2012
ʻE Maʻu ʻe he Momokó Hoʻo Ngoué!
Fēpueli 2012


ʻE Maʻu ʻe he Momokó Hoʻo Ngoué!

Peni E. Faula, ʻIutā, USA

ʻI he teuteu homau fāmilí ke mau sila ʻi he Temipale Lōkani ʻIutaá, naʻa mau tukupā ke moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ne fakatefito ʻemau tukupā ki he ʻEikí te mau totongi vahehongofulu maʻu pē. Hili pē ha taimi nounou mei heʻemau silá, ne mau hiki ki Uaiomingi ʻi he ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká ke mau ʻahiʻahi faama.

Ne mau kamata teuteuʻi ʻemau konga kelekele ʻeka ʻe 300 (121 ha) ʻi he konga ki mui ʻo ʻEpelelí. Naʻa mau tutu e vaó, fakatokalelei e kelekelé, mo keli ha ngaahi luo. ʻI he taimi ne mau kamata tō aí, kuo ʻosi tōmui e faʻahitaʻu tōtaʻú ia. Ne u fakakaukau ke tō ha paʻale he naʻe taimi nounou pē ʻene tupú.

Ne u tō ha ngaahi ʻeka lahi mo e ʻalu ange ha tangata faama pulu he feituʻu pē ko iá ʻo pehē ange, “Meʻa mole moʻoni ho taimí, iví, mo hoʻo paʻangá he ngāue ko ʻení. Kuo tōmui. ʻI heʻene aʻu pē ki he ʻaho 21 ʻo ʻAokosí ʻe maʻu ʻe he momokó hoʻo ngoué!”

Naʻá ne tataʻi hake ʻaki hono nimá ha kelekele pea hoko atu ʻene leá, “Kuo pakupaku e kelekelé ʻi hoʻo leiki, tutu, mo fakatokaleleiʻí. He ʻikai tupu hoʻo tengaʻi ʻakaú kapau he ʻikai hauhau.”

Naʻá ku ʻiloʻi e fuʻu pakupaku ʻa e kelekelé, ka kuo lahi ʻemau fakamole kuo faí, ko ia ne u pehē ke hoko atu pē ʻeku toó. Ne u tui ʻe tokoni mai ʻa e Tamai Hēvaní kiate kimautolu he kuo mau fai homau lelei tahá ke teuteuʻi e kelekelé pea kuo mau totongi vahehongofulu kakato. Hili hono tō e meʻa kotoa, ne u tūʻulutui hifo mo hoku fāmilí ʻo kole ki he Tamai Hēvani ke tokoni mai.

Naʻe kamata ke ʻuha ʻi he ʻaho hono hokó, pea naʻe ʻuha feʻunga pē ʻo ʻikai ke ʻauhia ʻemau tengaʻi ʻakaú pe kelekele molū ʻi he ngaahi tafungofungá. Ne ʻikai taʻeʻaonga ʻemau ngaahi lotu fakamātoató mo e ngaahi ʻaho ne mau ngāue mālohi aí.

Ne mau ngāue he houa ʻe 12 ki he 14 ʻi he ʻaho, ʻaho ʻe ono he uike, lolotonga e faʻahitaʻu failaú mo e faʻahitaʻu māfaná ki hono fakatafe, ʻaaʻi, mo teuteu atu ki he ututaʻú. Naʻa mau tauhi foki ʻemau palōmesi ki he ʻEikí ʻaki hono totongi ʻemau vahehongofulú mo fua faivelenga homau ngaahi uiuiʻi he uōtí. Ne tupu fakaʻofoʻofa mo lahi e kēlení; ne tupu vave ʻaupito e paʻalé. Ka ʻi he fakaofi atu ki he fakaʻosinga ʻo e faʻahitaʻú, ne mau hohaʻa naʻa fuʻu momoko pea mate ʻemau ngoué. Naʻa mau lotu ki he ʻOtuá ke fakahaofi muʻa ʻemau ngoué, pea naʻa mau tui te Ne fakahoko ʻEne talaʻofa kiate kinautolu ʻoku totongi vahehongofulú: “Te u valokiʻi ʻa e fai fakaʻauhá koeʻuhi ko kimoutolu, pea ʻe ʻikai te ne maumauʻi ʻa e fua ʻo homou kelekelé” (Malakai 3:11).

Ne hoko mai e ʻaho ne fai ki ai e manavasiʻí, ʻa e ʻaho 21 ʻo ʻAokosí, pea haʻu fakataha ai pē mo e hahau momokó. Ka ʻi heʻeku ʻalu atu ki he ngoueʻangá ʻi he ʻaho hono hokó, ne u sio ʻoku hao pē ʻemau ngoué. Hili mei ai ha ngaahi uike lahi ne fonufonu loli ʻemau ututaʻu paʻalé, pea mau fakatau atu ia ʻo maʻu mei ai ha tupu lelei ʻaupito.

ʻI he faʻahitaʻu māfana hono hokó ne lanumata lelei e ngaahi ʻeka kelekele ne tō ai ʻemau lūsení (musie maʻá e fanga monumanú) mo e paʻalé ʻi he lotolotonga ʻo e feituʻu efu mo vao ko iá. Ne u ngāue ʻi he fakatafenga vaí he ʻaho ʻe taha ʻi he konga ki mui ʻo ʻAokosí mo ʻeku sio atu ki he fakapōpōʻuli ʻo ha matangi ʻe tō mai. Ne u pehē, “ʻOiauē, ko e ʻuhamaka ʻeni!” Ne u tūʻulutui hifo he ngoueʻangá ʻo lotu, he naʻá ku ʻiloʻi e lava pē ke ʻauha ai ʻemau ngoué. Ne vave ʻene tō maí. Naʻá ku lava ʻo sio atu ki he tō ʻa e ʻuhamaká ʻi he tafaʻaki fakatokelau mo fakatonga ʻo ʻeku ngoueʻangá. Ne u lue atu ki he ʻā fakatokelaú. Naʻe ngangana e ʻuhamaká ʻi he tapaʻi ʻā pē ki lotó pea ngata ai. Ne u lue fakavave atu ki he ʻā he fakatongá. Ne ngangana e ʻuhamaká he tapaʻi ʻā pē ki tuʻá. Naʻe ʻikai uesia ʻemau ngoué!

Naʻe ongo ki homau ngaahi kaungāʻapí e hao ʻemau ngoué, pea ne u manatu ai ki he ngaahi lea ʻa Malakai naʻe pehē “ʻe ui ʻa kimoutolu ko e monūʻia” (Malakai 3:12). Ko e moʻoni ne mau monūʻia. ʻOku ou fakamālō ʻoku tauhi ʻe he ʻOtuá ʻEne ngaahi talaʻofá ʻi heʻetau fai ko ia hotau lelei tahá ke talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú.