai ʻa e fehangahangai ʻi he meʻa kotoa pē” (2 Nīfai 2:11).

Naʻá ne toe hoko atu ki mui ane ʻo pehē: “Ko ia, ʻoku tauʻatāina ʻa e tangatá ʻo fakatatau ki he kakanó; pea kuo foaki ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē kiate kinautolu ʻa ia ʻoku ʻaonga ki he tangatá. Pea ʻoku nau tauʻatāina ke fili ʻa e tauʻatāiná mo e moʻui taʻengatá, tuʻunga ʻi he Fakalaloa lahi ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, pe fili ʻa e pōpulá mo e maté, ʻi heʻenau pōpula mo moʻulaloa ki he mālohi ʻo e tēvoló; he ʻokú ne feinga ke mamahi ʻa e tangata kotoa pē ʻo hangē pē ko iá” (2 Nīfai 2:27).

ʻOku tau ʻiloʻi naʻe ʻi ai ha tau ʻi he langí koeʻuhi ko e palani ʻo e fakamoʻuí, ko ia ʻoku ʻikai ha ofo ʻi hono fuʻu ʻohofi fefeka pehē fau ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakalotu kuo akonaki ʻaki ʻi he kuonga fakakosipeli fakaʻosí ni.

Naʻe fai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ʻa e talaʻofa ko ʻení kiate kimoutolu: “Ko kimoutolu ʻeni ʻoku mou ʻi he tuʻunga pelepelengesi taha ʻo hoʻomou moʻuí. ʻOku mou hohaʻa … ki hoʻomou akó. ʻOku mou hohaʻa ki he malí. ʻOku mou hohaʻa ki ha ngaahi meʻa lahi. ʻOku ou talaʻofa atu ai he ʻikai teitei tuku ʻe he ʻOtuá ke mou tuēnoa kapau te mou ʻaʻeva ʻi Hono ngaahi halá ʻo fakatatau mo ʻEne ngaahi fekaú.”1

2. Fakamālohia hoʻo fakamoʻoní ke hoko ko ha fakavaʻe maʻá e ngaahi fili kotoa pē ʻokú ke fai.

Ko e fakavaʻe ʻo e fili mahuʻinga kotoa pē, ko haʻo fai ʻa hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí pea mo hono Toe Fakafoki Mai ʻo ʻEne ongoongoleleí ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Ko ha konga mahuʻinga ʻo e fakamoʻoni ko iá ʻa e Tohi ʻa Molomoná.

ʻI hoku taʻu 15 naʻá ku ʻiloʻi ai ʻa hono mahuʻinga ʻo ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná, Siosefa Sāmita, mo e Fakamoʻuí pea mo ʻene kaunga ki he ngaahi fili ʻoku tau faí.

Naʻe taʻu 20 hoku tokoua ko Sioó. Naʻe lolotonga hoko e tau ʻi Kōleá he taimi ko ʻení pea ko e talavou pē ʻe tokotaha mei he uooti takitaha naʻe lava ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú. Naʻe fie maʻu hono toé ke nau hū he sōtiá. Ne ʻalu ha talavou ʻi homau uōtí he konga ki muʻa ʻo e taʻú ʻo ngāue fakafaifekau; naʻe hoko e ʻaho fāʻeleʻi hoku tokouá ʻi Sepitema, ko ia naʻe ʻikai te ne tui ʻe maʻu hano faingamālie ke ʻalu ai ʻo ngāue fakafaifekau.

Naʻe ui ʻe heʻemau palesiteni fakasiteikí hoku tokouá ki hono ʻōfisí ʻo talaange kuo ʻikai ke fakaʻaongaʻi ʻe ha taha ʻo e ngaahi uōtí ʻa e faingamālie ke ʻalu haʻanau faifekau ʻo ngāué pea mahalo ʻe lava ke ʻalu. ʻI he ngaahi ʻaho ko iá naʻe uiuiʻi e kau faifekaú ʻi honau taʻu 20, pea ko e toki ʻosi pē ia hono fakafonu ʻe hoku tokouá ʻene foomu kole ki he ʻapiako fakafaitoʻó. Ko ha tamasiʻi ako lelei ia. Naʻe ʻikai ke mālohi ʻeku tamaí he Siasí, pea kuó ne ʻosi fai e teuteu fakapaʻanga ke tokoni ki he ako ʻa hoku tokouá he akoʻanga fakafaitoʻó, pea naʻá ne loto mamahi ʻi heʻene ʻilo ki he talanoa ʻa hoku tokouá mo e palesiteni fakasiteikí. Naʻe faleʻi ʻe heʻeku tamaí ʻa Siō ke ʻoua ʻe ʻalu peá ne fokotuʻu ange ʻe lahi ange ʻa e lelei te ne maʻú ʻi haʻane ʻalu ki he akoʻanga fakafaitoʻó.

