2012
Ko e Tokāteline ʻa e Tamaí
Fēpueli 2012


Ko e Tokāteline ʻa e Tamaí

ʻĪmisi
ʻEletā Kuenitini L. Kuki

Ko e taha ʻo e ngaahi moʻoni tefito mo fakaʻofoʻofa taha kuo fakahā mai ko e konga ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí ʻoku fekauʻaki ia mo e natula ʻo ʻetau Tamai Hēvaní pea mo ʻene fehokotaki fakatāutaha mo e tokotaha kotoa pē ʻoku haʻu ki he māmaní.

ʻOku kau ʻi he ngaahi ʻuluaki tefitoʻi moʻoni naʻe mole ʻi he Hē mei he Moʻoní ʻa e mahino ko ia kau ki he ʻOtua ko e Tamaí. ʻOku ʻikai leva ha ofo ia ʻi he kau ʻa e mahino fekauʻaki mo e ʻOtua ko e Tamaí ʻi he ngaahi ʻuluaki tefitoʻi moʻoni naʻe fakahā ʻi hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Fakatatau ki hono mahuʻingá, ʻoku ʻuluaki fakahā ai e tui ʻa e Kāingalotú ʻo pehē “ʻOku mau tui ki he ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá” (Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:1).

ʻOku mahino ki he kāingalotu ʻo e Siasí ko e ʻOtua ko e Tamaí ʻa e Pule Aoniu ʻo e ʻunivēsí, ko e Mālohi naʻá Ne fakatupu fakalaumālie kitautolú, mo e Tokotaha naʻá Ne faʻu e palani ʻokú ne ʻomai ʻa e ʻamanaki leleí kiate kitautolu mo e ngaahi meʻa te tau malavá. Ko ʻetau Tamai Hēvaní Ia, pea naʻa tau nofo ʻi Hono ʻaó ko Hono fāmili ʻi he maama fakalaumālié. Naʻa tau ako ai ha ngaahi lēsoni mo teuteu ki he moʻui ʻi he māmaní (vakai, T&F 138:56). Naʻa tau haʻu mei heʻetau Tamai Hēvaní, pea ko ʻetau taumuʻá ke toe foki kiate Ia.

ʻOku totonu ke fakamuʻomuʻa ʻi hono kotoa ʻo e ngaahi tokāteliné, ngaahi tuí, mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo fakahā mai ki Heʻene fānaú, ʻa ʻetau tokanga makehe ki he ngaahi moʻoni ko ia ʻokú Ne ʻi aí pea mo Hono natulá. ʻOku tau kau fakataha ʻi he lotu moʻoní mo e kakai tui pea mo e kau palōfita ʻo e kuonga muʻá ʻi heʻetau fakahā ʻEne ʻi aí mo Hono natula moʻoní. (vakai, Mōsaia 4:9). Ko e taumuʻa ʻo e meʻa kotoa pē kuo fakahā mai, fekauʻi mai, mo kamata ʻe he Tamaí maʻá e kakai ʻo e māmaní, ke tokoni kiate kitautolu ke tau ʻiloʻi Ia, tatau mo Ia, pea hoko ʻo hangē ko Iá ka tau lava ʻo toe foki hake ki Hono ʻafioʻanga māʻoniʻoní. Ko e moʻui taʻengatá ko hono ʻiloʻi ʻo e Tamaí mo Hono ʻAlo māʻoniʻoni ko Sīsū Kalaisí (vakai, Sione 17:3; Sēkope 4:5; Mōsese 5:8).

Ko e Sīpinga Taʻengata ʻo e Fāmilí

ʻOku fakatefito hono ʻiloʻi ʻo e Tamaí ʻi he mahino ko ia kiate kitautolu e sīpinga ʻo e fāmilí kuo fakahā maí. Ko e fāmilí ʻa e ʻiuniti mahuʻinga taha ʻi he nofo taimí pea ʻi ʻitānití pea ko e tuʻutuʻuni ia ʻe he ʻOtuá.1 ʻOku ʻikai ngata pē ʻetau maʻu ʻa e fiefia lahi ʻi heʻetau moʻui ʻi ha ngaahi vā fetuʻutaki fakafāmili ʻofá, ka ʻoku toe tokoni foki ia ke tau ako ai e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú mo teuteuʻi kitautolu ki he moʻui taʻengatá.2 ʻIkai ko ia pē, ka ʻoku tokoni ʻa e ngaahi vā fetuʻutaki fakafāmilí ke tau ʻiloʻi, ʻofa, pea mahino kiate kitautolu ʻa e Tamaí. Ko e ʻuhinga ʻeni ʻe taha ʻoku fakamamafaʻi maʻu ai pē ʻe he Kāingalotú ʻa hono mahuʻinga ʻo e nofo malí mo e fāmilí ʻi he Siasí pea ʻi he sosaietí fakatouʻosi. ʻOku ʻomi ʻe he palani ʻa e ʻOtuá ha founga ke toe hokohoko atu ai e ngaahi fetuʻutaki fakafāmilí ʻi ha hili ʻa faʻitoka. ʻE lava ke tau toe foki atu ki he ʻafioʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻo toe fakataha mo hotau ngaahi fāmilí ʻo taʻengata.3

Kuo fili ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ke ʻoua naʻa fakahā mai ha ngaahi fakamatala lahi fekauʻaki mo ʻetau moʻui mo Ia ʻi he maama fakalaumālié. Mahalo ko hono ʻuhingá kae lava ke tau ako ha ngaahi meʻa lahi ʻaki pē ʻetau vakai ki he sīpinga kuó Ne fokotuʻu ʻi he māmaní maʻá e ngaahi fāmili anga māʻoniʻoní. Ko e uho ia ʻo ʻetau fekumi ke ʻiloʻi ʻa e Tamaí ʻa ʻetau vakavakaiʻi fakalelei mo ʻetau moʻui tokanga ʻo fakatatau ki he sīpinga ʻa e ngaahi fāmili anga māʻoniʻoni ʻi he māmaní.

ʻOku fehokotaki ʻa e Tamai Hēvaní mo e fāmilí pea ʻoku ʻikai fakamavahevaheʻi ʻa kinaua. ʻI he taimi ʻoku mahino ai kiate kitautolu ʻa e ngaahi tapa kehekehe ʻo e fehokotaki ko ʻení, ʻe toki kamata leva ke kamata mahino kakato ange ʻa e ʻofa fakatāutaha mo fakafoʻituitui ʻa e Tamai Hēvaní mo ʻEne fetuʻutaki mo kitautolú takitaha. ʻOku ʻomi ʻe he mahino ʻo e ongo ʻokú Ne maʻu kiate kitautolú ʻa e mālohi ke tau toe ʻofa haohaoa mo kakato ange ʻiate Ia. ʻOku tupu mei he ongoʻi fakatāutaha ʻo e moʻoni, ʻofa, mo e mālohi ʻo e vā fetuʻutaki ko iá ʻa e ngaahi ongo mo e ngaahi holi lahi mo fakafiefia taha ʻo e lotó ʻe lava ke maʻu ʻe ha tangata pe fefine ʻi he māmaní. ʻE lava ke fakaʻaiʻai mo ʻomi kiate kitautolu ʻe he ngaahi ongoʻi ʻofa lahi ko ʻení ʻa e mālohi ʻi he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá mo e ʻahiʻahí ke tau toe ofi ange ki heʻetau Tamaí.

Fili ʻOfá mo e Ngāue Fakakaukauʻi Lelei

Ko e tokotaha moʻui kotoa pē ko ha foha pe ʻofefine ne fakatupu fakalaumālie ia ʻo ʻetau Tamai Hēvaní.4 Ko e fakatupú ko e lea hoaveape ia ʻo e foʻi lea veape ko e fanauʻí pea ʻoku ʻuhinga ia “ki he fakatupu ʻo ha moʻui.” ʻOku fakaʻaongaʻi ʻa e fanauʻí ʻi he folofolá ke fakamatalaʻi ʻa hono foaki ʻo e moʻuí (vakai, Mātiu 1:1–16; ʻEta 10:31).

ʻI he sīpinga kuo fakahā mai ʻe he ʻOtuá ki he ngaahi fāmili anga māʻoniʻoní, ko hono fāʻeleʻi ʻo ha fānaú ko e ola ia ʻo ha fili ʻoku fai ʻi he ʻilo pea ʻi he ʻofa. Ko e ola mana ia ʻo ha ngaahi ngāue ʻofa mo fakakaukauʻi lelei ʻa ia ʻoku fakahoko ʻe he mātuʻá ʻo nau kau ai mo e Tamai Hevaní ʻi he founga toputapu ko ia ko hano faʻu ha sino fakamatelie maʻá ha taha ʻo ʻEne fānau fakalaumālié. ʻOku ʻomi ʻe heʻetau ʻiloʻi ko ia ko ʻetau moʻuí ko e ola ia ʻo ha fili ʻofa pea mo ha ngāue fakakaukauʻi leleí ʻa e ongo mahuʻingaʻia ʻi he moʻui fakamatelié. ʻOku fakapapauʻi mai kiate kitautolu ʻe he ongo mahuʻinga ní ʻa hotau ngaahi mālohingá pea maluʻi ai kitautolu mei he ngaahi ʻahiʻahí.

ʻOku fiefia ʻa Sētane ke ne fakaʻaongaʻi ʻa e founga māʻulalo ange ki hono fāʻeleʻi ʻo ha kakai ʻe niʻihi ki he māmaní ʻo tupu ai hano fehuʻia ʻe hatau niʻihi ʻa hotau mahuʻinga fakaatāutahá mo e ngaahi meʻa te tau malava ke fakahokó. Ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine fakalaumālie kotoa pē kitautolu ʻo ha mātuʻa fakalangi ʻo tatau ai pē pe naʻe tūkunga fēfē hono fāʻeleʻi mai kitautolu ki māmaní. Ko e ʻOtuá ko e Tamai māʻoniʻoni mo ʻofa Ia. Naʻe fakahoko ʻi he ʻofa mo fakakaukauʻi lelei ʻa hono fakasino hotau ngaahi laumālié ke tau maʻu ʻa e moʻuí pea mo e faingamālié.

Fakafoʻituitui

ʻOku ʻikai ke ngata pē ʻi hono fakahoko ʻa e fili ʻofa mo fakakaukauʻi lelei ke ʻomi ha fānau ki māmāni ʻe he mātuʻa angatonú, ka ʻokú na teuteu mo lotu mo tatali vēkeveke lolotonga hono feitamaʻí mo fakatuʻotuʻa ʻaki ki ha fāʻeleʻi mai ʻa ʻena tamá. ʻOkú na fiefia hili hono fāʻeleʻi maí ke fuofua mo talatalanoa ki ai, pea tokangaʻi mo maluʻi ʻena tamá. ʻOkú na ako ʻa e ngaahi tōʻonga mo e ngaahi fie maʻu fakafoʻituitui ʻa e pēpēé. ʻOkú na ʻilo lelei ange ki hona foha pe ʻofefiné ʻi heʻene ʻilo ʻe ia kiate iá. Neongo pe ko e hā e tokolahi e fānau ʻa ha ongomātuʻa, ko e taha kotoa pē ko e tokotaha fakafoʻituitui ia kiate kinaua.

ʻOku tokoni ʻetau ʻiloʻi ʻa e sīpinga ko ʻení ke mahino kiate kitautolu ʻi heʻetau hoko ko e fānau fakalaumālié ʻoku ʻafioʻi fakafoʻituitui kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní. Naʻá Ne ʻafioʻi kitautolu talu mei he taimi naʻe fanauʻi fakalaumālie ai kitautolú. Ko Hono ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine mahuʻinga kitautolu, ʻokú Ne ʻofa fakafoʻituitui ai.

ʻIloʻi Hono Hingoá

ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe ha sīpinga ʻe taha ʻo e ngaahi fāmili fakaemāmaní ke mahino ʻa e natula fakafoʻituitui ʻo e ʻofa ʻa e Tamaí kiate kitautolú. Ko e taha ʻo e ngaahi fuofua sitepu ʻi hono faʻu ʻo ha meʻa ke ʻiloʻi ai ha taha fakafoʻituitui, hili hono fāʻeleʻi ʻo ha fānau, ko hono foaki ʻe he mātuʻá ha hingoa ʻo e fānaú. Ko e fakahingoá ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e ʻulungāanga fakafonua kotoa pē pea ʻoku faʻa ō fakataha ia mo ha ngaahi ouau mamalu koeʻuhí he ʻoku ʻi ai ʻa e mahuʻinga lahi ʻo ha hingoa ki he tuʻunga fakatāutaha ʻo e tokotaha ʻoku ʻoʻoná. ʻOku ʻikai fili ʻe he fānaú honau hingoá; ʻoku fakahingoa kinautolu ʻe heʻenau mātuʻá.

ʻI he ngaahi anga fakafonua lahi ʻoku foaki ki ha kiʻi tamasiʻi pe taʻahine hono hingoa ʻuluakí (pea taimi lahi, mo e hingoa ua pe hingoa lotó). ʻOku angamaheni ʻaki foki ʻi he māmaní hono foaki ki he fānaú ha hingoa fakafāmili pe ha hingoa te ne haʻi kinautolu ki heʻenau mātuʻá, fāmilí, mo e ngaahi kuí. ʻOku fakaʻaongaʻi ʻi he ngaahi fonua ʻe niʻihi e ngaahi hingoa kehe hangē ko ha hingoa fakafāmili ua (hangē ko e hingoa fakafāmili ʻo e faʻeé) ke toe ʻiloʻi ange ai e fehokotakí ʻa e tamasiʻí pe taʻahiné ki he fāmilí mo e sosaietí.

ʻOku tau ʻilo ʻoku ʻafioʻi fakatāutaha mo fakafoʻituitui kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻi he sīpinga tatau pē. ʻOkú Ne ʻafioʻi hotau hingoá. ʻI he ngaahi potufolofola siʻi ko ia ʻoku lau ai ki he niʻihi fakafoʻituitui ʻi he maama fakalaumālié, naʻe ʻiloʻi ʻaki kinautolu ha hingoa ʻi he sīpinga tatau pē ko ia ʻoku ʻiloʻi ai kitautolu ʻi he māmaní. ʻI he ngaahi ʻaʻahi ʻa e Tamaí ki he niʻihi fakafoʻituitui he māmaní ʻa ia naʻe hiki he lekōtí, naʻá Ne ngāue ʻaki ha ngaahi hingoa ke fakahā ʻokú Ne ʻafioʻi kitautolu fakatāutaha mo fakafoʻituitui. Hangē ko e fakamatala ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá fekauʻaki mo e hā mai ʻa e Tamaí ʻi he ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí, “Naʻe folofola mai ʻa e toko taha kiate au, ʻo ne ui au ʻaki hoku hingoá” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:17; vakai foki, Mōsese 1:6; 6:27).

ʻOku ʻafioʻi kitautolu ʻe he Tamaí koeʻuhí he naʻá Ne fakatupu ʻa e foha mo e ʻofefine fakalaumālie mahuʻinga takitaha, ʻo Ne foaki kiate kitautolu ʻa e moʻui mo e tefitoʻi ʻulungāanga ʻoku ʻiloʻi ai kitautolú. Hangē ko ʻEne folofola kia Selemaiá, “Naʻá ku ʻilo koe ʻi he heʻeki ai te u fakatupu koe ʻi he fatú” (Selemaia 1:5).

