2013
Faatuatua, Faamoemoe, ma Mafutaga
Ianuari 2013


Faatuatua, Faamoemoe, ma Mafutaga

Ata
Elder Michael T. Ringwood

O le manao, talitonu, ma le faamoemoe e tatau ona faaosofia i tatou e atiina ae ni mafutaga lea e taitai atu ai i faaipoipoga.

Sa e faia mo’i lava se lisi o mea e aoga ma mea e le aoga?” O le fesili sa fai mai e lo’u atalii i se leo e te’i, sa faatatau i se lisi sa ia mauaina i totonu o se tasi o a’u api o talaaga. Sa le na o soo se lisi o mea e aoga ma mea e le aoga; o se lisi na ou faia i le 30 tausaga ua mavae, ae ou te le’i fai i lona tina ma te faaipoipo. Ou te le iloa pe toafia ni alii e faia se lisi e pei o la’u lisi, ae ina ua ou mafaufau loloto i le manatu e uiga i le faaipoipoga a o avea au ma se alii e 24 tausaga le matua sa aoga i le kolisi, sa foliga mai o le mea tonu lea e fai.

Ou te le manatua nisi lava fesili a lo’u atalii i lena aso e uiga i le ma feoaiga tumau; sa matuai taulai atu lava o ia i le lisi. O loo mafai lava ona ou vaai faalemafaufau ia te ia, o valaau atu i nai ona tei, “Sa fai e Tama se lisi e uiga ia Tina! O mai e vaai i ai!” Ae peitai, a o ou toe tepa i tua, e mafai ona ou manatua le tele o fesili e mafai ona ia fesiligia.

E te le’i alofa ia te ia? O lana fesili muamua lenei e tatau ona i ai. O la’u tali i ai o le ioe; o le mea lena sa ou faia ai le lisi. Sa matuai ou alofa lava ia te ia, ma sa ou manao e sili atu nai lo se isi lava mea ina ia fiafia o ia. O le lisi sa sili atu ona faatatau i le pe mafai ona ou faafiafiaina o ia nai lo le pe sa ou alofa ia te ia pe leai.

E te lua le’i maua faatasi ni taimi fiafia? Ma, o la’u tali foi i ai o le ioe; o le mafuaaga lena sa ou faia ai le lisi. O se auala e iloa ai pe mafai ona tupu lo’u faamoemoega ia ona maua i taimi uma se taimi fiafia pe a ma faatasi.

Pe e te le’i manatu o ia tonu lea? Atonu o le fesili aupito malie lea o fesili uma. Semanu ou te tali atu ioe; sa ou talitonu o ia “tonu lava lea,” ae sa ou manao ia mautinoa o lo’u talitonuga o le a musuia ai le faatinoga o la’u vaega ina ia tutupu ia mea e pei ona sa tatau ona i ai.

E masalo ou te le’i iloaina lelei i lena taimi le mea na faia e aafiaga o aoaoga a lo’u peresitene o le misiona e uiga i le faatuatua ma ona vaega o le manao, talitonu, ma le faamoemoe i la’u aumoega tumau. Faatasi ai ma se vaaiga manino atu i le aluga o taimi, ou te matuai faafetai ai lava ia Peresitene F. Ray Hawkins mo lana faatosinaga ia te a’u. O loo ia te a’u lava ia faamatalaga sa ou tusia a o avea au ma se faifeautalai e 20 tausaga ina ua tatala e lo’u peresitene talavou o le misiona ia tusitusiga paia ma faamatala mai elemene o le faatuatua lea o le a i ai se aafiaga ia te a’u a o ou faia le filifiliga aupito sili ona taua o lo’u olaga.

Aoaoga a Alema e uiga i le Faatuatua

O mea sa faasoa mai e Peresitene Hawkins e uiga i le faatuatua o aoaoga a Alema i tagata matitiva o sa Sorama. Sa faailoa e Alema le manaomia ona i ai o se faatuatua itiiti, lea sa ia faamatalaina o le manao (tagai i le Alema 32:27). O se manao mo mea ia tupu o se faatosinaga malosi lea mo i tatou e faatino ai laasaga talafeagai e faateleina ai lo tatou faatuatua.

O se vaega lona lua o le faatuatua o le mea sa aoaoina atu e Alema lea e sau mai le manao: talitonu. Sa ia aoaoina sa Sorama ina ia faataga le manao e galue ia i latou seia oo ina latou talitonu i se faiga lea e mafai ona latou faaavanoa o latou loto mo ana upu (tagai i le fuaiupu e 27). O le tuufaatasiga o le manao ma le talitonu e amata ona tupu i totonu o o tatou loto, ma tatou te iloa o se mea lelei. E amata ona faateleina ai o tatou agaga ma faamalamalamaina ai o tatou malamalamaaga. E amata ona avea ma mea suamalie. (Tagai i le fuaiupu e 28.)

O le faamoemoe o le tasi vaega taua lea o le faatuatua. Sa ta’u atu e Alema ia sa Sorama lotomaualalo e faapea, o le faatuatua e le o se malamalama atoatoa lea o mea. Sa o se “faamoemoe mo mea e le vaaia a e moni” (Alema 32:21; faaopoopo le faamamafa). Na faapena foi ona aoaoina e Mamona le faamoemoe o se vaega manaomia o le faatuatua ina ua fai atu ia Moronae, “E mafai faapefea ona outou maua o le faatuatua, vagana ai ua ia te outou le faamoemoe?” (Moronae 7:40). O le faamoemoe e mafai ona faamatalaina o le mafai ona vaai atu i se mea e lelei atu i le lumanai.1 O la’u lisi o la’u auala lea o le vaai atu i le lumanai ma se mata o le faatuatua ma, e pei o Aperaamo, sa filifili sa “i ai se fiafia tele atu ma se filemu” (Aperaamo 1:2) mo a’u i lo’u faaipoipo atu i lo’u toalua.

O le i ai o le vaega o le manao o le faatuatua, sa ou manaomia ai le talitonu ma le faamoemoe e faaatoa ai lo’u faatuatua, sa manaomia lo’u faia o se faatinoga e ala i le talosaga atu ia Rosalie ma te faaipoipo. O le lisi—o la’u faaaliga o le manao, talitonu, ma le faamoemoe—sa taua i le tuuina mai ia te a’u o le lototele e fai ai le faatinoga talafeagai e faaatoa ai lo’u faatuatua. Na aoao mai Iakopo e mate le faatuatua pe a leai se galuega (tagai i le Iakopo 2:17). E leai se tele o le manao, talitonu po o le faamoemoe e ono fesoasoani ia te a’u i le mauaina o le fiafia ma le filemu sili atu ua ou mauaina i le faaipoipoina pe ana le taitaiina atu a’u e na vaega e fai atu le fesili tele. (O le mea e faanoanoa ai, o le taimi muamua sa ou fai i ai ma te faaipoipo, sa tali mai Rosalie e leai, ae o le isi lena tala mo se isi taimi. I tulaga faapena—pe a le ogatasi ia tulaga e tusa ai ma a tatou fuafuaga po o le taimi—e i ai lava se vaega taua e fai a le faatuatua i o tatou olaga.) Sa manaomia ai sina faapalepale ma le onosai mo i ma’ua uma, ma sa iu lava ina ma faaipoipo mulimuli ane i se aso kiona ia Tesema o le 1982.

E taua le faatuatua i mea uma tatou te faia, e aofia ai tafaoga faamasani ma aumoega. O le manao, talitonu, ma le faamoemoe e faapea o loo i ai se fiafiaga ma se filemu sili atu o loo faatalitali mai mo i tatou, e tatau ona faaosofia ai i tatou e faagaoioi e atiina ae ni mafutaga lea e oo atu ai i faaipoipoga. E te manao e mulimuli i le fuafuaga o le fiafia? E te talitonu o le mulimuli i le fuafuaga o le a oo atu ai i le fiafia ma le filemu sili atu? (Talitonu mai pe a ou fai atu ia te oe o le mulimuli i le fuafuaga ma le faaipoipo i le malumalu e oo moni atu ai i le fiafia ma le filemu sili atu.) O e faamoemoe mo se faaipoipoga fiafia? Pe o faatagaina e lou faamoemoe oe e te vaai atu ia te oe lava i se tulaga lelei atu i le lumanai? Afai o au tali i nei fesili o le ioe, ona tatau lea ona e faaatoatoaina lou faatuatua e ala i le fai o le faatinoga. Fai atu i se tagata lua te o e eva faamasani! Talia se valaaulia e o e eva faamasani! Tuu oe lava i ni tulaga e mafai ona taitai atu ai i le feiloai atu i isi talavou matutua e tutusa o outou mafaufau. I se faapuupuuga, ia tulituliloa se ala o le a oo atu ai i le fiafia ma le filemu sili atu.

Faataitaiga a Iosefa Samita o le Faatuatua

Sei o tatou tagai ia Iosefa Samita e fai ma faataitaiga o le faatuatua ma le faaalia o vaega o le manao, talitonu, ma le faamoemoe.