Ko ha fuʻu meʻa lahi ʻeni ki homau fāmilí. Naʻá ma talanoa mo hoku tokouá he pō ko iá ki heʻene filí. Naʻá ne lahi ʻaki ʻe ia e taʻu ʻe nima ʻiate au, ko ia naʻe meimei lahi pē ʻema muimui ki heʻene fakakaukaú. Hili ʻema lau ki aí, ne ma fakaʻosiʻaki e fakakaukau ko ʻení: Kapau ko ha tangata maʻongoʻonga ʻa Sīsū Kalaisi ka naʻe ʻikai ke faka-ʻOtua, kapau ko ha faiako lelei ʻa Siosefa Sāmita ka ʻoku ʻikai ko ha palōfita, pe kapau naʻe ʻi he Tohi ʻa Molomoná ha ngaahi akonaki fakaʻofoʻofa ka naʻe ʻikai ko ha folofola ia ʻa e ʻOtuá, ta naʻe moʻoni ʻema tangataʻeikí—naʻe mei lelei ange ke ne ʻalu ki he akoʻanga fakafaitoʻó. Ka ʻo kapau ʻoku faka-ʻOtua ʻa Sīsū Kalaisi, kapau ko ha palōfita ʻa Siosefa Sāmita, pea kapau ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá, ta ʻe mahuʻinga ange ke ne tali e uiuiʻí pea malangaʻaki e ongoongoleleí.

ʻI he pō ko iá, ne lahi ange ʻeku loto ke u ʻiloʻi e tali ki he ngaahi fehuʻí ni ʻi ha toe taimi ʻi muʻa. Naʻá ku tui maʻu pē ki hono faka-ʻOtua ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻá ku tui kia Siosefa Sāmita pea mo e Tohi ʻa Molomoná, ka naʻá ku fie maʻu ke fakapapauʻi mai ʻeni ʻe he ʻEikí. ʻI heʻeku lotu he pō ko iá, naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālié ki hoku laumālié ʻa e Fakamoʻuí mo hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ia. Naʻe maʻu ʻe hoku tokouá ʻa e fakamoʻoni tatau pē peá ne fili leva ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. ʻIkai ko ia pē, ka ʻi he foki mai hoku tokouá mei heʻene ngāue fakafaifekaú, naʻá ne hū ki he akoʻanga fakafaitoʻó. ʻI he hoko hoku taʻu 20, naʻe fiefia ʻeku tamaí ke sio ʻoku ou ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau.

3. Fekumi ki he potó ʻi he loto-fakamātoato, fakapotopoto, pea ʻi he loto fakatōkilalo.

ʻOku fie maʻu ke tau kei maʻu pē ha loto fakatōkilalo ʻi heʻetau fakatou fekumi ko ia ki he tuí mo e ʻiló. Naʻe akonaki ʻa Sēkope ʻo pehē:

“ʻOiauē ʻa e palani olopoto ʻa e tokotaha angakoví! ʻOiauē ʻa e laukau mo e vaivai mo e vale ʻa e kakaí! ʻO ka nau ka akonekina, ʻoku nau pehē ʻoku nau poto, pea ʻoku ʻikai te nau tokanga ki he akonaki ʻa e ʻOtuá, he ʻoku nau leʻei ia ki he tafaʻakí, ʻo mahalo ʻoku nau ʻiloʻi ʻiate kinautolu pē… .

“Ka ʻoku lelei ke akonekina, ʻo kapau te nau tokanga ki he ngaahi akonaki ʻa e ʻOtuá” (2 Nīfai 9:28–29).

