2009
Taufetuli a e Le Vaivai
Iuni 2009


Taufetuli a e Le Vaivai

O se tasi o faamanuiaga silisili ua tatou mauaina ina ua tatou o mai i le lalolagi o se tino faaletino. O le Upu o le Poto, o loo maua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga vaega e 89, o loo aoao mai ai “le faatulagaga ma le finagalo o le Atua i le faaolataga faaletino o le au paia uma i aso e gata ai” (f. 2). O loo i lalo molimau mai le Au Paia o Aso e Gata Ai i le lalolagi atoa e uiga i le Upu o le Poto.

Aua le [Manatu E te] Laitiiti Tele

E 13 ou tausaga, ma ua ou iloa a tatou tausia o tatou tino, o le a tatou maua faamanuiaga ua folafolaina mai i le Upu o le Poto e faapea e mafai ona tatou “taufetuli foi ae le vaivai” (MFF 89:20). A ou taalo i taaloga, ai meaai maloloina, ma lava le moe, ou te tuputupu ae malosi. A ou tausia lenei poloaiga, ou te saoloto mai mea ua fai ma vaisu, ma latou te le pulea au.

Ua ou iloa na tuuina mai e le Tama Faalelagi ia i tatou le Upu o le Poto e le faapea e taofiofi ai o tatou olaga ae ia fesoasoani ia i tatou ia ola i ni olaga maloloina ma le fiafia. O loo taumafai Satani e faaosooso i tatou ia talitonu o le ulaula ma le inu ava malosi o le a tatou lauiloa, saoloto, ma fiafia ai. Ae e le o le sao lena. O nisi taimi e faigata ai ona tausia ni tulaga maualuluga, ae maise lava i le aoga, ae a ou taumafai e avea ma se faataitaiga lelei, ou te fesoasoani i au uo ia malamalama i le taua o le filifilia o le mea tonu.

O le faamanuiaga silisili ua ou maua mai le tausia o le Upu o le Poto, o le avanoa lea e maua ai le Agaga e avea ma ou taiala e le aunoa. O lau sini ia ou agavaa e alu atu i le malumalu i se aso.

Sevil V., Plovdiv, Palekeria

Fesoasoani i le Mai Suka

O au o se tinamatua ua 57-ou tausaga o le na maua i le mai suka ia Iuni 2006. E faaopoopo atu i le faaaogaina o fualaau, sa ou liliu atu i le Upu o le Poto mo se fesoasoani. Na ou iloa le aoga o le faamalositino e le aunoa ma se taumafataga maloloina. Ua 88 ou pauna (40 kg) ua lusi ma taofia le toe faaopoopoina o le mamafa. Na ou lagonaina le matua faamanuiaina ona o lou usiusitai i le Upu o le Poto i le aso na taofi ai e lau fomai au fualaau mo le suka ma le toto maualuga. E i ai sau molimau i le Upu o le Poto aua o faamanuiaga faaleagaga ma le faaletino ua ou mauaina ona o le usiusitai i ai o loo faaauau pea ona manuia ai lou olaga.

Beverly Rutherford, Uosigitone, ISA

Tamoe i Malafoni i le 73

Na ou fanau i Pasila ma se ma’i o le galemu—o se faamai e mafua ona o le vaivai o ponaivi. I le 19 o ou tausaga o lou mamafa na i ai e 50 kilo (111 pauna) ma na 1.64 mita lou umi. O le taunuuga, na le taliaina au i le militeli, o lea na amata ai ona ou sailia ni auala e faaleleia ai lou tulaga faaletino. Na ou amataina se faasologa o faamalositino ma ’ai i meaai paleni.

O le taimi lea, na ou feiloai ai i faifeautalai. Na amata ona ou masani i le Ekalesia ma aoao ai e uiga i poloaiga, e aofia ai le Upu o le Poto. O le mea tonu lava lea na ou manaomia. Na tuuina mai ia te au taiala o meaai e ai, ma se lisi o mea lē lelei e aloese ai, o le tapaa ma meainu malolosi. O le faitauina o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, na ou aoao ai e uiga i le manaomia o le malolo ma le moe (tagai MFF 88:124).

Na maua lo’u malosi ma lo’u mamafa e 78 kilo (172 pauna). Na avea au ma se siamupini i le siisii uamea mamafa. Na ou taalo foi i le karate ma aau. O le taimi lenei i le 73 o ou tausaga, o au o se tagata momoe i malafoni ma ua 30 ni malafoni ua ou faamaeaina. I le 2005 ma le 2006, na ou tulaga lua ai i le vaega o la matou vaitausaga i Pasila. O loo matua lelei lava lou ola maloloina, ma o loo ou matua fiafia foi.

Ou te faafetai lava i lo tatou Tama Faalelagi mo le tuuina mai ia i tatou o tulafono, ma afai e usitaia, o le a aumaia ia i tatou faamanuiaga o le ola maloloina.

