2013
‘Oua ‘e Tui Fakapuli
Māʻasi 2013


‘Oua ‘e Tui Fakapuli

Mei he lea ʻi ha fakatahaʻanga lotu maʻá e kakai lalahi kei talavoú naʻe fai ʻi he ʻaho 4 ʻo Māʻasi 2012, ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi--ʻAitahoó.

ʻĪmisi
ʻEletā Quentin L. Cook

Ko e taha ʻo e ngaahi maluʻi lelei taha mei hono fai ʻo ha ngaahi fili koví ke ʻoua naʻa tui ha faʻahinga fakapuli.

ʻI heʻeku fakakaukau pe ko hai koā kimoutolú, kuo haʻu ai ha ongo kiate au mahalo ʻoku ʻikai ke mou fakahoungaʻi kakato ʻa e mahuʻinga homou toʻu tangatá. ʻOku ou tui ʻoku mou maʻu ʻa e puipuituʻa pea mo e fakavaʻe ke hoko ko e toʻu tangata lelei taha kuo ʻi ai, ʻo tautautefito ki hono paotoloaki e palani ʻa ʻetau Tamai ʻoku ʻi he Langí.

ʻI heʻeku vakai ki he ivi lahi ʻoku mou maʻu ki he leleí, ko e hā leva haʻaku ngaahi hohaʻa fekauʻaki mo homou kahaʻú? Ko e hā ha faleʻi te u lava ʻo fai atu? ʻE fakamafasiaʻi lahi kimoutolu takitaha ke mou fai ha meʻa kehe—ʻo aʻu ʻo mou tui fakapuli—pea hoko ai ko ha taha ʻoku ʻikai ke ne fakafōtungaʻi moʻoni koe pe ko e tuʻunga ʻokú ke fie aʻusiá.

Ko ha Sīpinga mei he Hisitōlia ʻo ʻAmeliká

Naʻá ku fakataha ʻi he 2011 mo ʻEletā L. Tomu Peuli pea mo ʻĒpalahame Fokimeni (Abraham Foxman), ko e talēkita fakapuleʻanga ʻo e Kautaha Fakafepakiʻi ʻo e Fakaongoongo Koví (Anti-Defamation League). Ko hono misioná ke taʻofi hono fakaongoongokoviʻi ʻo e kakai Siú.

Naʻá ku ʻeke ange ʻi heʻema fakataha mo Misa Fokimení, pe ko e hā ha faleʻi te ne lava ʻo fai mai fekauʻaki mo homa ngaahi fatongia ʻi he fetuʻutaki mo e kakaí maʻá e Siasí. Naʻe fakakaukau ʻi ha taimi siʻi peá ne toki fakamatala mai hono mahuʻinga ke poupouʻi ʻa e kakaí ke ʻoua te nau tui fakapuli. Naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e Ku Klux Klan. Ko ha kautaha ia ʻoku mātuʻaki ivi lahi ke takiekina pea fuʻu fakailifia ki ha kau ʻAmelika tokolahi ʻi he ʻuluaki konga ʻo e senituli 20. Naʻa nau tutu ha ngaahi kolosi ʻi he lotoʻataʻatā ʻo kinautolu ʻoku nau taumuʻa ki aí pea mo fokotuʻu kinautolu ko ha kau tauhi totonu tokua, kuo nau ʻosi tui ha ngaahi pulupulu mo ha ngaahi fakapuli tatau ʻo faingataʻa ai ke tala pe ko hai ʻoku kaú. ʻOku kau ʻiate kinautolu naʻe fakataumuʻa lahi taha ki aí ʻa e kakai ʻAfilika ʻAmeliká, ka ʻoku katolika, kau Siú, pea mo e kakai hiki maí foki. Ko e kau mēmipa kovi taha ʻo e Klan ne nau tā, ngaohi koviʻi fakaesino, pea mo fakapō foki. Naʻe fakamahino mai ʻe Misa Fokimeni, ko e tokolahi taha ʻo e kau Klan, ʻi he ʻikai ke nau tui fakapulí, ko ha kakai angamaheni pē, kau ai ha kau tangata pisinisi mo ha kakai maʻu lotu. Naʻá ne pehē ko hono fufuuʻi ko ia pe ko hai kinautolu pea nau tui fakapulí ʻoku nau lava ai ke kau ʻi ha ngaahi ʻekitivitī te nau ala lava pē ia ʻe kinautolu ke taʻofi. Kuo ʻi ai ha kaunga kovi lahi honau ʻulungāngá ki he sōsaieti ʻo e kakai ʻAmeliká.

Ko e faleʻi ʻa Misa Fokimení ke fakamamafaʻi hono mahuʻinga ʻo e kakaí ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi fakapuli ʻokú ne fufuuʻi honau tuʻunga totonú.1

Ko ha Ngaahi Sīpinga mei he Hisitōlia ʻo e Siasí

ʻI he kamataʻanga ʻo hotau hisitōlia he Siasí, naʻe ʻi he faama ʻa Sionisoní ai ʻa e Palōfita ko Siosefá, ʻEma pea mo ʻena ongo māhanga taki māhina ʻe 11, ʻa Siosefa mo Sulia, ʻi Hailame ʻi ʻŌhaiō.

ʻI ha pō Tokonaki ʻe taha, ne feʻohofi atu ha kau tangata kuo vali ʻuliʻuli honau matá ʻi he matapaá ʻo toho mai ʻa e Palōfitá ki tuʻa, ʻo nau tā pea mo huaʻi ha valitā ai pea mo Sitenei Likitoni.

“Neongo naʻe tō ha nifo ʻo e Palōfitá pea kafo hono sinó, ngangana mo hono ʻulú pea vela he ʻēsití, ka naʻá ne kei malanga pē he ouau lotu ʻo e Sāpaté ʻo hangē ko e angamahení Naʻe kau ha toko fā ʻo e kau fakatangá he nofo fakataha mai mo e Kāingalotú.”2

ʻOku toe mālie foki he ko kinautolu ne kau ʻi hono Fakapoongi ʻo e Palōfita ko Siosefá pea mo hono tehina ko Hailamé naʻe vali honau matá ʻi he feinga ke fufuuʻi pe ko hai totonu kinautolu.3

ʻĪmisi
young man holding pixellated photo

Fakaʻehiʻehi mei he Tui Fakapulí mo e Fai Taʻengalí

ʻOku ʻikai ko haʻaku fokotuʻu atu ʻeni ʻe kau hamou niʻihi ʻi ha taha ʻo e ngaahi meʻa fakalilifu naʻá ku toki fakamatalaʻí. ʻOku ou tui, ʻoku toe faingofua ange ʻi hotau kuongá ke ʻoua naʻa ʻiloʻi, pea ʻoku ʻi ai ha ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga fekauʻaki mo e ʻikai tui ha fakapulí kae [“fai pau ki he tui … naʻe mate ai ʻa e kau mate fakamaʻatá.”]4

Ko e taha homou maluʻi lelei taha mei he fai ʻo e ngaahi fili ʻoku koví ke ʻoua naʻa mou teitei tui ha fakapuli. Kapau ʻe faifaiangé peá ke fakatokangaʻi ʻokú ke fie fai ʻeni, kātaki ʻo ʻiloʻi ko ha fakaʻilonga fakatuʻutāmaki ia ʻoku kovi pea ko ha taha ia ʻo e ngaahi meʻangāue ʻa e filí ke ke fakahoko ai ha faʻahinga meʻa ʻoku ʻikai totonu ke ke fai.

ʻOku mālie he ko e kakai ʻoku nau fekauʻaki mo e ponokalafí ʻoku nau faʻa ʻai ha fakapuli mo fufuuʻi ʻenau kaú. ʻOku nau fakapuliki honau ʻulungāngá, ʻa ia ʻoku nau ʻosi ʻilo ʻoku fakamā mo fakatupu ʻauha ki he taha kotoa ʻoku nau ʻofa aí. Ko e ponokalafí ko ha mahaki fakaʻauha ʻoku fie maʻu ke fai ki ai ha tokanga ʻikai ngata pē ʻi heʻene fakatupu maumau ki he tuʻunga moʻui maʻa ʻa e tokotahá ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ka te ne toe lava foki ke fakaʻauha ʻa e ngaahi nofomalí mo e ngaahi fāmilí pea ʻoku ʻi ai hono kaunga kovi ki he sōsaietí.

Kiate kinautolu kuo nau tō ki he tōʻonga fakaʻauha ko ʻení¸ kātaki ʻo ʻiloʻi fakapapau te ke lava pē ʻo fakatomala, pea ʻe lava ʻo fakamoʻui koe. ʻOku fie maʻu ke tomuʻa fakatomalá kae toki fakamoʻuí. Ko e fakamoʻuí ʻe lava pē ke lōloa. ʻE lava ke faleʻi koe ʻe hoʻo pīsopé pe palesiteni fakakoló ʻi he founga te ke lava ai ʻo maʻu ʻa e tokoni ʻokú ke fie maʻu ke fakamoʻui ai koé.

