2014
Susume!
Sepitema 2014


Susume!

ʻOku totonu ke tataki ʻe he kupuʻi lea “Laka atu ki muʻa ʻi he tuí” ʻetau moʻuí.

ʻĪmisi
composite drawing of samurai

Ngaahi tā fakatātā ʻa Julia Yellow

ʻI hono liliu faka-Siapani ʻo e himi “Fanongo ko e ʻEiki ʻoku Ui” (Ngaahi Himí, fika 153), ʻoku liliu e ngaahi lea faka-Pilitānia ko e laka atu mo e ki muʻá ko e susume. ʻOku ʻi ai e ʻuhinga mahuʻinga e foʻi lea ko iá kiate au koeʻuhí ko ha meʻa naʻe hoko ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí ʻi heʻeku kei palesiteni fakasiteiki ʻi Fukuoka, Siapaní.

Naʻe ʻaʻahi mai e Palesiteni ʻo e Siasí, ʻa ia ko Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008), pea naʻe kole mai ke u fakafeʻao kiate ia. Lolotonga ha fakataha ʻe taha, ne fakataha mai ha kau faifekau taimi kakato ʻe toko 300 ke fanongo ki he palōfitá. Naʻe fonu e falelotú ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, pea naʻe ʻi ai homau tokolahi naʻa mau tangi ʻi he fiefia. Naʻa mau hivaʻi e “Fanongo ko e ʻEiki ʻoku Ui” ʻi he lea faka-Siapaní, pea toutou hivaʻi e susume, susume. Naʻe ʻeke ʻe Palesiteni Hingikelī ki he palesiteni fakamisioná, ʻa ia naʻe tangutu hoko atu ki aí, “Ko e hā e ʻuhinga ʻo e susume?”

Naʻe tali ange ʻe he palesiteni fakamisioná “ʻOku ʻuhinga ia ko e ʻlaka atu ki muʻa.’”

Naʻe fakaʻofoʻofa e fakatahá. Naʻe poupouʻi mo fakaʻaiʻai ʻe Palesiteni Hingikelī ʻa e kau faifekaú. Hili iá, naʻá ne taʻataʻalo fakamāvae kiate kinautolu peá ne mavahe mei he falé. ʻI heʻene heka hake ki heʻeku kaá ke foki ki he hōtelé, naʻá ne pehē mai ʻi ha foʻi lea faka-Siapani ʻe taha: “Susume!”

Ko ha Pōpoaki Fakaʻofoʻofa

Naʻe hoko ʻa e foʻi lea ko iá ko ha moto kiate au: “Laka atu ki muʻa! Ke ke loto fakapapau! Fehangahangai mo e kahaʻú ʻi he Tui!” Ko e pōpoaki tatau pē ia naʻe fai ki he toʻu tupu ʻo e Siasí ʻi he konga fakaʻosi ʻo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú. Hili hono toe vakaiʻi e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei he talangofua ki he ngaahi tuʻunga moʻui ʻa e ʻEikí, ʻi ha konga ʻoku ui ko e “Laka atu Ki Muʻa ʻi he Tuí,” ʻoku pehē: “ʻI he taimi te ke fai ai ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻe hanga ʻe he ʻEikí ʻo tāpuekina hoʻo moʻuí ʻo lahi ange ia ʻi he meʻa te ke lava ʻiate koe peé. Te Ne fakalahi ho ngaahi faingamālié, ʻai ke toe fālahi ange hoʻo vakaí, mo fakamālohia koe. Te Ne foaki atu ʻa e tokoni ʻokú ke fie maʻu ke matuʻuaki ʻaki ho ngaahi ʻahiʻahí mo e ngaahi faingataʻá. Te ke maʻu ha fakamoʻoni mālohi ange pea ʻilo ʻa e fiefia moʻoní ʻi hoʻo ʻiloʻi ʻa hoʻo Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, mo ongoʻi ʻa ʻEna ʻofa ʻiate koé” ([2011], 43).

ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he ongoongoleleí ke tau laka atu ki muʻa ʻi he tui. “Kumi, pea te mou ʻilo; tukituki, pea ʻe toʻo ia kiate kimoutolu” (Mātiu 7:7). Kiate au, ʻoku ʻuhinga ʻeni ko e susume.