Antonio Olívio de Oliveira, São Paulo, Pasila

O Se Fagu Uaina

A o ou tapenaina le fale teuulu ina ua tuua le aoga, na ou tau ai i se fagu e afa i le uaina na totoe mai se pati. Na ou fesili i lou pule pe o le a le mea e tatau ona ou faia i ai. “Sasaa i fafo, ae tiai le fagu,” nai ia fai mai ai a o aluese atu. Na ia lokaina le faitotoa a o agai atu i fafo, ma tuua ai na o au. Sa faaauau lava au teugafale masani, ae na ou mafaufau lava i lena fagu uaina. O le taimi lena ua 14 o’u tausaga ma ou te lei tofo lava i se uaina. Na faaosoosoina au.

Na ou faamamaina le faletaele, faavailaau pulumu seluulu, ma solo le fola, ma ou mafaufau lava i lena taimi atoa i le fagu uaina sa i le potu i tua. Na ou iloaina ou te le onā i se tofo se tasi. Na ou iloaina o le a leai lava se tasi na te iloaina. Faatasi ai ma lena manatu na ou iloa ai o le a ou iloa ma o le a silafia foi e lou Tama Faalelagi. Na uma lau tauiviga. Na ou iloaina o le a ou faanoanoa pe a ou gauai atu i lenei faaosoosoga, ma na ou manao ia lava lou malosi e tetee ai faaosoosoga uma. Na ou sasaaina le uaina, lulu le fagu, ma togi i le lapisi.

Atonu o lenei aafiaga e faalētaua, vagana ai le eseesega na ia faia ia te au. Na ou faia se faaiuga o le a ou tausia poloaiga e tusa lava pe le iloa mai e se isi. Na ou manao e fai le mea sao mo le mafuaaga sao. Ua ou iloa nei o loo ia te au le malosi e tetee ai faaosoosoga, ma ua ou lagona le faateleina o lo’u mautinoa e mafai ona ou toe foi atu i lo’u Tama Faalelagi.

Beth M. Stephenson, Okalahoma, ISA

Malosi e Tumau Ai

O le tausaga na uma ai ona ou papatiso, na avea ai au ma se fuimu volenitia. Na ou tausia le Upu o le Poto e ui lava ina sa ofo mai e au uo ni tapaa, meainu malolosi, lauti ma kofe. Ina ua latou fesili mai pe aisea na ou teena ai ia mea, na ou fai i ai ona o au o se Mamona. O le toatele o i latou na ula ma toē mai ia te au.

I se tasi aso na manaomia ai ona matou faia se suega e tolu itula o le malosi faaletino, e iloa ai po o ai e tumau pea ona avea ma ni fuimu. Na tofu i matou ma ni toniga mamafa ma ni seevae mamafa soloatoa ma fafa se masini manava. A o lei faia le suega, na ou vaaia isi o ulaula ma talie mai ia te au aua o au sa na o se tagata talavou, ma na latou manatu o le a ou le pasia le suega faigata.

Muamua, sa matou tamomoe faataamilo i se lotoa, ma ave ni faagaau mamafa lava. Ina ua uma le taamilosaga muamua, na tiga ou vae ma lou tino, ma na talie mai au uo faigaluega ia te au. O iina na ou manatua ai le mea o loo tau mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 89: “O le au paia uma lava foi o e manatua e tausia ma faia nei mea uma, ma savavali i le usiusitai i poloaiga, o le a maua le malosi i o latou pute ma le gao i o latou ivi; … [ma] taufetuli foi a e le vaivai” (f. 18, 20).

Na ou tootuli ifo ma tatalo atu i le Alii, ma ole atu ia te Ia ina ia faataunuuina le folafolaga. Na o mai nisi o alii e vaai pe na ou afaina, ae na ou fai i ai o loo lelei mea uma. Ona toe amata ai lea ona matou taufetuli. Ma o le taimi lava lena na aluese ai le tiga mai ou vae. Na ou tamoe ma tamoe, ma iloa ai ua pauu isi i le eleele i le vaivai, ae ou te lei lagonaina lava se fia malolo. Na pasi lau suega, ae na toe fai le gaoioiga a au uo faigaluega.

Ua ou iloa, e faafetaia lou usiusitai i le Upu o le Poto, na mafai ai ona manuia lau suega. Na ou iloa sa faatasi le Atua ia te au i lena aso, ma afai tatou te usitai i Ana poloaiga, o le a Ia faamanuiaina i tatou i Lona alofa tunoa e le iu.

Cristian Castro Marin, Santiago, Chile

O Se Tautinoga i Aso Uma

O le lua o aso talu ona uma le maliu o lou tina, na ou tilotilo ai i le faata. Ou te lei fiafia i le mea na ou vaaia: o ni lio uli i lalo o ou mata, tino sesega, le lelei lona tino mai, ma le 10 i le 15 pauna ua faaopoopo. O le tolu tausaga talu ai i le tausiga o ou matua na afua ai ni aafiaga le lelei i lou tino. Faatasi ai ma le popolevale i le mama’i uma o ou matua ma maliliu ai i le lua tausaga na va ai le maliu o le tasi mai le isi, e leitioa ou foliga na pei ou te lei moe lelei pe ’ai se meaai paleni i le fia vaiaso.

