2015
Ko Hoʻo Taimí ʻEni
Fēpueli 2015


Ko Hoʻo Taimí ʻEni

Mei he “Ko Hoʻo Miniti ʻe Faá” Liahona, Mē 2014, 84–86.

“Ko e moʻuí ni ko e taimi ia … ke teuteu ai ke feʻiloaki mo e ʻOtuá” (3 ʻAlamā 34:32).

ʻI he taʻu kuo ʻosí, ne mamataʻi ʻe he kakai mei he funga ʻo e māmaní ʻa e feʻauhi e kau sipoti mei he ngaahi fonua ʻe 89 ʻi he Feʻauhi ʻOlimipiki ʻo e Faʻahitaʻu Momokó ʻi Sōtisi, Lūsia. Ko e toko hongofulu ʻo e kau sipoti ko ʻení ko ha kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ne maʻu mētali ai ha toko tolu!

Ngāue Mālohi

Tuku muʻa ke u vahevahe ʻa e talanoa ʻo Noeli Paikasi-Peisí, ko ha taha ʻo e kau sipoti Siasí. Ko ʻene polokalama sipotí ʻa e skeleton. Fakakaukauloto pē ki haʻo fononga ʻi ha halanga ʻaisi ʻi ha maile ʻe 90 (kilomita ʻe 145) he houa pea mavahe siʻi pē ho fofongá mei he kelekelé, ʻi ha kiʻi saliote fakaheheke! ʻI he ʻolimipikí, ko e miniti ʻe fā naʻe maʻu ʻe Noelí—ko ha lova sekoni ʻe 60 ʻe fā—ke maʻu ʻa e mētalí.

Naʻe ʻikai ko e fuofua taimi ʻeni kia Noeli ke feʻauhi ʻi he ʻolimipikí. Naʻe fasi hono vaʻé ʻi he 2006 pea naʻe ʻikai lava ke kau ki he feʻauhi ʻolimipikí. Ne siva ʻene ʻamanakí ʻi he 2010 ʻi heʻene tuai ʻaki ha laui sekoni pea ʻikai kau ai he maʻu mētalí. Ka naʻe ʻikai te ne foʻi. Naʻá ne fakamalohisino ʻi he ngaahi houa, ʻaho, uike, mo e ngaahi māhina. Ne meimei haohaoa ʻene lova i he ʻOlimipiki ʻo e 2014! Naʻá ne ikuna ʻa e mētali silivá!

Feinga pē.

Naʻe kau ʻa Kulisitofā Fōketi ʻi he timi ne nau ikuna ʻa e mētali polonisé ʻi he lova four-man-bobsled. Naʻe mei loto foʻi hili ha fakatuʻutāmaki ne hoko ʻi he ʻOlimipiki ʻo e 2010. Ka naʻá ne kei feinga pē, hangē ko Noelí. Pea naʻá ne ikuna mo ia foki ha mētali!

Tokoni ki he Niʻihi Kehé

Naʻe fakaʻohovaleʻi ʻe Toaʻila Palaití, ko e finemui Siasi mei ʻAositelēlia, ʻa e māmaní ʻi heʻene fakatokangaʻi naʻe lotosiʻi e tokotaha feʻauhi sikī sinou ko Keli Kalaké hili e kovi e ola ʻo ʻene ʻuluaki feʻauhí. Naʻe ʻikai ke tukutaha ʻene tokangá ki heʻene fakaʻaliʻalí, ka naʻe fāʻofua ʻa Toaʻila kia Keli kae ʻoua fiemālie mei heʻene manavahé. Koeʻuhí ko e kiʻi ʻulungāanga angaʻofa meia Toaʻilá, naʻe tuʻu e ongo tamaiki fefiné ni ʻi he tuʻuʻanga ʻo e kau ikuná. Naʻe ikuna ʻe Toaʻila ha mētali siliva pea ikuna ʻe Keli ʻa e polonisé. Kapau ʻoku ʻi ai haʻo kaungāmeʻa pe mēmipa ʻo e fāmilí ʻokú ne fie maʻu ha fakalotolahi, tokoniʻi kinautolu foki.

Ko Ho Taimí ʻEni

ʻOku tatau tofu pē hoʻo moʻui taʻengatá mo e aʻusia ʻa e ongo sipoti ʻatelita ko ʻení. Naʻá ke nofo mo e ʻOtuá, ʻi hoʻo hoko ko ʻEne foha pe ʻofefiné. Naʻá ke teuteu ke haʻu ki he māmani ko ʻení ʻi ha kiʻi taimi siʻi. ʻOku hangē ʻa e moʻui ʻi he māmaní ko e miniti ʻe faá kia Noelí. ʻE fakapapauʻi ʻe hoʻo ngaahi tōʻonga ʻi hení pe te ke maʻu ai ʻa e pale ʻo e moʻui taʻengatá.

Ngaahi Lisi Vakaiʻi Maʻaú

Naʻe pau ke fakahoko ʻe Noeli, Kulisitofā, mo Toaʻila ha ngaahi founga pau ke hoko ai ko ha kau sipoti ʻolimipikí. ʻOku ʻi ai ha lisi vakaiʻi ke tokoniʻi koe ke ke toe foki ai ki he Tamai Hēvaní. Ko e ngaahi meʻa ʻeni hangē ko e papitaisó, maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, fakanofo ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ngaahi ouau ʻo e temipalé, mo e maʻu ʻo e sākalamēnití he uike takitaha.

Ke tokoniʻi koe ke ke aʻusia hoʻo ngaahi lisi vakaiʻí, ʻe fie maʻu ke ke lotu fakaʻaho mo ako e folofolá pea ʻalu ki he lotú. Talangofua ki he ngaahi fekaú, tauhi e ngaahi fuakava kuó ke fakahokó, pea muimui ki he ngaahi tuʻunga moʻui ʻa e ʻEikí. Kapau ʻokú fie maʻu ke ke fakatomala, manatuʻi ʻa e mana ʻo e Fakaleleí. He ʻikai tuku ʻe he Tamai Hēvaní ke ke tūenoa.

Manatuʻi, kuó ke teuteu ki ho taimi ʻi he māmaní. Ko e mōmeniti ʻeni ke ke fakaʻaliʻali aí. Ko hoʻo taimí ʻeni!