2009
Ko Hono Tafunaki e Maama ʻo e ʻAmanaki Leleí
ʻEpeleli 2009


Ko Hono Tafunaki e Maama ʻo e ʻAmanaki Leleí

ʻOku hoko ʻa e Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻú ko ha tāpuaki ʻokú ne liliu e moʻui ʻa ha Kāingalotu ʻe lauiafe ʻi Palāsila.

ʻI he taimi ne mole ai e ngāue ʻa Tilisoni Masieli ti Kasitulō ko e Siʻí ʻi Sao Pauló, naʻá ne hiki mo hono uaifí ʻo nofo mo ʻene ongomātuʻá ʻi Lesafī, ko ha kolo lahi ʻi he taulangá ʻi he feituʻu tokelau-hahake ʻo Palāsilá. Neongo e taukei ʻa Tilisoni ʻi he ngaahi ngāue fekauʻaki mo e fetuʻutaki fakatelefoní, ka ko ha fanga kiʻi ngāue iiki pē naʻe lava ke ne maʻu ʻi Lesafií.

Ko e manatu ʻeni ʻa Tilisoni ki aí, “Naʻe faingataʻa ʻaupito e moʻuí kiate kimaua he taimi ko iá.” Ne toe kovi ange hona faingataʻaʻiá he taimi naʻe mole ai ʻena meʻa kotoa pē ʻi ha tāfea naʻe hoko.

Naʻe ngāue fakafaifekau ʻa Tilisoni ʻi he Misiona Palāsila Sao Paulo Sauté, pea ʻi he taimi faingataʻa ko ʻení, naʻá ne feʻiloaki ai mo ʻEletā Kutenipeeki ʻAmolimi, ko ha Fitungofulu Fakaʻēlia mo e talēkita ʻi he ʻinisititiuti fakalotú, ke na talanoa ki haʻane ngāue maʻuʻanga moʻui mo ha ngaahi faingamālie ako. ʻI he talanoa ʻa Tilisoni ki he ngaahi meʻa naʻá ne manako aí, naʻe ueʻi ia ʻe he laumālié ʻoku totonu ke ne ako fakafaitoʻo. Mālō mo e polokalama foʻou ʻa e Siasí ko e Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻú (PTFT) ʻo fakahoko ai ʻe Tilisoni ʻi he 2003 e ueʻi ko ia ʻa e laumālié, ke hoko ko ha ngāue maʻuʻanga moʻui hili haʻane ako neesi ʻi ha māhina ʻe 18.

ʻOku pehē ʻe Tilisoni, ʻa ia ʻokú ne ngāue ʻi ha falemahaki ʻo e puleʻangá ʻo Lesafī, “Ka ne ʻikai ʻa e paʻanga tokoní, naʻe ʻikai ke u lava ʻo kau ki he ngaahi kalasi ne ʻaonga kiate aú.” Ko e meʻa tatau pē ki hono uaifi ko ʻAlekisanitulaá, ʻa ia ne ʻikai mei lava haʻane nō ke totongi ʻaki ʻene ako fakafaiakó.

ʻOku pehē ʻe Tilisoni, “Naʻe ʻikai haʻama ngāue ʻi he taʻu ʻe ono kuo hilí.” “Naʻe mahuʻinga e PTFT ki he meʻa kotoa pē naʻá ma lavaʻí. Naʻá ne liliu ʻema moʻuí.”

Ko ha Tali ia mei he ʻEikí

ʻI hono fakamatalaʻi ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Palāsilá ʻa e Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻú, kuo pau pē ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi lea fakahīkihiki tahá: miraculoso (ko e mana), inspirado (ko e ueʻi ia ʻa e laumālié), maravilhoso (meʻa fakaofo). Ko hono ʻuhingá he ʻoku fakahoko ʻe he paʻanga ko iá ʻa e meʻa naʻe tala ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ʻe hokó: “ʻE hoko ia ko ha tāpuaki kiate kinautolu kotoa pē ʻe tokoni ki aí—ki he kau talavoú mo e kau finemuí, ki honau fāmili he kahaʻú, pea mo e Siasí ʻa ia ʻe faitāpuekina ʻaki hono mālohi fakatakimuʻa fakalotofonuá,” pea te ne “hikiʻi hake ha laui afe mei he vanu ʻo e masivá ki he maama ʻo e ʻiló mo e fakalakalaká.”1

ʻI he taimi naʻe fakahā ai ʻe Palesiteni Hingikelī ʻa e polokalamá, ne lolotonga fefaʻuhi e kau taki ʻo e Siasí hangē ko Paulo R. Kalahala, talēkita fakaʻēlia ʻo e semineli mo e ʻinisititiuti fakalotu ʻa Palāsilá, mo ha ngaahi meʻa ne nau hohaʻa ki ai fekauʻaki mo e akó pea mo e maʻu ngāue ʻa e Kāingalotu ʻo Palāsilá—kae tautautefito ʻeni ki he kau toki ʻosi ngāue fakafaifekaú.

ʻOku pehē ʻe Misa Kalahala, “Naʻe ʻikai ke mau maʻu ha tali ki ai, ka ne taʻe ʻoua hono fakahā ʻe he ʻEikí kia Palesiteni Hingikelī ʻoku totonu ke fokotuʻu ʻa e sinoʻi paʻanga fakaʻofoʻofa ko ʻení.” “Kimuʻá, naʻe foki mai ʻe tokolahi ʻo ʻemau kau talavou mo e finemui mei he ngāue fakafaifekaú pea ʻikai lava ke hoko atu ʻenau akó mo maʻu haʻanau ngāue. Ko e taimi ní, ʻoku nau ʻiloʻi ʻe ʻi ai e paʻanga ʻi heʻenau foki maí, ʻo kapau te nau fie maʻu. Ko ha tāpuaki mo ha monū lahi ia ki he toʻu tupú. ʻOkú ne ʻomi ha ʻamanaki lelei.”

ʻOku fakafuofua ki he Kāingalotu ʻe toko 10,000 nai ʻo e Siasí ʻi Palāsila ʻoku lolotonga fakafalala ki ha ngaahi nō mei he PTFT ke hoko atu ʻenau akó, pea ʻi ai leva e ʻamanaki ʻe maʻu ʻenau ngāue. ʻOku lelei e tuʻunga fakapaʻanga ʻo Palāsilá, pea ʻoku lahi leva e ngaahi faingamālie maʻanautolu ʻoku akó—kae tautautefito ki he taimi ʻoku ō fakataha ai ʻa e akó mo e ngaahi ʻulungāanga fakaʻofoʻofa ʻoku fakatupulaki ʻe he kau talavoú ʻi he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú.

Ko Hono Fokotuʻutuʻu ha Ngaahi Faingamālie Foʻou

ʻOku pehē ʻe ʻEletā Petelō Pena, ko e Fitungofulu Fakaʻēlia mo e talēkita ʻo e ʻInisititiuti Fakalotu ʻo Lesafī Noaté, ʻoku maʻu ʻe he kau ʻosi ngāue fakafaifekaú ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ʻe he kau pule ngāué. ʻOkú ne pehē, “ʻOku vave ʻenau maʻu e ngaahi faingamālie fakangāué tupu mei heʻenau taukeí, ngaahi founga akó, fōtungá mo e ʻulungāanga maʻá. ʻOku vave ʻenau fakalakalaká, pea ʻoku hanga ʻe honau ʻulungāangá ʻo tohoakiʻi mai e kakaí ki he Siasí.”

ʻI he ʻosi e ngāue ʻa Likato ʻOleliō ta Siliva Fiusa ʻi he Misiona Palāsila Sao Paulo Noaté ʻi he 2002, naʻá ne nō mei he PTFT ke ako mataʻitohi taʻu fā ai ʻi he fakalele pisinisí.

ʻOku pehē ʻe Likato, “Kuo tokoniʻi au ʻe he sinoʻi paʻangá ke u tupulaki, teuteu ke ngāue mo mali, pea toe lelei ange ʻeku tokoni ʻi he Siasí.” Naʻá ne tatau pē mo e tokolahi naʻa nau fakaʻaongaʻi ʻa e PTFT, ʻo maʻu pē ʻene ngāue ʻoku teʻeki ai ʻosi ʻene ako mataʻitohí. “Kuo hoko e paʻanga tokoní ko ha tāpuaki ʻi heʻeku moʻuí. ʻOku ou fiefia hono totongi fakamāhina ʻeku noó ke lava foki mo ha kakai kehe ʻo fakaʻaongaʻi.”