I le 26 o ou tausaga na ou i ai i le vaitau o faiga filifiliga mo lou lumanai. Na mafai ona ou alualu ai pea i le mea na ou i ai ma ono lamatia ai i le ma’i suka, ma’i fatu, po o le Kanesa, lea na sosolo i le toto o lo’u aiga, po o le mafai ona ou pulea ma avea lo’u ola maloloina ma se tulaga e ave i ai le faamuamua. O le tautinoga lenei na manaomia ona ou faia mo le olaga atoa—ae le na o ni nai vaiaso. A o ou sioa atu i o’u foliga lē maloloina, na ou faia se folafolaga ia te au lava. O le a ou ola i le Upu o le Poto i se auala ou te lei faia lava muamua.

Na amata ona ma koleni ma lo’u toalua e faalua i le faatolu i le vaiaso. Na amata ona ou nofouta i le aofai o kaleroi [calories] ou te faaaogaina. Na ou faaopoopoina ni fualaau taumafamata ma ni fualaau faisua i au meaai. Na manaomia ai se taumafaiga, ae na ou aoao i le faitauina o faailoga o niuterone ma faia ni filifiliga o meaai e maloloina atu.

O le autu moni i lou faamanuiaina o le faatutuina o ni sini e mafai ona ausia. Na ou manao e lusi ou pauna, faateleina lou malosi, ma foliga maloloina. Faatasi ai ma le fesoasoani a le Tama Faalelagi ma se toalua e maoae le lagolago, na mafai ai ona ou ausia ia sini uma e tolu.

Ua ono nei tausaga, o loo ou faamalositino pea e le aunoa ma nofouta i meaai ou te faaaogaina. O loo faaauau pea ona faatutu au sini o le malosi ma le fuafua lelei o meaai, ma galue ia ou ausia i lea aso ma lea aso. Ana fai mai se tagata ia te au i aso la e faapea, e i ai se aso o le a ou matua fiafia ai e faamalositino, ou te matua le talitonu lava i ai. O au o se faamaoniga ola e mafai ona sui le ituaiga olaga e te ola ai pe afai e te manao moni lava i ai. Afai o le a tuu atu lou faatuatuaga i le Tama Faalelagi, o le a Ia lagolagoina oe i au taumafaiga.

Ou te lagona le fiafia ia te au lava a o ou taumafai ia ou oo i lou ola maloloina e sili ona ou fiafia i ai. Talu lava ona ou faia lenei tautinoga, ua sili atu le manino ma matala lou mafaufau, ma ua sili atu le malosi ma le aumalosi o lou tino. Ona o lenei mea, ua mafai ai ona ou fiafia i faamanuiaga matagofie ua folafola mai e le Tama Faalelagi ia i latou o e mulimuli i le Upu o le Poto. Na fetalai o Ia, o le Au Paia usitai uma o le a “maua le malosi i o latou pute ma le gao i o latou ivi; o le a maua foi le poto ma oa sili o le malamalama e oo lava i oa natia” (MFF 89:18–19).

Meagan Sandor, Onetario, Kanata

Otootoina o se Fuafuaga

E lei leva ona uma ona ma papatiso ma lou tina, ae amata ona faigaluega o ia o se tausimai lesitalaina. I le avea ai ma se matua e nofo toatasi, sa leai sona taimi e fai ai ni kuka, o lea na amata ai ona ma aai i meaai ua uma ona gaosi ma tuuaisa ma meaai e faatau mai ma faaaoga loa. E ui ina sa na o le 12 ou tausaga, ae na amata ona le lelei lou ola maloloina. Ou te lei toe maua le aumalosi na masani ona ou mauaina. Na ou lagonaina le lelava ma le atuatuvale. Na faateleina lou lapoa.

Na ou fesili i lou tina pe faapefea ona ou toe maua se tino sili atu ona lelei. Na ou faamoemoe mo se tali faafomai, ae na fai si ou tei ina ua ia fai mai, “Ola i mataupu faavae o le Upu o le Poto.” Na ou manatu o le a ia fautua mai e uiga i kaleroi ma kapohaiterei ma gao, ae o lana tali o le mea tonu lava lea na ou manaomia.

Mo le afiafi faaleaiga i le Aso Gafua na sosoo ai, na ma talanoaina ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 89 ma faataatia ai se fuafuaga o meaai ma gaoioiga. Na telē se suiga o o maua olaga. Na amata ona ma lagonaina le maloloina ma le fiafia sili atu. Na ou matauina le faateleina o le filemu i lou olaga ma le tele o uunaiga malu mai le Agaga Paia.

Ou te faafetai i se Tama Faalelagi alofa, o le e finagalo e talanoa mai ia i tatou. Ua ou iloa nei e tatau ona tatou saunia faaletino ma faaleagaga e maua faaaliga paia ma patino.

Eric D. Richards, Iuta, ISA

Ata na saunia e John Luke