2015
Toketā pe ʻEletā?
Fēpueli 2015


Toketā pe ʻEletā?

Mukandila Danny Kalala, Laipīlia

ʻĪmisi
illustration of a stethoscope with dr. photo

Tā fakatātā ʻa Bradley H. Clark

ʻI heʻeku ʻosi mei he akoʻanga māʻolungá, naʻá ku ʻiloʻi ne pau ke u tatali ʻi ha taʻu ʻe ua pe lahi ange kimuʻa peá u ngāue fakafaifekaú. Naʻá ku fakakaukau ke kamata ʻeku ako ʻi he ʻunivēsití, ʻi hono fikaʻi ʻe lava ke u ʻosi mei he akoʻanga fakafaitoʻó ʻi he taʻu nai ʻe ono kapau te u tokanga kakato. Naʻá ku palani ke u toki ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau taimi kakato hili iá.

Hili hono fakakakato e akoʻanga fakafaitoʻó ʻi hoku taʻu 24, naʻá ku kamata ha ako ngāue kilīniki, ʻa ia naʻe fakalahi ai hoku ngaahi faingamālie ngāue ʻi he kahaʻú. Lolotonga e taimi ko ʻení naʻá ku fehangahangai mo ha fili ʻe ua: ʻoku totonu nai ke u ngāue fakafaifekau, pe ʻoku totonu pē ke hoko atu ʻeku ngāué? Ne naʻinaʻi kotoa mai ʻeku ongomātuʻá, hoku taʻoketé (ʻa ia ne toki foki mai mei heʻene ngāue fakafaifekaú), ko ʻeku pīsopé, mo ha tokoni ʻi he kau palesitenisī fakamisiona fakalotofonuá ke u ngāue fakafaifekau.

Naʻá ku tui naʻa nau moʻoni, ka naʻe faingataʻa ke fakatoloi ʻeku faingamālie ngāue lelei he malaʻe fakafaitoʻó. Naʻá ku lotu mo ʻaukai ki ha ueʻi fakalaumālie. Naʻá ku lau foki ʻa hoku tāpuaki fakapēteliaké, ʻa ia naʻe fokotuʻu ai ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau taimi kakato pea talaʻofa mai ʻe maʻu ai ha ngaahi tāpuaki.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, ʻi heʻeku foki pasi ki ʻapi mei heʻeku ako ngāué, naʻá ku fetaulaki ai mo e pēteliake ʻo e siteikí. Naʻá ma hifo ʻi he tauʻanga pasi tatau, peá ma lue ʻo huʻu ki he feituʻu tatau. Naʻá ne fakatokangaʻi ko ha mēmipa au ʻo e Siasí.

Lolotonga ʻema lue fakatahá, naʻá ne fehuʻi mai pe ko e hā ʻeku palani ki heʻeku moʻuí. Naʻá ku fakamatala ange ko ha toketā au pea naʻá ku faingataʻaʻia ʻi hono fakakaukauʻi ʻeku ngāué mo e ngāue fakafaifekaú. Naʻá ne talamai kiate au ʻi ha leʻo mālohi ke u ngāue maʻá e ʻEikí ʻaki ʻeku ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau, peá ne tānaki mai, ʻe tāpuekina ai au. Naʻe hangē kiate au, ne haʻu ʻene talí mei he ʻEikí.

ʻI he mōmeniti pē ko iá ne haʻu ki hoku ʻatamaí ʻa e folofola ko ʻení: “Mou fuofua kumi ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá mo ʻene māʻoniʻoní, pea ʻe foaki ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē kiate kimoutolu” (3 Nīfai 13:33).

Naʻá ku fakapapauʻi kuo tali mai ʻe he ʻEikí. Naʻá ku fakakaukau leva ke toloi ʻeku ngāué kau ngāue fakafaifekau, taʻe toe veiveiua. Naʻe pehē ʻe hoku kaungā toketaá ʻe ngalo ʻiate au e ngaahi founga fakafaitoʻó hili ʻeku mamaʻo ʻi ha taʻu ʻe ua. Naʻa nau fakahohaʻasi au, ka naʻá ku tuʻu maʻu ʻi heʻeku filí.

ʻI hono siʻaki hoku hingoa “Toketaá”, naʻá ku ngāue ʻi ha taʻu ʻe ua ʻi he Misiona Temokālati Lepapulika ʻo Kongokou Kinisasá.

Hili ha taʻu ʻe nima mei ai, ne u hiki ha lisi ʻo e ngaahi tāpuaki lalahi ne hoko hili ʻeku ngāué. ʻUluakí, ne u maʻu ha uaifi—ko ha mēmipa faivelenga ʻo e Siasí pea mo ʻeku fiefia funganí. ʻOku ʻi ai ʻeni ʻema fānau ʻe toko ua. ʻOku silaʻi homau fāmilí ki he taʻengatá. Kuó ma ngāue fakafofonga ʻi he temipalé ʻi hono fakahoko ʻo e ngaahi ouau maʻa ʻetau ngaahi kuí. ʻOku ʻi ai ʻeku ngāue tuʻu maʻu, ʻo malava ai homau fāmilí ke falala pē kiate kimautolu. Ko ha niʻihi pē ʻeni ʻo e ngaahi tāpuaki kuo mau maʻu mei he ʻEikí.

ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻikai loi e Tamai Hēvaní pea ʻe faifai pē peá Ne fakahoko kotoa ʻEne ngaahi talaʻofa kiate kitautolú ʻi heʻetau falala kiate Ia mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú.