2012
ʻĀkilotoa ʻe he Toʻukupu ʻo ʻEne ʻOfá
Fēpueli 2012


Toʻu Tupú

ʻĀkilotoa ʻe he Toʻukupu ʻo ʻEne ʻOfá

Mahalo pē naʻe ʻikai haku vā fetuʻutaki mo ʻeku tamai fakaemāmaní, ka ne u ʻi ai mo ʻeku Tamai Hēvaní.

Naʻe vete ʻeku ongomātuʻá ʻi hoku taʻu onó. Neongo ne u kei nofo pē mo ʻeku faʻeé ka ne u kei fetuʻutaki pē mo ʻeku tamaí hili ʻena māvaé. Naʻá ku nofo ʻi hono ʻapí ʻi he ngaahi fakaʻosinga e uiké mo e ʻaho ʻe taha lolotonga e uiké.

Neongo ʻene ngaahi feinga ke hoko ko ha tamai leleí, ka ʻi hoku taʻu fitú, naʻá ne lavakiʻi ai ʻeku falala kiate iá. Naʻe fakaʻilongaʻi ʻe hono maumauʻi ko ʻeni ʻo e falalá ʻa e kamataʻanga ʻo ʻema vāmamaʻó. ʻI he taimi naʻá ne telefoni ange ai ki ʻapí, naʻá ku fakamamaʻo mei hano tali e telefoní. ʻI heʻeku fuʻu lahi angé, naʻá ku fie maʻu ke u fili pē ʻa e taimi ke u ʻalu ai ʻo nofo ʻi he fale ʻo ʻeku tamaí, kae ʻoua ʻe fakamālohiʻi au ʻe he tuʻutuʻuni ʻa e fakamāuʻangá ke u ʻalu.

Naʻe fakaʻau pē ke siʻisiʻi ange ʻeku ngaahi ʻaʻahi ki aí ʻi he taimi ne u ʻi he akoʻanga māʻolungá aí. Ne u sio tuʻo ua pe tuʻo tolu pē ki ai ʻi he māhina. ʻI heʻeku hū ki he kolisí, ne lōloa ange e vahaʻataimi peá ma toki telefoni aí, ʻo aʻu ki heʻeku talanoa tuʻo taha pē ki ai ʻi he semesitā. Kuo hoko hoku vā fetuʻutaki mo ʻeku tamaí ko ha meʻa pē ke fakahoko kae ʻikai ko ha fetuʻutaki moʻoni ʻi he vahaʻa ʻo ha mātuʻa mo e fānau.

Lolotonga hoku taʻu hono ua ʻi he kolisí, ne u fakakaukau ke u talanoa ki ai ʻo fekauʻaki mo ha meʻa naʻe hoko ʻi heʻeku kei siʻí ʻa ia ne u ongoʻi naʻá ne maumauʻi homa vaá ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí. Ne u ʻamanaki ke fai ha fakalelei, fakamolemole, mo ha faingamālie ke ma kamata foʻou. Ne u ʻī-meili ʻo fakahā ange ʻeku ngaahi fakakaukaú peá u tatali ai ki ha tali mai.

Ne u maʻu kimui ʻene talí he ʻī-meilí. Kimuʻa peá u toki lau e tali ʻa ʻeku tamaí, naʻá ku lotu ʻo kole ki he Tamai Hēvaní ke u maʻu Hono Laumālié ʻi heʻeku lau e ʻī-meilí. Ko ha momeniti mahuʻinga ʻaupito ʻeni ʻi heʻeku moʻuí—ko e teu ʻeni ke u sio ki he fakamatala ʻa ʻeku tamaí mo e feituʻu ʻe huʻu ki ai homa vaá. Ne u manavasiʻi mo ongoʻi tuēnoa ʻaupito.

Ko e moʻoni ne u tuēnoa ʻi heʻeku tangutu mo ʻeku komipiutá ʻi hoku lokí. Naʻá ku fie maʻu ha poupou. Ne hokohoko atu pē ʻeku lotu ki he Tamai Hēvaní peá u ongoʻi ʻa Hono Laumālié. Naʻe faifai peá u maʻu ʻa e loto toʻa ke u lau.

Ko ha ʻī-meili nounou ʻaupito e tali ʻa ʻeku tamaí, ʻo ne fakaʻikaiʻi mai ai naʻe ʻikai haʻane manatu ki he meʻa naʻá ku talaangé peá ne pehē ko ha taimi kovi ʻaupito ʻeni ki ai ke ma aleaʻi ai e kuohilí.

Naʻá ku loto mamahi ʻaupito ʻi he founga naʻe ʻikai ke ne fie talanoa ai ki ha meʻa naʻe fuʻu mahuʻinga kiate au pea hangē naʻe ʻikai ke ne fie maʻu ʻe ia ke fai ha fakaleleí. Ne u ongoʻi naʻe liʻaki au ʻe heʻeku tamaí, ʻo u loto mamahi ʻi he laka hake he taʻu ʻe hongofulú mo e ʻikai ke lelei ʻema fetuʻutakí.

Ne u ongoʻi ne ʻākilotoa au ʻe he Laumālié ʻi heʻeku tangutu ʻo tangí. Kuo teʻeki ai ha taimi te u ongoʻi mālohi pehē ai ʻeku Tamai Hēvaní. Ne u ongoʻi moʻoni hono “takatakaiʻi au ʻo kau ki he taʻengata ʻe he ongo toʻukupu ʻo ʻene ʻofá” (2 Nīfai 1:15). ʻI heʻeku tangutu ʻo tangí, ne u ongoʻi fiemālie mo ʻofeina.

Mahalo naʻe ʻikai haku vā fetuʻutaki mo ʻeku tamai fakaemāmaní, ka naʻe ʻi ai ʻeku Tamai Hēvaní. ʻOku mālohi ʻeku ongoʻi ʻokú Ne ʻi aí ʻi heʻeku moʻuí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻokú Ne ʻofa ʻiate au, tokanga mai kiate au, pea te Ne fie maʻu maʻu pē ke ma fetuʻutaki. ʻOku ou ʻiloʻi ko ʻeku Tamaí Ia. Pea he ʻikai ke Ne mavahe.

Tā fakatātaaʻi ʻe Paul Mann