Ko e ʻuhinga ʻe taha ke tau loto fakatōkilalo ai fekauʻaki mo e ʻiló he ʻe lava pē ke liliu ʻa hono konga lahi. Hangē ko ia ne u talaatú, ko e toketā fakafaitoʻo ʻa hoku tokoua ko Sioó. ʻOkú ne ʻi hono taʻu 70 tupú he taimí ni, pea kuo tuʻo ono ʻene sivi ʻo maʻu ʻene tohi fakamoʻoni fakafaitoʻo foʻou ʻi he tafaʻaki ko ʻeni kuó ne taukei aí. Naʻá ne kata ʻi heʻene talamai kiate au ʻoku kei tatau pē ʻa e ngaahi fehuʻí ia mo e ngaahi fehuʻi naʻe fai ʻi he taʻu ʻe 35 kuo hilí, ka ko e talí ʻoku liliu maʻu pē. Ko e faʻahinga fehuʻi ʻeni naʻe fai ʻi he sivi he taʻu ʻe 35 kuo hilí: Ko e hā e tefitoʻi tupuʻanga ʻo e tupu ʻa e mataʻipala ʻi he keté? Ko e talí leva naʻe tupu ia mei he hohaʻa mo e taʻefiemālie ʻa e fakakaukaú. Ko e tali ki he fehuʻi tatau ko ʻení he ʻaho ní, ʻoku fakatupu ia ʻe ha siemu pekitīlia ʻa ia ʻe lava ke nofo pea tupu ʻi he keté. Pea hangē ʻoku lava ke mou mamata ki aí, kuo teʻeki ai ke liliu e ngaahi fehuʻí ia, ka kuo liliu e ngaahi tali lahi ki ai. ʻOku hoko tatau pē ʻeni ʻi he ngaahi tafaʻaki lahi ʻo e ʻiló.

ʻOku ʻikai ʻuhinga e fakatātā ia ko ʻení ke toe siʻisiʻi ange ai hoʻomou fekumi ki he ʻiló; ʻoku ʻaonga e ʻiló. ʻOku mahuʻinga e ʻiló ʻi he ngaahi tafaʻaki kotoa pē. ʻOku tau monūʻia ke moʻui ʻi ha kuonga ʻoku hoko ai e ngaahi feliuliuaki fakatekinolosiá.

Kuo hoko maʻu pē ʻa e ʻiló ko ha meʻa mahuʻinga, pea ko e ʻaho ní ʻoku tau ʻi he kamataʻanga ʻo ha faʻahinga tekinolosia foʻou mo mālie. Ko e moʻoni ʻe ʻaonga lahi e feliuliuaki fakatekinolosia vave ko ʻení ki he Siasí pea mo e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku mahuʻinga ʻa e ʻiló ʻo tatau ai pē pe ko e ʻilo motuʻa pe foʻou.

4. Muimui ʻi he faleʻi ʻa e palōfitá ʻi hoʻo fai hoʻo ngaahi filí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Hingikelī ʻi ha fakataha ako fakatakimuʻa fakaemāmanilahi naʻe fai:

“ʻOku ʻikai fiemaʻu ke toe fakahā atu ʻe ha taha kiate kimoutolu ʻoku tau moʻui ʻi ha faʻahitaʻu faingataʻa ʻo e hisitōlia ʻo e māmaní. ʻOku tō lalo ʻa e tuʻunga ʻulungāanga ʻo e moʻuí ʻi he feituʻu kotoa pē. ʻOku hangē ʻoku ʻikai ha toe meʻa ia ʻe kei toputapu.

“… ʻOku ʻikai te u ʻilo pe naʻe kovi ange ʻa e taimi ia ʻo Sōtoma mo Komolá pe ʻikai… . ʻOku ou tui ʻoku tutulu ʻetau Tamaí ʻi Heʻene ʻafio hifo ki Hono ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine fai angahalá.”

Hangē ko ia ʻoku tau angamaheni ʻaki ʻi he founga fakatakimuʻa lelei ʻa Palesiteni Hingikelií, naʻe hoko atu ʻene leá ʻo pehē:

“Kuo pau ke ʻoua naʻa tau foʻi. Kuo pau ke ʻoua te tau loto siʻi. Kuo pau ke ʻoua naʻa tau tukulolo ki he ngaahi mālohi ʻo e koví… . Kapau ko ha meʻa ia ke tau tuʻu tokotaha ai, pea kuo pau ke fai ia.

“Ka he ʻikai te tau tuēnoa.”2

ʻOku ʻikai ko e lea ʻa e kau palōfitá ki hotau kuongá ni pē; ʻoku nau fai mai ha faleʻi ʻe tāpuekina ai kitautolu mo ʻetau fānaú ʻi he kahaʻú pea aʻu ai pē ki he taʻengatá.

Kapau te tau muimui ʻi he palōfitá, ʻe lava ke tau hanga atu mo e fakatuʻamelie lahi ki he kahaʻú.