Ko Ha Talanoa ʻIloa

Ko e samulaí ʻa e kautau fakaʻeiʻeiki ʻo e ngaahi taʻu lotolotó mo e konga kimuʻa ʻo e onopōní ʻi Siapaní. ʻOku kei talanoaʻi ʻe he kau Siapaní ʻa e taha ʻiate kinautolu, ko Laioma Sakamoto, ʻa ia naʻá ne mālōlō ʻi he 1867. Ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga ʻokú ne kei fuʻu manakoa aí koeʻuhí he naʻá ne ʻulungaanga lelei maʻu pē. Naʻe ʻikai ke ne manavahē ʻi ha taha pe ko ha faʻahinga meʻa pē. Naʻá ne ʻalu ki ha faʻahinga feituʻu pē naʻe fie maʻu ai iá. ʻI hono ueʻi ia ʻe he taumuʻa ʻoku fakatupu tatau pē ʻa e tangatá, naʻá ne fāifeinga ʻi he meʻa kotoa pē ke fokotuʻu ha puleʻanga foʻou. Ka naʻe fakapoongi ia, pea neongo naʻe hoka heleʻi tuʻo lahi ia ʻaki ha hele ʻo e samulai ʻe taha, ka naʻe ʻikai ke ne foʻi ngofua. Naʻá ne feinga ke tuʻu hake ʻo laka atu ki muʻa. Ko ha talanoa ʻiloa ʻaupito ʻeni ʻi Siapani.

ʻOku mahino kiate au ʻoku tau fehangahangai kotoa pē mo ha ngaahi faingataʻa mo e ngaahi mamahi, pea ʻe lava ke tau ongoʻi ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻohofi kitautolu ʻe hotau ngaahi filí. ʻE fakatauveleʻi kitautolu ʻe Sētane ke tau loto-siʻi ʻi heʻetau fakakaukaú pea siʻaki e ʻamanaki leleí.

Ka ʻoku ou fakamoʻoni kiate kimoutolu ʻoku ʻomi ʻe he ongoongoleleí ha mālohi kiate kitautolu ke pehē susume pea hoko atu. ʻOku ʻikai ʻomi ʻe he ongoongoleleí ha ngaahi pōpoaki ʻoku kovi. Kuo pau ke tau tuʻu hake pea laka atu ki muʻa ʻi he tuí, he kuo tau maʻu e talaʻofa ʻa e ʻEikí he ʻikai ke ikunaʻi kitautolu. “Pea ko Sihova, ko ia ia ʻoku ʻalu muʻomuʻa ʻiate koé; ʻe ʻiate koe ia, ʻe ʻikai te ne fakatukutukuʻi koe, pe liʻaki koe; ʻoua naʻá ke manavahē, pea ʻoua naʻá ke puputuʻu” (Teutalōnome 31:8).

Ko e Maʻuʻanga Ia ʻo e Fiefiá

Siʻoku kaungāmeʻa, ʻoku ou loto ke mou fiefia. Kuo pau ke fokotuʻu ʻa e fiefia moʻoní ʻi he ʻilo ʻoku moʻui ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOkú Ne ʻofa mo ʻafioʻi kitautolu takitaha. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e meʻa kotoa pē fekauʻaki mo kitautolu—hotau ngaahi vaivaí, mālohingá, tuʻunga leleí, tuʻunga ʻoku koví, faingataʻá, mo e ngaahi mamahí. Naʻá Ne fekauʻi mai Hono ʻAló ke fakahaofi kitautolu, koeʻuhí ko ʻEne ʻofa kiate kitautolú. Ko Sīsū Kalaisi hoku Fakamoʻuí Ko e Fakamoʻui Ia ʻa hoku fāmilí. Ko ho Fakamoʻuí Ia. ʻOkú ne fakahinohinoʻi kitautolu. ʻOkú ne tataki kitautolu. ʻOku ou ʻiloʻi ko e Siasí ni ko Hono Siasi, pea ʻokwu ou ʻiloʻi ko hotau palōfita moʻuí ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni.

ʻOku ou talaʻofa atu kapau te ke maʻu ha loto fakapapau mo fekumi ki he ngaahi meʻa leleí, te ke maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Kapau te ke fakakaukau ki he ʻOtuá mo e ngaahi meʻa leleí, ʻe fakahinohinoʻi koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. Te ke lava ke poupouʻi koe ke ke “laka atu ki muʻa”, pea neongo ho ngaahi ʻahiʻahí, ka te ke hoko atu ʻi he tuí.