2016
Ko e hā ʻe Lava Ke Akoʻi Mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻo kau ki he Fiefiá?
Fēpueli 2016


Ko e hā ʻe Lava Ke Akoʻi Mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻo kau ki he Fiefiá?

ʻOku akoʻi mai ha tefitoʻi moʻoni ʻe fitu ʻe lava ke tau toʻo mei he ongo vahe ʻe ua ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ki he fiefia moʻoní.

ʻĪmisi
What Can the Book of Mormon Teach Us About Happiness?

Tā fakatātaaʻi ʻe Kayleigh Jolley

Naʻe akoʻi ʻe Līhai hono foha ko Sēkopé, “ʻOku ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá koeʻuhi ke nau maʻu ʻa e fiefia” (2 Nīfai 2:25).

‘Oku tau fie maʻu ke tau fiefia kotoa. ʻOku tau faʻa fakaʻānaua ki he fiefiá, nongá, mo e fiemālie ʻoku tau mamata ki ai ʻi he mēmipa hotau fāmilí mo e kaungāmeʻá ʻa ia ʻoku ngali fonu fiefia ʻenau moʻuí. Kuo ʻi ai ha taimi kuo ongoʻi ai ʻe he taha kotoa pē ʻoku ʻikai fiefia ʻi heʻene moʻuí. Mahalo kuo fifili ha niʻihi ʻo pehē, “ʻE ʻi ai nai ha taimi te u fiefia ai?”

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí: “Kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí ʻi he [Tohi ʻa Molomoná] ʻa ʻEne pōpoaki kiate koé. Naʻe ʻiloʻi ia ʻe Nīfai, Molomona mo Molonai, mo kinautolu ʻoku nau fakatahaʻi ia ko ha ngaahi pōpoaki maʻá u.”1 Koeʻuhí ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke fiefia ʻa ʻEne fānaú kotoa ʻi he moʻuí ni, kuó Ne fokotuʻu e ngaahi tefitoʻi moʻoni taʻengata ʻo e fiefiá ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Neongo ʻe lava ke ke maʻu e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he kotoa e tohí, ka ʻoku tautautefito ia ʻi ha ongo vahe ʻe ua—ʻa e 2 Nīfai 5 mo e 4 Nīfai 1—ʻoku ʻi ai ha ngaahi fakahinohino mahino te ne tataki kitautolu ki ha fiefia lahi ange ʻo kapau te tau loto fiemālie ke moʻui ʻaki kinautolu.

2 Nīfai 5

Hili e pekia ʻa Līhaí, naʻe fakatokanga ʻa e ʻEikí kia Nīfai ʻe feinga ʻa Leimana mo Lēmiuela ke toʻo ʻene moʻuí. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Nīfai ke ʻave ʻa kinautolu te nau fie ʻalu mo iá pea hola ki he feituʻu maomaonganoá. Neongo ʻoku pau ne ʻi ai ha faingataʻa ʻi he fononga ko ʻení mo hono fokotuʻu ha kolo foʻoú, naʻe fakamatala ʻa Nīfai ʻi he 2 Nīfai 5:27, ʻo pehē, “Naʻe hoko ʻo pehē naʻa mau nofo ʻi he fiefia.” ʻOku fokotuʻu ʻe he vahe ko ʻení ha sīpinga ʻo e fiefiá te tau lava ʻo muimui ki ai ʻi heʻetau moʻuí.

