2012
Ko e ʻOfa ʻi Hoku Ngaahi Filí
Sepitema 2012


ʻOku Mau Lea ʻia Kalaisi

Ko e ʻOfa ʻi Hoku Ngaahi Filí

Ne u ʻiloʻi e fekau ʻa e ʻEikí ke ʻofa he niʻihi kehé, kau ai hotau ngaahi filí, ka ʻi heʻeku sio ki he sōtiá, ne ʻikai ke u ʻofa ki ai.

Ne u tupu hake ʻi ha fonua ne puleʻi fakakautau ʻe ha puleʻanga kehe. Ne ngaohi koviʻi ʻe he kau sōtiá hoku kakaí. Ne tokolahi e kakai ʻi hoku koló ne fakahū, tā, fanaʻi, pea aʻu ʻo tamateʻi taʻe hano ʻuhinga ʻe he kau sōtiá. ʻI hoku taʻu 16, ne haʻu e kau sōtiá he ʻaho ʻe taha ki he ʻunivēsiti ne u ako aí ʻo fanaʻi ha taha ʻo e fānau akó ʻi hono ʻulú. Ne nau tapui ke ʻave ia ki falemahaki ʻi ha houa ʻe ua. Ne tupu he ʻaho ko iá haʻaku fehiʻa moʻoni ʻi he kau sōtia ko iá. Ne ʻikai lava ke u fakamolemoleʻi kinautolu koeʻuhí ko ʻenau fakamamahiʻi hoku kakaí pea ʻikai lava ke ngalo e ʻīmisi ʻo e tokotaha ako ko iá.

ʻI heʻeku kau ki he Siasí ʻi hoku taʻu 25, ne faingataʻa e ʻalu ki he lotú koeʻuhí ko hono leʻohi ʻe he kau sōtiá e halá, mo e fakangatangata e taimi ke mavahe ai mei ʻapí, mo e ngaahi fakangatangata kehe ʻo e fefonongaʻakí. Ne u ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻi heʻeku faʻa hola ke maʻu e sākalamēnití mo feohi mo e Kāingalotu ʻo e Siasí. Naʻe faingataʻa ʻeku hoko tokotaha pē ko e mēmipa ʻo e Siasí ʻi hoku fāmilí mo hoku koló. Ne u loto ke u fakataha mo e kāingalotu ʻo e Siasí, ka ne ʻikai tali ia ʻe he kau sōtiá he meimei uike kotoa pē.

ʻI ha ʻaho Sāpate ʻe taha ne u feinga ke kolosi he feituʻu ʻoku leʻo ai e kau sōtiá, ka naʻe ʻikai tali ʻe he sōtia ke u ʻalu pea fekau ke u foki ki ʻapi. Ne u sio ki he sōtiá ʻo manatuʻi e folofola ʻa e Fakamoʻuí: “ʻOfa ki homou ngaahi filí” (vakai, Mātiu 5:43–44).

Ne u fakatokangaʻi ne ʻikai ke u ʻofa ki he sōtia ko iá. ʻI heʻeku kau ki he Siasí ne mole atu ʻa e ongo tāufehiʻa ne maʻu heʻeku kei siʻí, ka naʻe ʻikai ke u ʻofa ʻi hoku ngaahi filí. Ne fai mai ʻe he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ʻa e fekaú ni, ka naʻe ʻikai lava ke u ʻofa he kau sōtia ʻoku nau puleʻi homau fonuá. Ne u hohaʻa ʻi ha ngaahi ʻaho lahi ki he meʻá ni, koeʻuhí he naʻá ku teuteu he taimi ko iá ke ʻalu ki he temipalé.

Ne ʻi ai ha ʻaho ʻe taha ne u lau ai e folofola ko ʻení: “Lotu ki he Tamaí ʻaki ʻa e ivi kotoa ʻo e lotó, koeʻuhi ke fakafonu a kimoutolu ʻaki ʻa e ʻofá ni, ʻa ia kuó ne foaki kiate kinautolu kotoa pē ʻoku muimui moʻoni ʻi hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí” (Molonai 7:48). Ne u ongoʻi ʻoku lea fakahangatonu mai pē ʻa Molomona kiate au mo fakahā mai e founga ʻo e ʻofá.

Ne u fakakaukau ke kole tokoni ki he Tamai Hēvaní. Ne u ʻaukai mo lotua ha tokoni ke u ʻofa ʻi hoku ngaahi filí. Hili ha ngaahi ʻaho ne ʻikai pē ke u ongoʻi ha liliu, ka naʻe ʻikai ke u fakatokangaʻi naʻe liliu māmālie pē ʻe he Tamai Hēvaní hoku lotó. Hili ha taʻu ʻe taha mei ai, ne u feinga ke hū atu he taha ʻo e feituʻu ne leʻohi ʻe he kau sōtiá, ka naʻe ʻikai ke tali ia ʻe he sōtiá. Ka ne u ongoʻi ha meʻa makehe he taimi ko ʻení. ʻI heʻeku sio ki he fofonga ʻo e sōtia ko iá, ne u ongoʻi ha ʻofa makehe kiate ia. Ne u ongoʻi e ʻofa lahi ʻa e Tamai Hēvaní kiate iá, pea ne u vakai ki ai ko ha fānau ia ʻa e ʻOtuá.

ʻOku ou ʻilo he taimí ni ʻo hangē ko Nīfaí, ʻoku ʻikai ke ʻomi ʻe he ʻEikí ha fekau kiate kitautolu taʻe te Ne teuteu ha hala ke tau lavaʻi ai ʻa e meʻa ʻokú Ne fekauʻi mai kiate kitautolú (vakai, 1 Nīfai 3:7). ʻI hono fekauʻi ko ia kitautolu ʻe Kalaisi ke ʻofa ʻi hotau ngaahi filí, naʻá Ne ʻafioʻi ʻe malava ia ʻi Heʻene tokoní. Te Ne lava ke akoʻi kitautolu ke ʻofa ʻi he niʻihi kehé kapau te tau falala kiate Ia pea ako mei Heʻene sīpinga maʻongoʻongá.

“ʻOku hoko maʻu pē ʻa Kalaisi ko hotau faʻifaʻitakiʻangá. Naʻá Ne fakahaaʻi mai e foungá ʻi Heʻene ngaahi akonakí pea mo ʻEne moʻuí. Naʻá Ne fakamolemoleʻi ʻa e angahalá, ʻa e lea koví pea mo kinautolu ne nau feinga ke fakalaveaʻi mo fakamamahiʻi Iá” (Dieter F. Uchtdorf, “ʻOku Maʻu ʻa e ʻAloʻofá ʻe he Kau Manavaʻofá,” Liahona, Mē 2012, 76).

Kuó Ke Mamahi Lahi, tā ʻe Walter Rane, ʻikai lava ke hiki hano tatau