2010
Ngaahi Fehuʻi ʻOku Lahi Hono ʻEké
2010


Ngaahi Fehuʻi ʻOku Lahi Hono ʻEké

Ko e hā ʻoku fai ʻe he kakaí ʻi he temipalé?

ʻI he temipalé, ʻoku akoʻi kitautolu, ʻoku tau fai e ngaahi fuakava, pea ʻoku talaʻofa mai ʻaki ha ngaahi tāpuaki. ʻOku tau maʻu ai ha ngaahi ouau ʻe lava ai ke tau nofo ai ʻi he ʻafioʻanga ʻo e ʻOtuá

Ko ha ouau ʻe taha ʻoku tau maʻu ʻi he temipalé ko e ʻenitaumení. Ko e ʻuhinga ʻo e foʻi lea ʻenitaumení ko e “meʻaʻofa” pe “foaki.” Ko e konga ʻo e ouau ko ʻení ʻa hono akoʻi kitautolu ʻo kau ki he taumuʻa ʻo e moʻuí, ko e misiona mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, mo e palani ʻa e Tamai Hēvaní maʻa ʻEne fānaú. ʻOku tau ʻilo ha konga ʻo e ongo ʻoku maʻu ʻi he nofo ʻi Hono ʻaó ʻi heʻetau ongoʻi ko ia ʻo e ʻātakai nonga ʻo e temipalé.

Ko e ouau ʻe taha ʻo e temipalé ko e ouau ʻo e silá, ʻa ia ʻoku silaʻi fakataha ai ʻa e husepānití mo e uaifí, pea silaʻi mo e fānaú ki heʻenau mātuʻá ʻi ha ngaahi fāmili taʻengata. ʻOku ʻuhinga ʻeni kapau te tau faivelenga ʻi hono tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, ʻe hokohoko atu ai pē ʻetau ngaahi fetuʻutaki fakafāmilí ki he taʻengatá.

Makehe mei hono maʻu ʻo e ngaahi ouau ko ʻení maʻatautolu peé, ʻe lava ke tau maʻu ia maʻa ʻetau ngaahi kui kuo pekiá. ʻI he foungá ni, ʻe lava ke maʻu ai ʻe he kakai kuo pekia ka ne teʻeki ke nau maʻu e ngaahi ouau ʻoku fie maʻú ʻo hangē ko e papitaisó mo e hilifakinimá, ʻa e ʻenitaumení mo e silá pea maʻu ha faingamālie ke tali e ngaahi ouaú ni.

ʻOku anga fēfē ʻa e loto temipalé?

Ko e temipalé ko ha feituʻu nonga mo toputapu ia, kuo fakamavaheʻi mei he ngaahi hohaʻa mo e ngaahi maveuveu ʻo e māmaní. ʻOku tauhi mo tokangaʻi lelei ke fakaʻofoʻofa e ngaahi feituʻu kotoa pē ʻo e temipalé ke ne kei tauhi ha laumālie ʻo e ʻapasia. Koeʻuhí ko e fale ia ʻo e ʻEikí, pea koeʻuhí ko e ngāue toputapu ʻoku fakahoko aí, ʻe lava ke tau ongoʻi lahi ai ʻa e Laumālié pea tau ongoʻi ʻoku tau ofi ki he ʻEikí. ʻOku lava ke tau maʻu fakahā fakatāutaha ai mo maʻu ha ivi fakalaumālie ke tokoni mai ke tau ikunaʻi hotau ngaahi ʻahiʻahí. Ko e konga ʻeni ʻo e ʻuhinga ʻoku poupouʻi ai kitautolu ke tau ʻalu maʻu pē ki he temipalé.

Te u teuteu fēfē ʻi he taimi te u ʻalu ai ki he temipalé?

Tui ha teunga ʻoku taau mo e Sāpaté ʻi he taimi te ke ʻalu ai ki he temipalé. Fakaʻehiʻehi mei he vala mo e teuteu ʻoku fuʻu tōtuʻá, ʻo hangē pē ko ia te ke fai ki ha houalotu sākalamēniti. ʻOkú ke fakahā ʻa e ʻapasia mo e fakaʻapaʻapa ki he ʻEikí mo Hono falé pea fakaafeʻi e Laumālié ʻaki hoʻo maʻa mo maau.

ʻOku ʻi ai ha fanga kiʻi loki teuteu fakatāutaha ʻi he temipalé ke ke fetongi ai mei he vala Sāpaté kae tui ha teunga hinehina. ʻOku hoko ʻa e fetongi ko ʻeni ʻo e valá ko ha fakamanatu ʻokú ke tuku fakataimi ʻa e māmaní ka ke hū ki ha feituʻu māʻoniʻoni. ʻOku fakataipe ʻe he teunga hiná ʻa e maʻa, pea ʻoku fakatupu ʻe he teunga hinehina tatau ʻa e tokotaha kotoá ha ongoʻi ʻo e uouangataha mo e tuʻunga tatau.

Ko e fē taimi ʻoku totonu ke maʻu ai hoku ʻenitaumení?

Mahalo te ke maʻu ho ʻenitaumení ʻi ha taimi nounou pē ki muʻa peá ke ngāue fakafaifekau taimi kakató pe ki muʻa peá ke mali he temipalé. ʻOku ʻikai faʻa fakaongoongoleleiʻi ʻa e kāingalotu tāutaha taʻu hongofulu tupu lahí pe ʻi honau taʻu uofulu tupu siʻí kuo teʻeki ai maʻu honau uiuiʻi ngāue fakafaifekaú pea ʻoku ʻikai te nau fakamaʻu ke mali ʻi he temipalé, ke maʻu honau ʻenitaumení.

ʻOku tatali e kāingalotu foʻoú ʻi ha taʻu ʻe taha nai hili honau papitaiso mo hilifakinimá pea toki maʻu honau ʻenitaumení.

Ko e meʻa mahuʻinga ʻa hono maʻu ho ʻenitaumení. Talanoa ki ai mo hoʻo pīsopé. Lotu mo fakalaulauloto ke ke ʻiloʻi e taimi kuó ke mateuteu aí.

Te u fakamatalaʻi fēfē ki he niʻihi kehé ʻʻo kau ki he meʻa kuó u aʻusia ʻi he temipalé?

ʻE lava ke ke talanoa pe ʻoku ʻasi fēfē ʻa e loto temipalé, pea ʻe lava pē ke ke talanoa tauʻatāina ki he ngaahi ongo ʻokú ke maʻu ʻi he temipalé. Ka neongo ia, ʻoku fuʻu toputapu ʻaupito ʻa e ngaahi fuakava mo e ngaahi ouau ʻo e temipalé, kau ai e ngaahi lea ʻoku fakaʻaongaʻí, ke aleaʻi fakaʻāuliliki ʻi tuʻa he temipalé. ʻI heʻetau fakaʻehiʻehi mei hono talanoaʻi ʻo e ngaahi meʻa toputapu ko ʻení ʻi tuʻa he temipalé, ʻoku tau maluʻi ai kinautolu mei hano lumolumaʻi, manukia, pe taʻefakaʻapaʻapa ki ai. ʻOua te ke fāinoa ʻi hoʻo talanoa kau ki he ngahi meʻa kuó ke aʻusia ʻi he temipalé.

Ko e hā ʻoku fakaʻaongaʻi ai ʻa e fakataipé ʻi he temipalé?

Lolotonga e ngāue ʻa e Fakamoʻuí ʻi he māmaní, naʻá ne faʻa faiako ʻaki ʻa e ngaahi talanoa fakatātā ko e fakataipe ke fakafofongaʻi e ngaahi moʻoni taʻengatá. Kuó Ne fakahinohino ke akoʻi kitautolu ʻi ha founga tatau pē ʻi he temipalé. ʻOku ʻi ai ʻa e fakataipe ʻi he ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻo e temipalé, ʻi hono fakamatalaʻi kinautolú, ʻi honau fokotuʻutuʻú, mo e teunga ʻoku tuí. Kapau te ke fakalaulauloto ki hono ʻuhinga ʻo e ngaahi fakaʻilonga ko ʻení fakataha mo e fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe lava ke nau tokoni atu ke ke ʻiloʻi ʻa e moʻoní, ako ʻo kau ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi, pea tupulaki fakalaumālie.

ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻi hoku fāmilí ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo hū he temipalé. Ko e hā ʻe lava ke u fai ke tokoniʻi ai kinautolu ke nau ongoʻi ʻoku nau kau mai ki heʻeku mali temipalé?

ʻE lava pē ke hoko ʻeni ko ha kaveinga ʻoku pelepelengesi. Koeʻuhí ko e temipalé ko e fale ia ʻo e ʻEikí, pea kuo fakatapui ia Maʻana, kuo pau ke ʻi ai ha lekomeni temipale ʻoku kei ʻaonga ʻanautolu ʻoku hū ki aí, ʻa ia ʻokú ne fakamoʻoniʻi ʻoku nau moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga moʻui kuó Ne fokotuʻú. Ka neongo ia, ʻoku talitali lelei ʻa kinautolu ʻoku ʻikai haʻanau lekomeni temipale ʻoku kei ʻaongá ki he kelekele ʻoku tuʻu ai e temipalé, pea ʻi he ngaahi temipale lahi, ʻoku ʻi ai ha loki ʻe lava ke nau tatali ai lolotonga ʻa e sila ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí. Ka ʻoku ʻi ai ha ongomeʻa ʻoku ʻikai lava ke hū e kau mēmipa ʻo hona fāmili ki he temipalé, ʻe lava ke na fakaafeʻi ʻena pīsopé pe ha mēmipa kehe pē ʻo e Siasí ke nau nofo ʻi he loki talitalí.

ʻE lava foki ke aleaʻi ʻe ha ongomeʻa mo ʻena pīsopé ke fai ha fakataha makehe maʻá e kāinga mo e kaungāmeʻa ʻoku ʻikai haʻanau lekomení ʻi he hili ʻení. ʻOku ʻoange ʻe he fakataha ko ʻení ha faingamālie ke nau ongoʻi ai ʻoku nau kau pea ke nau ako ai kau ki he mali taʻengatá. Neongo ʻoku ʻikai fai ha ouau pe fefuakavaʻaki ʻi ha fakataha peheni, ka ʻe lava pē ke fai ai ha fakafetongi mama.

Ko e hā ʻoku totonu ke u fai ke teuteu ki hono maʻu ʻo e ngaahi ouau ʻo e temipalé?

Te ke lava ʻo teuteu ʻaki haʻo ʻalu maʻu pē ki he temipalé ʻo kau ʻi he papitaiso maʻá e kakai pekiá, ʻaki ʻa e kau ki ha seminā teuteu ki he temipalé ʻoku fokotuʻutuʻu ʻe hoʻo pīsopé, pea ʻaki hono ako ʻo e folofolá mo e ngaahi fakamatala ʻi he tohi tufá ni.

ʻE lava foki ke ke teuteu ʻi hoʻo moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga moʻui ʻa e ʻEikí ki he moʻui taau ke hū he temipalé. Tanumaki hoʻo fakamoʻoni ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisí mo ʻEne ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. Talangofua ki he Lea ʻo e Potó mo e fono ʻo e angamaʻá. Poupouʻi hoʻo kau taki faka-Siasí, totongi vahehongofulu kakato, peá ke ʻalu ki hoʻo ngaahi fakatahaʻanga faka-Siasí. Faitotonu ʻi hoʻo ngaahi fengāueʻaki mo e niʻihi kehé, pea fakapapauʻi ʻoku fenāpasi hoʻo moʻui fakafāmilí mo e ngaahi akonaki ʻa e Siasí. Tauhi hoʻo ngaahi fuakava ʻi he papitaisó koeʻuhí ke ke mateuteu ke maʻu e ngaahi fuakava māʻolunga ange ʻo e temipalé.

Loki silesitialé, Temipale Mauni Timipanokosi ʻIutaá.

Temipale Vaitafe Soatani ʻIutaá. Fakatapui he ʻaho 16 ʻo Nōvema, 1981.

Temipale Nāvū ʻIlinoisí . Fakatapui he ʻaho 27 ʻo Sune, 2002.