2014
Ko e Founga ke Teuteu ai ki he Hāʻele ʻAngaua Maí
Tīsema 2014


Ko e Founga ke Teuteu ai ki he Hāʻele ʻAngaua Maí

Mei ha lea ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2004.

“Ko e moʻuí ni ko e taimi ia ki he tangatá ke teuteu ai ke feʻiloaki mo e ʻOtuá” (ʻAlamā 34:32). ʻOku tau teuteu nai?

Fēfē kapau ko e ʻaho ʻo ʻEne hāʻele maí ko ‘apongipongi? Kapau naʻa tau ʻilo te tau feʻiloaki mo e ʻEikí ʻapongipongi—tuʻunga ʻi haʻatau mate vave pe ko Haʻane hāʻele fakatuʻupakē mai— ko e hā te tau fai he ʻaho ní? Ko e hā ha vetehia te tau fai? Ko e hā ha angafai te tau taʻofi? Ko e hā ha palopalema te tau fakaleleiʻi? Ko e hā ha fakamolemole te tau fai? Ko e hā ha ngaahi fakamoʻoni te tau fai?

Kapau ʻoku tau lava ʻo fai ʻa e ngaahi meʻá ni, ko e hā ʻoku ʻikai fai ai he taimi ní? Ko e hā ʻoku ʻikai ke tau fakamelino ai heʻene kei lava ke maʻu ʻa e melinó?

Ko e kovi ko ē ne nofo pē ha potu ʻe taha mo ʻufiʻufi hangē ha hangatāmakí, kuo fakalaoʻi ia mo fakaʻaliʻali hangē ha fuká he taimí ni. Kuo fehuʻia mo tukuakiʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi fakavaʻe mo e ʻā maluʻi ʻo e sivilaisé. Kuo siʻaki ʻe he ngaahi puleʻangá honau tukufakaholo fakalotú. Kuo siʻaki ʻa e ngaahi fatongia fakamalí mo fakafāmilí ʻo lau tokua ko ha meʻa ia ʻoku fakatuta ki he fiefia fakatāutahá. ʻOku fonu ʻa e ngaahi heleʻuhilá mo e ngaahi makasiní pea mo e ngaahi televīsoné ʻoku nau ueʻi ʻetau ngaahi fakakaukaú ʻi he ngaahi talanoa mo ha ngaahi ʻata ʻoku nau fakaʻaliʻali mai e fānau lelei taha, ʻa e ʻOtuá ko ha fanga manu fekai pe fakatupu ʻoku nau kumia pē ʻenau fiefia fakatāutahá. Pea ʻoku tokolahi hatau niʻihi ʻoku nau tali ʻa e polokalama ko ʻení.

Ko e meʻa leleí, moʻoní, mo fakaʻofoʻofá kuo fetongi ʻaki ia ʻa e koví, mo “ha meʻa pē” pea mo e ngaahi ongo fakatāutaha ʻoku muná. ʻOku ʻikai ha ofo, he tokolahi hatau toʻu tupu mo ha kakai lalahi ʻoku nau ʻefihia ʻi he ponokalafí, tui fakaava e ngaahi kupu ʻo e sinó, holi siokitá, ʻulungaanga taʻefaitotonú, vala ʻoku fakahāhā ai e sinó, lea koví, mo e fakahōhōloto he feʻauakí.

Ko e ngaahi meʻá ni kotoa ʻoku fakatupu loto mamahi ia ʻi he ʻao ʻo ʻetau Tamai Hēvaní, ʻa ia ʻokú Ne ʻofa he kotoa ʻo ʻEne fānaú mo tapui ʻa e angafai kotoa ʻokú ne taʻofi ha taha mei he foki ange ki Hono ʻaó.

Ko e hā e tuʻunga ʻo ʻetau teuteu fakatāutaha ki he moʻui taʻengatá? ʻOku hoko maʻu pē e kakai ʻo e ʻOtuá ko ha kakai ʻo e fuakava, kau ai mo e ngaahi fakapapau toputapu ne tau fai ʻi he vai ʻo e papitaisó, ʻi hono maʻu ʻo e [lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní], pea ʻi he ngaahi temipale ʻo e ʻOtuá. ʻOku tau hoko nai ko ha kau palōmesi loi mo ha kau tui ʻoku ʻikai ngāue?

ʻOku tau muimui [nai] ki he fekau ʻa e ʻEikí, “Mou tutuʻu ʻi he ngaahi potu māʻoniʻoní, pea ʻoua ʻe hiki mei ai, kae ʻoua ke hokosia ʻa e ʻaho ʻo e ʻEikí; he vakai, ʻoku haʻu vave ia”? (T&F 87:8).

ʻOku ʻākilotoa kitautolu ʻe he ngaahi faingataʻa mei he tafaʻaki kotoa pē (vakai, 2 Kolinitō 4:8–9). Ka ʻi heʻetau tui ki he ʻOtuá, ʻoku tau falala ki he ngaahi tāpuaki kuó Ne ʻosi talaʻofa ʻaki maʻanautolu te nau tauhi ʻEne ngaahi fekaú. ʻOku tau tui ki he ʻapongipongí, pea ʻoku tau teuteu atu ki he kahaʻu ko iá.

ʻĪmisi
The resurrected Jesus Christ (wearing white robes with a magenta sash) standing above a large gathering of clouds. Christ has His arms partially extended. The wounds in the hands of Christ are visible. Numerous angels (each blowing a trumpet) are gathered on both sides of Christ. A desert landscape is visible below the clouds. The painting depicts the Second coming of Christ. (Acts 1:11)

Toʻo mei he Ko e Hāʻele ʻAngaua Maí, tā ʻe Harry Anderson

ʻOku folofola mai ʻa e Fakamoʻuí, “Ko ia, ke [mou] tui faivelenga, ʻo lotu maʻu ai pē, pea teuteuʻi mo tutu [hoʻomou] māmá, pea ke ʻiate [kimoutolu] ʻa e lolo, koeʻuhí ke [mou] mateuteu ʻi he hāʻele mai ʻa e Tangata Taʻané—

“He vakai, ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou pehē kiate [kimoutolu], te u ʻhaʻu vave’” (T&F 33:17–18).