ʻI Hono Tataú pea mo Hono Ngaahi ʻUlungāangá

ʻOku akoʻi ʻi he Tohi Tapú ʻo pehē ʻoku fakatupu ʻa e tangatá mo e fefiné ʻi he tatau ʻo e Tamaí (vakai, Sēnesi 1:26–27). ʻOku fakatou fakamoʻoni ʻa e saienisi ʻo e fakatupú mo e vakai fakatāutahá ki he tefitoʻi moʻoni ko ia ʻoku maʻu ʻe he fānaú ʻa e fōtunga, fotu, mo e ngaahi ʻulungāanga ʻo e mātuʻá. ʻOku langaki ʻe ha niʻihi honau mahuʻinga fakatāutahá ʻaki haʻanau fakafehoanaki kinautolu ki ha niʻihi kehe. ʻE lava ke tupu mei he founga ko ʻení ha ongoʻi taʻefeʻunga pe māʻolunga. ʻE lelei ange ke tau vakai hangatonu pē ki heʻetau Tamaí ke maʻu ai hotau mahuʻingá.

ʻOku hā mei heʻetau ngaahi saati tohihohoko ʻo ʻetau ngaahi kuí ha ngaahi toʻu tangata lahi mei he kuohilí. Neongo iá, ko e toʻu tangata pē ʻe ua ʻoku ʻi heʻetau mape tohihohoko fakalaumālié—ko ʻetau Tamaí pē mo haʻatautolú. ʻOku tatau pē hotau fōtungá mo Hono fōtungá, taʻe kau ai e nāunaú. “Ko e [ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine] ʻo e ʻOtuá ʻa kitautolu, pea … ʻo ka hā mai ia, te tau tatau pē mo ia; he te tau mamata totonu kiate ia” (1 Sione 3:2; vakai foki, T&F 130:1). ʻOku ʻiate kitautolu takitaha ʻa e ngaahi ʻulungāanga fakaʻotua ʻe malava ke fakatupulaki mo fakalahi ʻe Heʻene ngaahi tāpuakí pea mo ʻetau muimui ʻi he hala ʻo e talangofua kakató ʻo hangē ko ia kuo fakaʻaliʻali mai kiate kitautolu ʻe Sīsuú. ʻOku ʻi ai ʻa e mālohi ʻi hono lea ʻaki pe hivaʻi ʻo e kupuʻi lea “Ko e fānau au ʻa e ʻOtuá.”5

Ko e ʻOfa ʻa e Tamaí

Ko e taha ʻo hono fakakeheʻi lahi taha ʻo e ongoongoleleí tupu mei he Hē mei he Moʻoní ko e pehē ko ia ʻoku fuʻu fefeka ʻaupito ʻa e palani ʻo e fakamoʻui ʻa e Tamaí. Naʻe tangailaulau ʻa e taki ko ʻeni ʻo e Siasi Faka-ʻIngilaní ko Feletiliki Fala (Frederic Farrar), ko ha tangata ako, tui, pea ko e tangata ʻiloa naʻá ne faʻu ʻa e Life of Christ, (Moʻui ʻa Kalaisí), ʻo ne pehē ʻoku hala ʻa e mahino ʻoku maʻu ʻe he ngaahi siasi faka-Kalisitiane lahi ʻo kau ki heli mo e fakamalaʻiá ko e tupu mei he ngaahi fehālaaki he liliu mei he lea faka-Hepeluú mo e faka-Kalisí ki he lea faka-Pilitāniá ʻi he Paaki ʻa Kingi Sēmisi ʻo e Tohi Tapú.6

Hangē ko hono fakahā ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻoku kaungatonu e palani ʻo e fakamoʻuí ʻa ha Tamai ʻofa maʻá e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, kau ai ʻa kinautolu ʻoku ʻikai ke nau fanongo ʻia Kalaisi ʻi he moʻui ní, fānau ʻoku nau mate teʻeki ke nau taʻu valú, pea mo kinautolu ʻoku ʻikai mahino ki ai ha meʻá (vakai, T&F 29:46–50; 137:7–10).