Naʻe ako ʻa Likato ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú ke talanoa mo e kakaí, ako mālohi, mo talangofua—ʻa ia ko ha ngaahi ʻulungāanga naʻá ne ngaohi ia ke ne hoko ko ha tamasiʻi ako mo ha tokotaha ngāue lelei.

Ko e lau ʻeni ʻa Likato ʻa ia ʻokú ne ngāue ki he ngaahi meʻa fakafika ʻa ha kautaha ʻi Pooti Soape ʻi he feituʻu faka-tonga ʻo Lesafií, “Naʻe talamai ʻe ha tokolahi ʻo ʻeku kau palōfesá naʻe ʻi ai pē meʻa ia naʻá ku kehe ai, naʻe ʻikai te nau lava ke fakamatalaʻi. “Ne u talaange naʻe tupu ia mei he ngaahi tefitoʻi moʻoni fakalotu ne u maʻú” Ne tupu mei he tali ko iá hono maʻu ʻe Likato ha ngaahi faingamālie ke talanoa ai mo ʻene kau palōfesá mo ha niʻihi kehe pē ʻo kau ki he Siasí.

Ne toe pehē ʻe Molisiō A. ʻAlauho, ko e taha ʻo e kau ʻuluaki Palāsila ʻosi ngāue fakafaifekau ne nau maʻu monū ʻi he PTFT, “ʻI he fakalakalaka ki muʻa ʻeku ngāue maʻuʻanga moʻuí, ne u maʻu ai ha ngaahi faingamālie lahi ange ke takiekina e kakaí ki he leleí, ʻaki ʻeku tā sīpingá. ʻOku faʻa pehē mai ʻe he kakaí kiate au, ‘Masiʻi, ʻokú ke kehe koe ia. ʻOkú ke faitotonu ki ho uaifí. ʻOkú ke fai e meʻa ʻokú ke lea ʻakí.’ ʻI heʻetau fakaʻaongaʻi lelei ʻa e PTFT mo fai ʻetau tafaʻaki ʻatautolú, ʻoku tau maʻu ai e ngaahi tāpuakí mo faitāpuekina foki e niʻihi kehé.”

Naʻe ngāue ʻa Molisiō ʻi he Misiona Palāsila Lio ti Siniló ʻi he ngaahi taʻu ki mui ʻo e 1990, peá ne tuʻo lahi ʻene hikihiki hake ki ʻolunga ʻi he ngāué talu ʻene ʻosiki e polokalama ki hono tokangaʻi ʻo e vā fengāueʻaki mo e kau kasitomaá, ʻa ia ne fakapaʻanga ʻe he PTFT—ʻo hiki hake mei he tokotaha tuʻuakí ki he taki ngāue fakatimí, hoko hake ki he pule pea hoko hake ki he poate ʻa e kau talēkita ʻa ha kautaha fakavahaʻapuleʻanga ʻi Sao Paulo, ʻoku nau akoʻi e founga fakaʻaongaʻi ʻo e taimí.

ʻOkú ne pehē ʻe ia, “Ko e Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻú ko e ueʻi ia ʻe he ʻOtuá. Ko e paʻanga ko iá ʻa e kī ne u fie maʻu ke fakakakato ai ʻeku akó peá u hoko atu ki heʻeku ngāue maʻuʻanga moʻuí.”

Ko ha Tokateu Lelei ia ki he Kahaʻú

Neongo ʻoku ʻikai ke kau ʻa Kapelieli Salomao Nito ki he Siasí, ka ʻokú ne ongoʻi pē ʻa hono tāpuakiʻi ia ʻe he Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻú. Naʻá ne lea ʻo fakafofongaʻi ha kau ngāue tokolahi ʻi Palāsila ʻo pehē, “Ko ha meʻa fakaʻofoʻofa ʻeni ʻoku fai ʻe homou siasí.”

ʻOku ʻi ai ha ʻuhinga ke loto houngaʻia ai ʻa Misa Nito, ko e pule mo e kaungā ʻinasi ʻi ha kautaha fakatauʻanga mīsini ʻi Sao Paulo. Naʻá ne saiʻia ʻaupito ʻi he ngaahi lavameʻa fakaako ʻa ha tokotaha Siasi ko Silivia O. H. Paela, ʻa ia naʻe maʻu hono mataʻitohi ʻi he fakalele pisinisí ʻi hono tokoniʻi ia ʻe ha nō mei he PTFT, ko ia naʻá ne tali ia ke hoko ko ʻene sekelitali pulé.

“ʻOku mau saiʻia ʻaupito ʻi heʻene ngāué. ʻOku ngāue mālohi pea fakahoko lelei e ngāué. ʻOku mau tui mo falala kiate ia,” ko e fakamatala ia ʻa Misa Nitó. “Kuo ʻaonga ʻe tokateu naʻe fai ʻe homou siasí maʻaná—maʻau, kiate ia, pea mo kimautolu foki.”

ʻI he houngaʻia ʻa Silivia he Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻú mo ʻene kau ki he Siasí, ʻokú ne akoʻi ai ha kalasi lea faka-Pilitania ʻi hono uooti ʻi Sao Pauló ki he kakai Siasí mo e taʻe Siasí fakatouʻosi. ʻOkú ne pehē, “Koeʻuhí kuó u maʻu mai, ʻoku ou loto foki ke foaki atu.”

ʻOku ʻikai ko e kau talavoú pē ʻoku nau fakaʻaongaʻi ʻa e Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻú ʻi Palāsilá, ʻo hangē ko ia ʻoku hā mei he lavameʻa ʻa Siliviá. Koeʻuhí ko ha ngaahi ʻuhinga fakaʻikonōmika, kuo pau ai ke kumi ngāue foki mo ha kakai fefine Siasi tokolahi ʻi Palāsila.

ʻOku pehē ʻe Lolivolo Viana ti ʻAkuila, ko e pule ʻo e senitā maʻuʻanga tokoni fakangāue ʻa e Siasí ʻi Kulitipa ʻi Palāsila tongá, “Ko e tokolahi ʻo e kakai fefine ʻoku ngāue ʻi Palāsilá ʻoku ʻikai koeʻuhí ko ʻenau fie maʻu ha kā foʻou pe ha vala ʻoku fakatau mamafa ka ko e ngaahi fie maʻu vivili pē ʻo e moʻuí. “ʻOku nau fie maʻu ke kai lelei ange honau fāmilí pea maʻu ha vala feʻunga mo ako lelei ʻenau fānaú.”

Lahi Ange e Fiefiá, Mālohi Ange e Ngaahi Fakamoʻoní

Naʻe fāinga lahi ʻa Keiti ti Lima A. ʻĀmeti mo Viviena Tolisi Nokela ke lato ʻenau ngaahi fie maʻú neongo naʻe ngāue lahi hona ongo husepānití ke tauhi hona ongo fāmilí. Naʻe hoko ʻa e PTFT ko ha tāpuaki maʻongoʻonga kiate kinaua fakatouʻosi.

Neongo ia, naʻe fakahā ʻe he fāmili ʻo Keití, ʻa ia naʻa nau māmālohi pē he Siasí, ʻenau fakaveiveiua ki ai ʻi heʻene lesisita ʻi ha polokalama ʻenisinia-malu (safety technician) māhina ʻe 18. Ka naʻe lelei ʻaupito ʻene akó pea naʻe ʻoange ki ai he 2007 ke ne ngāue taimi kakato ʻi he tafaʻaki naʻe ako ki aí.

ʻOku pehē ʻe Keiti, ko e taha ʻo e fuofua kau fafine naʻe totongi ʻe ha kautaha ʻi Sao Hosei Pinihaisi, ofi atu pē ki Kulitipa, ke nau fai ha ngaahi sivi fakamaluʻi, ako, mo fakahoko, “Naʻe ʻikai ngata pē hono tokoniʻi au ʻe he paʻanga tokoní ʻi heʻeku akó mo ʻeku ngāué; ka ne tokoniʻi foki au ke u ongoʻi mahuʻingaʻia ange mo falala ange ki he ngaahi meʻa ʻoku ou malavá.” ʻOkú ne pehē, “Kuo hanga ʻe he polokalama ko ʻeni naʻe fakahoko ʻi he ueʻi ʻa e laumālié, ʻo ʻomi ki homau fāmilí ha fiefia lahi ange mo ha fakamoʻoni ʻoku mālohi angé.”

Naʻe fiefia e mātuʻa mo e ngaahi tokoua mo e tuongaʻane ʻo Keití ʻi heʻene ngāué mo ʻene loto vilitakí pea mo hono faitāpuekina hono fāmilí ʻe he PTFT pea kuo nau toe foki mai ʻo mālohi he Siasí. ʻOkú ne pehē, “Ne nau manatuʻi ai ʻoku hiki hake mo tokoniʻi ʻe he Siasí ʻa e kakaí ke nau tupulaki ʻi ha ngaahi founga lahi—ʻo ʻikai ʻi he fakalaumālié pē ka ʻi ha ngaahi founga mahuʻinga ʻokú ne ngaohi ʻa e moʻuí ke kakato.”

ʻI he 2002, naʻe hiki ai ʻa Viviena mo hono husepāniti ko Lafaelé mei Kolomupia ki Mānosi, ko ha senitā mahuʻinga ki ha ngaahi ngāueʻanga kehekehe ʻi Palāsila tokelau, ko e fekumi ki ha faingamālie fakaʻikonōmika. Naʻe ueʻi ʻa Viviena ke ne nō mei he PTFT ke ako ki he pisinisi fakavahaʻapuleʻangá, pea ʻokú ne pehē, “Naʻe tokoniʻi kimautolu ʻe he lotú, fakataha alēlea fakafāmilí, fakahinohino mei he kau taki lakanga fakataulaʻeikí, mo e ngaahi kalasi ako ngāué, ke mau ʻiloʻi e finangalo ʻo ʻemau Tamai Hēvaní maʻamautolú pea ke mau fai e fili totonú ʻi he taimi totonu.”

Naʻe ngāue ʻa Viviena ʻi he 2007 ko hono tokangaʻi ʻo e ngaahi koloa hū mai ʻa ha supamāketi ʻi Mānosi. Naʻe fie maʻu ʻe hono fāmilí ʻa e paʻanga mavahe ko ʻení, ka naʻe pau ke ne fakafisi he naʻe ofi ke fāʻele. Hili pē ha ngaahi māhina siʻi mei heʻene fāʻelé—ko e fika fā ia heʻena fānaú—naʻe ʻoange kia Viviena ke ne hoko ko e talēkita ʻi ha kautaha hū koloa fakavahaʻapuleʻanga. Kuó ne poto he taimi ko ʻení he lea faka-Potukalí, pea toe mahuʻinga foki ʻene poto ʻi hono lea fakafonuá, ʻa e faka-Sipeiní, ki heʻene alea fakapisinisi mo e ngaahi feituʻu takai ʻi Palāsila ʻoku nau lea faka-Sipeiní.

ʻOku pehē ʻe Viviena, “Ko e taimi pē naʻe ʻomi ai haʻaku ngāué, ne u pehē ange, ‘ʻOku ʻi ai ʻeku fānau ʻe toko fā. He ʻikai ke u lava au ʻo palōmesi atu te u ngāue mei he 8 pongipongí ki he 6 efiafí.” “Naʻe talamai ʻe hoku pulé ʻene falala lahi ki he ngaahi meʻa ʻoku ou malavá peá ne pehē mai, ‘ʻOku ou fie maʻu ha taha ʻe lava ke u falala ki aí. Ngāue pē mei ʻapi.’ Ne u ʻohovale ai.”

Naʻe ngāue pē ʻa Viviena ʻi hono ʻapí ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ʻInitanetí mo e komipiutá, lolotonga e ʻalu ʻene fānau lalahi ki he akó kae mohe ʻene pēpeé. Naʻe ʻi ai pē taimi naʻe fie maʻu ke ne ʻalu ai ki he ʻōfisí.