Ngāue Fakatatau mo Hoʻo Tuí

ʻOku angamaheni ʻaki he kuongá ni ke fakapuli pe ko hai kita ʻi he taimi ʻoku fai ʻe ha taha ha tohi tāufehiʻa, fakatupu mamahi, mo ha ngaahi fetuʻutaki laulanu fakapulipuli ʻi he ʻInitanetí. ʻOku ui ia ʻe ha niʻihi ko e tū-mo-hokohoka. ʻOku feinga ha ngaahi kautaha ʻe niʻihi ke sivi ʻa e ngaahi laú. Hangē ko ʻení, he ʻikai tali ʻe he New York Times ha faʻahinga lau ʻoku fai ai “hano ʻohofi fakafoʻituitui, lea taʻefeʻunga, taʻe taau, pe kapekape, … fakangalingalí, taʻe-ʻuhinga pe KAIKAILA. …

“ʻOku toe poupouʻi foki he The Times hono ngāueʻaki ʻo e ngaahi hingoa moʻoní koeʻuhí, ‘Kuo mau ʻilo ko e kakai ko ia ʻoku nau fakaʻaongaʻi pē honau hingoá ʻoku nau fakahoko ha ngaahi pōtalanoa ʻoku lelei mo fakaʻapaʻapá.’”5

Naʻe tohi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá:

“ʻOua naʻa kākaaʻi ʻa kimoutolu: ko e ngaahi talanoa kovi ʻoku fakahalaʻi ʻa e ngaahi anga ʻoku lelei.

“ʻĀhake ki he māʻoniʻoní, pea ʻoua naʻa fai angahala; he ʻoku teʻeki maʻu ʻe he niʻihi ʻa e ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá” (1 Kolinitō 15:33–34).

ʻOku mahino ko e ngaahi fetuʻutaki koví ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻene hoko ko e ʻulungaanga koví, ka, ʻo kapau ʻe fakahoko ʻe kinautolu ko e Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, te nau lava ʻo uesia kovi ʻa kinautolu ʻoku ʻikai ke nau ʻilo ʻa e ʻOtuá pe maʻu ha fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí.

ʻOku fulikivanu pē hano faʻahinga ngāueʻaki ia ʻo e ʻInitanetí ke fakamālohiʻi, maumauʻi ha ongoongo, pe ʻai ha taha ke ngali kovi. Ko e meʻa ʻoku tau fakatokangaʻi ʻi he sōsaietí, ko e taimi ʻoku fakapuli ai ʻa e kakaí ke ʻoua naʻa ʻiló, ʻoku nau meimei ke kau ʻi he faʻahinga ʻulungaanga ko ʻení, ʻa ia ʻoku mātuʻaki fakatupu maumau ki he kakaí. ʻOkú ne toe maumauʻi foki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga naʻe ako ʻe he Fakamoʻuí.

ʻOku ʻikai fie maʻu ʻa e kau angatonú ia ke nau fakapuli ke fufuuʻi pe ko hai kinautolu.

Fakahoko Lelei Hoʻo Tafaʻakí

ʻOku mau falala lahi atu kiate kimoutolu. ʻOku tui moʻoni e kau taki ʻo e Siasí te mou lava ʻo langa ʻa e puleʻangá ʻo laka ange ʻi ha toe toʻu tangata ki muʻa. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi hoʻomou maʻu ʻemau ʻofá mo ʻemau falalá kae pehē foki mo ʻemau ngaahi lotú mo ʻemau ngaahi tāpuakí. ʻOku mau ʻilo ko e ikuna ʻa homou toʻu tangatá ʻoku matuʻaki mahuʻinga ia ki he hokohoko atu hono fokotuʻu ʻo e Siasí pea mo e tupulaki ʻo e puleʻangá. ʻOku mau fakatauange te mou fakahoko lelei hoʻomou tafaʻakí ʻi hoʻomou fakaʻehiʻehi mei hono tui ha fakapulí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Talanoa mo ʻĒpalahame Fokimeni ʻi hono ʻōfisí ʻi Niu ʻIoke, Niu ʻIoke, ʻi he ʻaho 14 ʻo Sune 2011.

  2. Mark L. Staker, “Remembering Hiram, Ohio,” Ensign, Oct. 2002, 35, 37.

  3. Vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 27.

  4. “Tauhi ʻa e Moʻoní,” Ngaahi Himí, fika 157.

  5. Mark Brent, ʻi he “The Public Forum,” Salt Lake Tribune, July 27, 2011, A16.

Ngaahi taá naʻe fai ʻe Craig Dimond