2014
Ko e Ngāue ʻo e Fakamoʻuí: Kuohilí mo e Lolotongá
Sepitema 2014


Ko e Ngāue ʻo e Fakamoʻuí Kuohilí mo e Lolotongá

ʻOku ʻikai ke foʻou ʻa e ngaahi fatongia ʻe nima ʻo e ngāue ʻo e fakamoʻuí ki he kuonga fakakosipeli ko ʻení. Naʻe akoʻi mo fakahoko ia ʻi he ngaahi taimi ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

ʻI he lea ki he ngaahi ʻaho kimui ní pea mo e moʻoni kuo fakahā mai ʻa ia te ne fakafonu e māmaní ʻi he taimi ko iá, naʻe kikiteʻi ʻe Nīfai “[ʻe] maʻu [ʻe he kakaí] ʻa e ʻilo ki honau Huhuʻí mo e ngaahi tefitoʻi meʻa ʻo ʻene ngaahi tokāteliné, koeʻuhi ke nau ʻiloʻi pe ʻe fēfē ʻenau haʻu kiate ia ʻo moʻuí” (1 Nīfai 15:14; vakai foki, Mōsese 7:62). ʻI hono fakahoko ʻo e kikite ʻa Nīfaí, ʻoku feinga ʻa e Siasí he ʻahó ni ke tokoniʻi ʻa e kau tangata mo e kau fafine ʻi he funga ʻo e māmaní ke ako mo langa hake ʻa ʻenau moʻuí ʻi he tokāteline ʻa e Fakamoʻuí koeʻuhí ke lava ke nau haʻu kiate Ia pea ʻaʻeva he hala ki he fakamoʻuí.

ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he kau palōfita moʻuí mo e kau ʻaposetoló “ʻoku fekauʻi atu ʻa e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ‘ke ngāue ʻi heʻene ngoue vainé ki hono fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālie ʻo e tangatáʼ (T&F 138: 56). Ko e ngāue ko ʻeni ʻo e fakamoʻuí ʻoku kau ai ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa e kāingalotú, pukepuke ʻo e kau uluí, fakamālohia ʻo e kau māmālohí, ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí, mo e akoʻi ʻo e ongoongoleleí.”1

ʻOku hā ʻi he Tohi ʻa Molomoná naʻe fakamamafaʻi foki ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he kuonga muʻá ʻa e “ngāue fakafaifekaú, pukepuke ʻo e kau uluí, fakamālohia ʻo e kau māmālohí, ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí, mo e akoʻi ʻo e ongoongoleleí.” Ko e foʻi moʻoni ko ia ʻoku kei tatau pē e ngaahi fatongia mahuʻinga ko ʻeni ʻo e mēmipá ʻi he ngaahi kuonga fakakosipelí, ko ha fakamoʻoni mālohi ia ʻoku ʻikai toe liliu ʻa e ʻOtuá pea ʻokú Ne ʻofa ʻi Heʻene fānaú kotoa, ʻi ha feituʻu mo ha taimi pē kuo nau moʻui ai.

ʻĪmisi
illustration of man standing on temple stairs and preaching to people walking by

Ngāue Fakafaifekaú

ʻOku akoʻi mahino mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e tokāteline ʻa ia ko e fakavaʻe ia ʻo e ngāue fakafaifekaú. Hangē ko ʻení, naʻe hiki ʻe Nīfai “kapau te mou muimui ki he ʻAló, ‘i he loto fakamātoato moʻoni, ʻo ʻikai fai ʻi he mālualoi pe ha fakakākā ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, kā ʻi he loto moʻoni, pea fakatomala mei hoʻomou ngaahi angahalá, ʻo fakapapau ki he Tamaí ʻoku mou loto fiemālie ke toʻo kiate kimoutolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí, ʻi he papitaiso—ʻio, ʻi he muimui hifo ʻi homou ʻEikí mo homou Fakamoʻuí ki he loto vaí, ʻo fakatatau mo ʻene folofolá, vakai, te mou toki maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní; ʻio, pea ʻe toki hoko mai ʻa e papitaiso ʻaki ʻa e afí pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní (2 Nīfai 31:13; vakai foki, 3 Nīfai 11:31–40; 27:13–22).