5. Moʻui ʻi ha founga ʻe lava ke ʻaonga kakato ai ʻa e Fakaleleí ʻi hoʻo moʻuí.

He ʻikai ʻaonga haʻatau kumi ʻuhinga koeʻuhí ko ha ngaahi fili ʻoku ʻikai lelei, ka ʻe ʻaonga haʻatau fakatomalá. ʻE faitāpuekina ʻa kinautolu ʻoku fakatomalá tuʻunga ʻi he Fakaleleí. Ka ne ʻikai e Fakaleleí, ʻe fie maʻu ʻe he tefitoʻi moʻoni ʻo e fakamaau totonú ke fakahoko ha tautea (vakai, ʻAlamā 42:14). Koeʻuhi ko e Fakaleleí, ʻe lava ai ke maʻu ʻa e ʻaloʻofá ʻe kinautolu kuo nau fakatomalá pea lava ai ke nau toe foki ki he ʻafioʻanga ʻo e ʻOtuá (vakai, ʻAlamā 42:15).

Naʻe ʻuluaki kamata mahino kiate au ʻa hono mahuʻinga ʻo e Fakaleleí ʻi he taimi naʻe ofi ke mālōlō ai ʻeku kuitangatá. Lolotonga ʻeku ako ki he sivi laiseni loea ʻa Kalefōniá heʻeku ʻosi mei he akoʻanga laó, naʻe telefoni ange ʻeku faʻeé ʻo talaange ke u haʻu ki ʻIutā kapau naʻá ku fie sio ki heʻeku kuí ki muʻa peá ne toki mālōlō. Naʻe taʻu 86 ʻeku kuí pea naʻá ne puke lahi ʻaupito. Naʻá ne fiefia lahi ke sio mai kiate au peá ne vahevahe mai ʻa ʻene fakamoʻoní.

Naʻe ʻi ai e meʻa ʻe tolu naʻá ne tokanga ki ai:

  1. Naʻá ne ʻofa lahi ʻi heʻene fānau ʻe toko 10. Ko ha kakai lelei kotoa kinautolu. Ko hono lotó ke nau moʻui taau kotoa ke hū he temipalé.

  2. Naʻe kau ʻene tamaí he kau talavou ne nau fua ʻo fetuku ʻa e kaungā-fononga saliote teketeke ʻa Mātiní ki he kauvai ʻe taha ʻo e Vaitafe Suitiuotá. Naʻe mālōlō ʻene tamaí ʻi he taʻu tolu ʻeku kui tangatá, pea naʻá ne hanganaki fiefia atu ke mamata kiate ia peá ne ʻamanaki pē ʻe tali lelei mo fiemālie ʻe heʻene tamaí mo e kau mēmipa kehe ʻo hono fāmilí ʻa ʻene founga moʻuí.

  3. Ko e fakaʻosi mo mahuʻinga tahá, ʻene talamai kiate au ʻa ʻene hanganaki fiefia atu ke feʻiloaki mo e Fakamoʻuí. Naʻá ne ui ʻa e Fakamoʻuí ko e “Tauhi ʻo e Matapaá,” ʻo hangē ko hono fakaʻaongaʻi ʻi he 2 Nīfai 9:41. Naʻá ne talamai ʻa ʻene ʻamanaki kuo feʻunga ʻene fakatomalá ke ne taau mo e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí.

    Kuo tau faiangahala kotoa pē, pea ko e Fakaleleí pē taha ʻe lava ke tau maʻu ai ʻa e ʻaloʻofá pea nofo fakataha mo e ʻOtuá. ʻOku aʻu ki he ʻahó ni mo e lava ke u kei manatuʻi ʻa e fuʻu ʻofa lahi ʻa ʻeku kuitangatá ki he Fakamoʻuí pea mo ʻene houngaʻia ʻi he Fakaleleí.

    ʻOku ou fakamoʻoni tonu atu ki he faka-ʻOtua ʻo e Fakamoʻuí pea mo hono moʻoni ʻo e Fakaleleí, pea ʻoku ou ʻamanaki pē te mou fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu lahi ʻa e ngaahi fili mahuʻinga ʻoku hanga mei muʻa kiate kimoutolú.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. “Ko ha Faleʻi mo ha Lotu ʻa e Palōfitá maʻá e Toʻu Tupú,” Liahona, ʻEpeleli 2001, 30.

  2. “Tuʻu Mālohi mo Taʻeueʻia,”Fakataha Ako Fakatakimuʻa Fakaemāmani Lahí, 10 Sānuali, 2004, 22.