ʻOku pehē ʻe Lafaele ʻoku lahi e ngaahi ʻuhinga naʻe maʻu ai e ngaahi tāpuaki ʻo e fāmilí ka naʻe ʻikai tupukoso noaʻia pē. ʻOkú ne pehē, “Ko e tupu e ngaahi tāpuaki kuo mau maʻú mei he ngaahi fili naʻe fai ʻi he faʻa lotu pea mo e ngaahi ngāue naʻe fakafaingofuaʻi ʻi he tokoni ʻa e Siasí.”

Ko e Maama ʻo e ʻAmanaki Leleí

ʻOku pehē ʻe Kilimoa Tiasi ta Siliva ko e talēkita ʻo e PTFT ʻi Palāsilá, ʻoku fehangahangai ha Kāingalotu Palāsila ʻe niʻihi ʻo e Siasí mo ha ngaahi faingataʻa hili e ʻosi ʻenau akó, “ka ko e tokolahi ʻo kinautolu ʻoku kau ʻi he PTFT, ʻoku nau fakalakalaka heʻenau ngāué pea laka ki muʻa ʻenau moʻuí. Kuo ngāue lelei heni e paʻanga tokoní.”

ʻI ha lea ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, naʻá ne pehē ai kuo hanga ʻe he ola lelei ko iá “ʻo tafunaki e maama ʻo e ʻamanaki leleí ʻi he fofonga ʻo kinautolu ne ongoʻi taumuʻa valeá ka ʻi he taimi ní kuo nau maʻu ha faingamālie ki ha kahaʻu kelei ange.”2

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Gordon B. Hinckley, “Ko e Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻú,” Liahona, Siulai 2001, 62; Ensign, May 2001, 52; “Ko Hono Fie Maʻu Ha Angaʻofa ʻOku Lahi Angé,” Liahona mo e Ensign, Mē 2006, 61.

  2. Thomas S. Monson, “They Marked the Path to Follow,” Liahona, Oct. 2007, 6; Ensign, Oct. 2007, 8.

ʻŪ tā naʻe fai ʻe Michael R. Morris

Fakaʻilonga ʻo e PTFT naʻe tā ʻe Beth M. Whittaker

ʻI he tokoni mei he Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻú, naʻe liliu ai ʻe Tilisoni Masieli ti Kasitulō ko e Siʻí ha ueʻi ʻa e laumālié ke hoko ko ha ngāue fakapalofesinale, ʻo ne hoko ai ko ha neesi ʻi Lesafī ʻi Palāsila. ʻI laló: Ko ha vakai ki Lesafī mei he kolo fakakolonia ko ʻOlinitaá.

Mei taupotu ki ʻolungá: Ko e tafaʻaki ki muʻa ʻo ha falekoloa ʻi Lako ta ʻŌtemi, ko ha senitā fakahisitōlia ʻo Kulitipa. Naʻe hoko ʻa e Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻú ko e kī ki he fakalakalaka fakaako mo fakapalofesinale ʻa Likato ʻOleliō ta Siliva Fiusá; ʻoku hā heni ʻa Molisiō A. ʻAlauho ʻi heʻene tataki ha fakataha fakapisinisi mo ha ongo tangata Siasi ko Lenato A. Lomelo (toʻohemá) mo Siō B. Moleila (loto-mālie); pea ʻoku hā heni ʻa Silivia O. H. Paela mo ʻAtani Tolomani, ko e sekelitali fakaʻēlia ʻo e ngaahi semineli mo e ʻinisititiuti fakalotú.

ʻI ʻolungá: ʻOku talanoa ʻa Keiti ti Lima A. ʻĀmeti ʻo kau ki ha ngaahi meʻa fakamaluʻi mo Lolivolo ti ʻAkuila, ko e pule ʻo e senitā maʻuʻanga tokoni fakangāue ʻa e Siasí ʻi Kulitipá. ʻI laló: ʻOku ngāue pē ʻa Viviena Tolisi Nokela mei hono ʻapí ʻi Mānosi. ʻAta siʻisiʻí: Ko Viviena mo hono husepāniti ko Lafaelé, mo ʻena fānaú.