Ko ia, ʻoku ʻikai ha ofo ʻi he ʻi ai ha ngaahi fakamatala fakamāfana ʻo e ngāue fakafaifekaú ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Hangē ko ʻení, naʻe fakafisi ʻa e ngaahi foha takitaha ʻo Mōsaiá ke tali ʻa e ngaahi fatongia fekauʻaki mo e hoko ko e tuʻi ʻo e kau Nīfaí, ka naʻa nau ō ki he fonua ko Nīfaí ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he kau Leimaná, ʻa ia ko e ngaahi fili fakamanavahē ʻo e kau Nīfaí. Naʻe fakafuofua ne feʻunga ʻenau taimi ngāue fakafaifekaú mo e taʻu ʻe 14, pea ko e kau papi ului ʻe lauiafe ne nau kau ki he Siasí. (Vakai, Mōsaia 28; ʻAlamā 17–27.)

ʻI he muimui ko ia he sīpinga ʻo e ngāue fakafaifekaú ʻi he Tohi ʻa Molomoná, kuo ʻikai lava fakatataua e ngāue fakafaifekaú ʻe ha faʻahinga meʻa pē ʻi he hisitōliá.

Pukepuke ʻo e Papi Uluí

Naʻe tohi foki ʻa Nīfai fekauʻaki mo hono poupouʻi ʻo e kāingalotu foʻoú ke nau kei mālohi ʻi he ongoongoleleí koeʻuhí ke lava ke nau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá:

“Hili hoʻomou hū ki he hala fāsiʻi mo lausiʻi ko iá, ʻoku ou fie fehuʻi kiate kimoutolu, kuo mou fai [nai] ʻa e meʻa kotoa pē? Vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻIkai; he kuo ʻikai te mou aʻusia ki he potu ko iá kā ne taʻeʻoua ʻa e folofola ʻa Kalaisí mo e tui taʻe-fakaʻaloʻalongaua kiate ia, ʻo falala kakato ki he ngaahi lelei ʻaʻana ʻa ia ʻokú ne māfimafi ke fakamoʻuí.

“Ko ia, kuo pau ke mou vivili atu ki muʻa ʻi he tui mālohi kia Kalaisi, pea maʻu ʻa e ʻamanaki ʻoku mālohi haohaoa, mo ha ʻofa ki he ʻOtuá mo e kakai fulipē. Ko ia, kapau te mou vilitaki atu, pea keinanga ʻi he folofola ʻa Kalaisí, pea kātaki ki he ngataʻangá, vakai, ʻoku folofola ʻe he Tamaí: Te mou maʻu ʻa e moʻui taʻengatá” (2 Nīfai 31:19–20).

Naʻe fakahoko ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻi he ngaahi taimi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ha ngaahi meʻa pau ke tokoniʻi ʻa e kau mēmipa foʻoú ke nau nofo ʻi he hala fāsiʻi mo lausiʻí. ʻI heʻene mamata ki hotau kuongá ni mo ʻiloʻi te tau fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa tatau (vakai, Molomona 8:35), naʻe hiki ʻe Molonai ʻi heʻene tohí ha niʻihi ʻo e ngaahi founga ke tokoniʻi ʻaki ʻa e kau mēmipa foʻoú ke nau tuʻu maʻu ʻi he faivelenga ʻi honau ngaahi fuakavá:

“Pea ka hili hono tali ʻa kinautolu ki he papitaisó, pea kuo nau maʻu pea ngāue mo fakamaʻa ʻa kinautolu ʻe he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, naʻe lau ʻa kinautolu ki he kakai ʻo e siasi ʻo Kalaisí; pea naʻe tohi honau ngaahi hingoá, koeʻuhí ke manatuʻi mo fafanga ʻa kinautolu ʻaki ʻa e folofola lelei ʻa e ʻOtuá, ke tauhi ʻa kinautolu ʻi he hala totonú, mo tokoniʻi ʻa kinautolu ke tokanga maʻu ai pē ki he [lotú], ʻo falala taha pē ki he ngaahi lelei ʻa Kalaisi, ʻa ia ko e tupuʻanga mo e fakahaohaoaʻanga ʻo ʻenau tuí.

Pea naʻe faʻa fakataha ʻa e siasí, ke ʻaukai mo lotu, pea ke fetalanoaʻaki ʻiate kinautolu ʻo kau ki he lelei ʻo honau laumālié” (Molonai 6:4–5).

ʻOku muimui ʻa e Siasi ʻo e ʻaho ní ʻi heʻetau fakataha alēlea fakauōtí, ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, mo e ngaahi houalotu kehé ki he ngaahi sīpinga naʻe fokotuʻu ʻe he Siasi ʻo e kuohilí ʻi he Tohi ʻa Molomoná ki hono pukepuke ʻo e papi uluí.2

ʻĪmisi
illustration of baptism at the waters of Mormon

Fakamālohia ʻo e Kāingalotu Māmālohí

ʻI he ofi ki he fakaʻosinga ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa ʻAlamaá, naʻá ne ongoʻi faingataʻaʻia lahi fekauʻaki mo e lelei fakalaumālie ʻa ha kulupu ne nau tafoki mei he Siasí ʻo ui kinautolu ko e kau Sōlamí. Ne fakamatala ʻi he Tohi ʻa Molomoná naʻe “toe fakaʻau ke mamahi lahi ʻa hono lotó koeʻuhi ko e fai angahala ʻa e kakaí.