Naʻa mo kinautolu naʻe moʻui taʻeangatonu kae ʻikai ke nau angatuʻu ki he ʻOtuá—ʻo ʻikai tatau ia mo Sētane mo ʻene kau ʻāngeló (vakai, ʻĪsaia 14:12–15; Luke 10:18; Fakahā 12:7–9; T&F 76:32–37)—kuo ʻosi teuteuʻi maʻanautolu ʻe ha Tamai ʻofa ha ngaahi puleʻanga ʻo e nāunau ʻoku māʻolunga ange ʻi heʻetau moʻui ʻi he māmaní (vakai, T&F 76:89–92). ʻOku ʻikai ha toe veiveiua ki he ʻofa ʻa e Tamaí ki Heʻene fānau fakalaumālié.

ʻI he taimi ʻoku tau fekumi ai ke ʻiloʻi ʻa e Tamaí ʻo fakafou ʻi he ngaahi sīpinga ʻo e moʻui māʻoniʻoni fakafāmilí, ʻoku kamata ke mahino kiate kitautolu ʻa e lahi ʻo ʻEne ʻofa kiate kitautolú pea kamata leva ke tau ongoʻi ha ʻofa lahi ange kiate Ia. ʻOku fakataumuʻa e ngaahi feinga ko ia ke fakakeheʻi pea fakaʻauha e fāmilí ke ʻoua naʻa ongoʻi ʻe he fānau ʻa hono tohoakiʻi mai kinautolu ʻe he ʻofa ʻa e Tamaí ke nau foki ange ki ʻapi kiate Iá.

ʻOku hanga ʻe he kakai tangata angakoví, fānau tuʻutāmakí, fānau ʻoku ʻikai fie maʻu ʻe ha tahá, mo e ngaahi faingataʻa fakasōsiale ʻoku hoko ʻi hotau kuonga ní ʻo ʻai ke toe faingataʻa ange haʻane mahino ki he kau faingataʻaʻiá, pe te nau maʻu ha ʻamanaki lelei, pea tui ki ha Tamai anga māʻoniʻoni, ʻofa mo tokanga. Hangē ko e feinga ʻa e Tamaí ke tokoniʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi Iá, ʻoku pehē pē ʻa e feinga ʻa e filí ʻi he founga kotoa pē ʻokú ne lavá ke fakamavahevaheʻi kitautolu mei he Tamaí. Ko e meʻamalié, he ʻoku ʻikai lava ʻe ha mālohi, angahala, pe ha tuʻunga ʻo taʻofi kitautolu mei he ʻofa ʻa e Tamaí (vakai, Loma 8:38–39). Koeʻuhí he naʻe tomuʻa ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu, ʻe lava ke tau ʻiloʻi Ia mo ʻofa ʻiate Ia (vakai, 1 Sione 4:16, 19).

Koeʻuhí ko e lahi ʻa e ngaahi palopalema fakasōsialé ʻi māmani he ʻahó ni, kuo pau ai ke tau akoʻi e tokāteline ʻa e Tamaí mo e fāmilí ke tokoni ki hotau fakamoʻuí, pea ke tau fakatonutonu, mo ikunaʻi ʻa e ngaahi fakakaukau hala mo e ngaahi ngāue ʻoku mafola holo ʻi he māmaní. Hange ko e fakaʻofoʻofa hono fakamatalaʻi ʻe ʻIlisa R. Sinoú (1804–87), ʻoku tokolahi ʻa e kakai ʻi he māmaní ʻoku nau ui ʻa e ʻOtuá ko e “Tamai” ka ʻoku ʻikai ke nau [ʻiloʻi] ʻa hono ʻuhingá.”

Fakafetaʻi kuo toe fakafoki mai ʻa e “kī ʻo e ʻiló”7 pea ʻoku toe ʻi he māmaní ʻa e tokāteline ʻo e Tamaí!

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí (2010), 1.1.1.

  2. Vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2, 1.1.4.

  3. Vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2, 1.3.

  4. Vakai, “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona mo e Ensign, Nōv. 2010, 129.

  5. “Fānau Au ʻa e ʻOtuá,” Ngaahi Himi, fika 193.

  6. Vakai, Frederic W. Farrar, Eternal Hope (1892), xxxvi–xlii.

  7. “ʻE Tamai ʻi Hēvani ē,” Ngaahi Himi, fika 185.

Ko e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí, tā ʻe Del Parson

Tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Christina Smith