Sa fia iloa e Iosefa le Ekalesia moni a Iesu Keriso. Sa malosi lava lona manao o lea sa taitai atu ai o ia i tusitusiga paia, lea tatou te faitau ai, “Ae afai ua leai se poto i so outou, ina ole atu ia i le Atua” (Iakopo 1:5). Sa mafaufau o ia i lenei mau. Sa manao o ia ia ona maua le poto, ma sa ia talitonu e mafai ona ia mauaina pe afai e ole atu i le Atua. Sa ia faia le mea talafeagai e tasi: sa ia tatalo ma ole atu i le Atua. Ia mafaufau i lenei mea mo sina taimi. Sa i ai ia Iosefa le manao e iloa le upumoni. Sa talitonu o ia i upu a Iakopo. Sa faamoemoe o ia mo se tali. Ae ana faapea e gata ai iina, semanu tatou te le o faapenei i le aso. O le faaaogaina o le faatuatua o lona uiga sa tatau ona alu atu i le vao ma tatalo ai. Ou te talitonu ina ua alu atu Iosefa i le vao e tatalo, sa mafaufau o ia o le a savali ese mai e aunoa ma se tali. Atonu na te le’i manatu e vaai i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso, ae sa ia mafaufau i se tali. O se faataitaiga maoae lava o le faatuatua! Sa i ai lona manao, sa ia talitonu, sa ia faamoemoe, ma sa ia faia le faatinoga.

O le faatuatua o se tamaitiiti e 14-tausaga na suia ai le lalolagi. Ona o le tatalo a Iosefa i le Vao Paia, na matala ai le lagi ma toe fetalai mai le Atua i Lana fanau e ala i se perofeta.

O Se Tasi o Ou Avanoa e Faaali Ai le Faatuatua

O loo faaauau pea ona fetalai mai le Alii e ala i Lana perofeta i aso nei. I le na o se tausaga ma le afa ua mavae, sa saunoa mai ai Peresitene Thomas S. Monson:

“O loo i ai se vaipanoa lea e tatau ona i ai se taimi e mafaufau loloto ai e uiga i se faaipoipoga ma le sailia o se soa e te fia manao e faatasi i ai i le faavavau. Afai e te fili ma le atamai, ma afai e te tautino atu i le manuia o lau faaipoipoga, e leai ma se isi mea o lenei olaga o le a aumaia ia te oe se fiafiaga sili atu.

“Pe a e faaipoipo, o le a e manao e faaipoipo i le Maota o le Alii. Mo outou o loo umiaina le perisitua, e le tatau lava ona i ai se isi filifiliga. Ia faaeteete, ina nei e faaumatiaina lou agavaa e te faaipoipo ai. E mafai ona oulua tausia le lua mafutaga i totonu o tuaoi talafeagai a o oulua maua se taimi fiafia.”2

O lou manao, talitonu, ma le faamoemoe atonu e le faaalia i se lisi, e pei ona sa i ai mo a’u, ae po o le a lava le ala e faaali ai nei uiga, o le a fesoasoani ia te oe e faaatoa lou faatuatua e ala i le mulimuli i le perofeta a le Alii i le sailia o se soa e mafai ona e maua ai le fiafia sili atu. O lou manao, talitonu, ma le faamoemoe o le a fesoasoani foi ia te oe e te filifili ai ma le poto.

O faamanuiaga o le filifili e tulituliloa ma faafailele faaipoipoga e faavaau o le a taitai atu ai i tatou e tofo i fua o le talalelei, lea sa faamatalaina e Alema ua “sili ona pele, … ua sili ona suamalie i luga o mea uma ua suamalie, ma … mama i luga o mea uma ua mama.” Sa ia faaauau, “O le a outou taumamafa fiafia i [nei fua] seia oo lava ina outou maoona, o le a outou le fia aai, pe fia feinu ai” (Alema 32:42). Nai lo le fefe i le lumanai, ia faaaoga le faatuatua lea o le a mafai ai ona e maua folafolaga a le Alii.

Faamatalaga

  1. Tagai Dennis F. Rasmussen, “What Faith Is,” in Larry E. Dahl and Charles D. Tate Jr., eds., The Lectures on Faith in Historical Perspective (1990), 164.

  2. Thomas S. Monson, “Mana o le Perisitua,” Liahona, Me 2011, 66.

Ata na saunia e Ann Higgins

Ata na saunia e Craig Dimond ma Justin John Soderquist