“He ko e tupuʻanga ia ʻo e fuʻu loto-mamahi lahi ʻa ʻAlamaá ko ʻene ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha fai angahala ʻi hono kakaí; ko ia naʻe fuʻu mamahi lahi ʻaupito hono lotó koeʻuhi ko e mavahe ʻa e kau Sōlamí mei he kau Nīfaí” (ʻAlamā 31:1–2).

Naʻe fokotuʻutuʻu ʻe ʻAlamā ha ngāue ke toe fakafoki mai ʻa e kau Sōlamí. Naʻá ne fili ha kaungā-ngāue faivelenga peá ne lotua maʻana pea mo hono kaungā-ngāué, ʻo kole ki he ʻOtuá ke “fakafiemālieʻi honau laumālié ʻia Kalaisi,” foaki kiate kinautolu ʻa e mālohi ke kātakiʻi e ngaahi mamahi ʻe tupu mei heʻenau ngaahi ngāué, pea tuku kiate kinautolu “ke [nau] lava ʻo toe fakatafoki mai ʻa e [kau Sōlamí] [ki he] [Tamaí] ʻia Kalaisi” (ʻAlamā 31:32, 34). Naʻá ne toki ʻoange leva ki hono kaungā-ngāué ha ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pea naʻa nau kamata leva ʻenau ngaahi ngāué (vakai, ʻAlamā 31:36).

ʻI he taimi naʻe ngāue fakafaifekau fakatāutaha ai e ʻEiki kuo toetuʻú ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻi Mahú, naʻá Ne akoʻi ʻa ʻEne kau ākonga kuo filí ke fekumi maʻu ai pē ke fakahaofi ʻa kinautolu kuo hē mei he hala fāsiʻi mo lausiʻí. Naʻá ne pehē, “He ko e faʻahinga peheé te mou kei fai atu ʻa e tokoní ki ai; he ʻoku ʻikai te mou ʻilo naʻa faifai pea nau tafoki mai ʻo fakatomala, pea haʻu kiate au mo e loto-fakamātoato moʻoni, pea te u fakamoʻui ʻa kinautolu; pea mou hoko ai ko e vaka ʻo e fakamoʻuí kiate kinautolu” (3 Nīfai 18:32).

Ko e feinga ko ia ʻa e Siasi ʻi he ʻaho ní ke toe langa ʻa e tuí ʻi he loto ʻo e kāingalotu māmālohí ʻoku fenāpasi ia mo e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí pea mo e kau palōfitá ʻa ia ʻoku hiki ʻi he Tohi ʻa Molomoná.

Ngāue Fakatemipalé mo e Hisitōlia Fakafāmilí

Hili e mavahe ʻa e kau Nīfaí mei he kau Leimaná, naʻa nau langa ha temipale. Naʻe lekooti e Nīfai: “Pea ko au, Nīfai, naʻá ku langa ha temipale; peá u langa ia ʻo hangē ko e sīpinga ʻo e temipale ʻo Solomoné ka naʻe ʻikai langa ʻaki ia ha ngaahi meʻa mahuʻinga lahi pehē fau; he naʻe ʻikai ke maʻu ia ʻi he fonuá, ko ia, naʻe ʻikai lava ke ngaohi ia ʻo tatau mo e temipale ʻo Solomoné. Ka ko e anga ʻo hono langá naʻe tatau ia mo e temipale ʻo Solomoné; pea ko hono ngaohí naʻe fuʻu lelei ʻaupito” (2 Nīfai 5:16).

ʻOku lekooti ʻi he Tohi ʻa Molomoná naʻe ako kotoa ʻa Sēkope, Tuʻi ko Penisimaní, ʻAlamā, mo ʻAmuleki ʻi he ngaahi temipalé (vakai, Sēkope 1:17; Mōsaia 1:18; ʻAlamā 16:13). Naʻe fakamatala ʻa e tohi ʻa ʻAlamā mo Hilamaní ki ha ngaahi temipale lahi ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí (vakai, ʻAlamā 16:13; Hilamani 3:9).

Ne fili ʻe he Fakamoʻuí ʻa e temipale ʻi Mahú ko e feituʻu ke Ne hā ai ʻi he lotolotonga ʻo e kau Nīfai mo e kau Leimana naʻe kei moʻuí hili ʻEne Toetuʻú (vakai, 3 Nīfai 11:1). Naʻá Ne fakapapauʻi foki naʻe akoʻi ki he kakaí ʻa e tokāteline ʻoku fakatefito ai e hisitōlia fakafāmilí. Naʻá Ne toe folofola ʻaki e lea ʻa Malakai ʻo kau ki he ʻaʻahi mai ʻa ʻIlaisiā ʻi he ʻaho kimui ní, ʻo pehē:

“Vakai, te u fekau ʻa ʻIlaisiā ko e palōfitá kiate kimoutolu ʻi he teʻeki ai hoko ʻa e fuʻu ʻaho lahi mo fakamanavahē ʻo e ʻEikí.

“Pea te ne liliu ʻa e loto ʻo e ngaahi tamaí ki he fānaú, pea mo e loto ʻo e fānaú ki heʻenau ngaahi tamaí, telia naʻá ku haʻu ʻo taaʻi ʻa e māmaní ʻaki ʻa e malaʻia” (3 Nīfai 25:5–6.).

ʻOku tuʻo lahi ʻa e fakamatala e Tohi ʻa Molomoná ki hono tauhi ʻo e ngaahi hisitōlia fakafāmilí. Naʻe fakafoki ʻe Līhai hono ngaahi fohá ki Selusalema ke ʻomai e ʻū lauʻi peleti palasá, ʻa ia naʻe hiki ai e “lekooti ʻo e kau Siú kae ʻumaʻā foki ha tohi hohoko ʻo [ʻene] ngaahi kuí” (1 Nīfai 3:3). ʻOku ʻomai ʻe he tohi ʻa ʻEtá ʻa e ngaahi hingoa ʻo e kau pule lelei pea, mo honau ngaahi tokoua mo e fānau, ʻi heʻene felāveʻi mo iá, ʻo fakahaaʻi ai naʻe tauhi ʻa e ngaahi lekooti hisitōlia fakafāmilí ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí.

ʻOku fenāpasi ʻa e ngaahi ngāue fakaemāmani lahi ʻa e Siasí ki he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí pea mo e ngaahi akonaki ʻi he Tohi ʻa Molomoná.

Akoʻi ʻo e Ongoongoleleí

ʻOku akoʻi ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he kotoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Mahalo ʻoku fakamatalaʻi lelei taha ʻe he ngaahi lea ʻa Nīfai ko ʻení ʻa e mahuʻinga mo e taumuʻa toputapu ʻo hono akoʻi faivelenga ko ia ʻo e ongoongoleleí: “ʻOku mau lea ʻia Kalaisi, ʻoku mau fiefia ʻia Kalaisi, ʻoku mau malangaʻaki ʻa Kalaisi, ʻoku mau kikite ʻia Kalaisi, pea ʻoku mau tohi ʻo fakatatau mo ʻemau ngaahi kikité, ke ʻilo ʻe heʻemau fānaú ki he tupuʻanga ʻa ia te nau lava ke sio ki ai ke maʻu ai ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá” (2 Nīfai 25:26).

Ko e lahi taha ʻo e ngaahi akonaki mālie ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻoku ʻomi ia mei he akoʻi ʻe he mātuʻá ʻenau fānaú. Fakakaukau ki hono akoʻi ʻe Līhai ʻa Sēkope fekauʻaki mo e “fehangahangai ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē” (2 Nīfai 2:11) pe ko e akoʻi ʻe ʻAlamā ʻa Kolianitoni “ kuo teʻeki ai hoko ʻa e faiangahalá ko e fiefia” (ʻAlamā 41:10) pe ko e kau tau kei talavou naʻe “akonekina ʻa kinautolu ʻe heʻenau ngaahi faʻeé, kapau ʻe ʻikai te nau taʻetui, ʻe fakahaofi ʻa kinautolu ʻe he ʻOtuá” (ʻAlamā 56:47).

ʻOku ʻikai ke foʻou ki he māmaní ʻa e ngaahi fatongia ʻe nima ʻo e ngāue ʻo e fakamoʻuí ʻi he kuonga fakakosipeli fakaʻosi ko ʻení. Naʻe akonekina mo fakahoko ia ʻi he ngaahi taimi ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea kuo hoko maʻu pē ia ko e konga ia ʻo e “ngaahi tefitoʻi meʻa ʻo e tokāteline ʻa [Kalaisí] (1 Nīfai 15:14).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí (2010), 5.0.

  2. Vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2, konga 4 mo e 5.

Ngaahi tā fakatātā ʻa Dan Burr