Ko Hono Tauhi ʻo e Ngaahi Feohi ʻOku Langaki Moʻuí

ʻOku talamai ʻe Nīfai ko kinautolu naʻe hola ki he feituʻu maomaonganoá mo iá naʻa nau “tui ki he ngaahi fakatokanga mo e ngaahi fakahā ʻa e ʻOtuá” (veesi 6). Ko ha konga mahuʻinga ʻo e maʻuʻanga ʻetau fiefiá ʻa ʻetau siakale fakasōsialé. ʻOku mahuʻinga ke tau tuku ha taimi ke feohi mo e niʻihi kehe ʻoku nau tui tatau mo kitautolú pea langaki moʻui ʻa e feohi mo kinautolú. Makehe mei he feohi mo e kau mēmipa ʻo e fāmilí, ʻe lava ke tau maʻu ha feohi langaki moʻui mo e kaungāmeʻa ʻoku nau fakamālohia ʻetau tuí. ʻOku maʻu ʻe he fengāueʻaki mo e feohi ko iá ha mālohi mahuʻinga ʻi heʻetau fiefiá. Naʻe tohi ʻe Kilisitina Kaata, ko ha tokotaha fakatotolo fakasōsiale ʻi he ʻUnivēsiti Pekilī ʻo Kalefōniá, ʻo pehē, “ko e lahi mo e lelei ʻo e ngaahi fetuʻutaki fakasōsiale ʻa ha taha—ngaahi feohi fakakaungāmeʻá, vā fetuʻutaki mo e kau mēmipa ʻo e fāmilí, vāofi ange mo e kaungāʻapí, mo e hā fua—ʻoku fekauʻaki ofi ia mo e tuʻunga lelei mo e fiefia fakatāutaha ʻe lava pē ke na tuʻunga tataú.”2

Ko Hono Fakafenāpasi mo e Meʻa ʻOku Tui Ki Aí

ʻOku tohi ʻe Nīfai ʻi he veesi 10, naʻe tauhi ʻe hono kakaí ʻa e “ngaahi fekau ʻa e ʻEikí.” Ko e talangofua ki he ngaahi fekaú ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e moʻui fiefiá. Naʻe poupouʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ʻa hono kakaí ke “fakakaukau ki he tuʻunga monūʻia mo fakafiefia ʻo kinautolu ʻoku tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá” (Mōsaia 2:41). ʻOku faingataʻa ke tau fiefia ʻi he taimi ʻoku tau tui ai ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá kae ʻikai moʻui ʻaki kinautolú. ʻOku ʻomi ʻe he talangofuá ʻa e nonga ʻo e ʻatamaí mo e konisēnisí. ʻOku pehē ne tohi ʻe he taki fakalotu mo fakapolitikale ʻInitia ko ia ko Mahatimā Kanitií, “Ko e fiefiá ʻa e taimi ko ia ʻoku fenāpasi ai ʻa hoʻo fakakaukaú, meʻa ʻokú ke lea ʻakí, mo ia ʻokú ke faí.” ʻI he taimi ʻoku ʻikai fenāpasi ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau tui ki aí mo ʻetau ngāué, ʻoku hoko ʻa e fakatomalá ko e kī ki hono toe fokotuʻu ʻa e uouangatahá ʻi heʻetau moʻuí.

Ko Hono Fakahoko ʻo e Ngāue Mālohí

ʻĪmisi
Illustration depicting a stick figure digging a whole in a book (The Book or Mormon. Plants are depicting growing from the book.

ʻOku tohi ʻe Nīfai ʻi he veesi 11 mo e 15 ʻo e 2 Nīfai 5, naʻe tō pea utu ʻe hono kakaí ha ngoue, tauhi ha fanga monumanu, langa ha ngaahi fale, mo ngāue mo ha ngaahi makakoloa. Naʻá ne pehē, “Ko au, Nīfai, naʻá ku pule ke faʻa ngāue ʻa hoku kakaí, ʻo ngāue ʻaki honau nimá” (veesi 17). ʻOku mahino kiate kitautolu mei he veesi ko ʻení ko e ngāué ko ha konga mahuʻinga ia ki hono maʻu ʻo e fiefiá. ʻOku ʻomi ʻi he ʻaho kotoa pē ha ngaahi faingamālie ke ngāue ʻi hotau ʻapí, ngaahi feituʻu takatakai ʻi hotau ʻapí, ʻi hotau koló, pe ʻi heʻetau ngāue maʻuʻanga moʻuí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni: “Naʻe tuku taʻe ʻosi ʻe he ʻOtuá ʻa e māmaní ke ngāueʻi ʻe he tangatá ʻaki ʻene taukeí. Naʻá ne tuku ʻa e ʻuhilá ʻi he ʻaó, loló ʻi he māmaní. Naʻá ne tuku ke ʻoua naʻa ʻi ai ha hala fakakavakava ʻi he ngaahi vaitafé pea ʻikai tutuʻu e ngaahi ʻakau ʻo e vaotaá pea ʻikai langa e ngaahi koló. ʻOku ʻomi ʻe he ʻOtuá ki he tangatá ʻa e pole ʻo e ngaahi nāunau teʻeki ngaohí (raw), kae ʻikai ko e ngaahi meʻa kuo ʻosi hono ngaohí ke faingofua. ʻOku ʻikai ke Ne tāvalivali e ngaahi fakatātaá pea ʻikai hivaʻi e ngaahi hivá pea ʻikai fakaleleiʻi e ngaahi palopalemá, koeʻuhí ke ʻilo ʻe he tangatá ʻa e fiefia mo e nāunau ʻo e fakatupú.”3 ʻI hono ʻai mahinongofuá, ʻoku maʻu ʻa e fiefiá ʻi he ongoʻi lavameʻa ʻi hono ngaohi ha meʻá ʻa ia ʻoku haʻu fakataha mo e ngāue mālohí.

Tokanga Taha ki he Temipalé

ʻOku toe talamai ʻe Nīfai ʻi heʻenau fokotuʻu honau kolo foʻoú, naʻá ne tuku mo hono kakaí ha taimi ke langa ha temipale (veesi 16). ʻOku ʻikai lava ke fakamavahevaheʻi ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé mo e fiefiá. ʻOku akoʻi kitautolu ʻi he temipalé ki he palani ʻo e fakamoʻuí mo fakamanatu mai ʻa e ʻuhinga ʻoku tau ʻi heni ai ʻi he māmaní. ʻOku tau ako ko e fānau kitautolu ʻa ha Tamai Hēvani ʻofa pea ʻoku ʻi ai ha taumuʻa maʻongoʻongo ʻo ʻetau moʻuí ʻi Heʻene palaní. ʻOku tau ongoʻi ofi ange kiate Ia ʻi he temipalé; ʻoku tau ongoʻi ʻokú Ne ʻi ai, ongoʻi ʻa Hono mālohí, mo ʻEne tali leleí. Neongo kapau ʻoku ʻikai lava ke tau ʻalu maʻu pē ki he temipalé, ʻe lava ke fakamanatu mai ʻe hono maʻu ha lekomeni kei ʻaongá mo ʻi ai ha tā ʻo e temipalé ʻi hotau ʻapí ʻa e ngaahi aʻusia ne tau maʻu ʻi he temipalé mo e ngaahi moʻoni ne tau ako aí.

4 Nīfai 1

ʻOku fakamatala mai ʻe he palōfita mo e faihisitōlia ko ia ko Molomoná ʻi he 4 Nīfai, ʻa e meʻa naʻe hoko ki he kakaí hili e ʻaʻahi ʻa e Fakamoʻuí ki he kakai ʻo Nīfaí. ʻI heʻene fakamatalaʻi e kakai ko ʻení, naʻá ne pehē, “Ko e moʻoni ʻoku ʻikai lava ke ʻi ai ha kakai ʻoku lahi hake ʻenau fiefiá ʻi he kakai kotoa pē kuo fakatupu ʻe he toʻukupu ʻo e ʻOtuá” (4 Nīfai 1:16).

Vahevahe Atu ‘a e Meʻa ‘Oku Tau Maʻú

ʻĪmisi
What Can the Book of Mormon Teach Us About Happiness?

ʻOku tohi ʻe Molomona ʻi he veesi 3, ko e kakaí ni ne nau “meʻa taha ʻaki ʻenau ngaahi meʻa kotoa pē” pea “naʻe ʻikai ha maʻu meʻa mo e masiva.” ʻI heʻetau fekumi ki he fiefiá he ngaahi ʻahó ni, ʻoku mahuʻinga ke tau ako ke vahevahe ʻa e meʻa ʻoku tau maʻú mo e niʻihi kehé.

Kuo fakahaaʻi mai ʻe he ngaahi ako lahi ʻoku ʻi ai e kaunga ʻo e taimí mo e paʻanga ʻoku tau fakamoleki ʻi he niʻihi kehé ki heʻetau fiefiá.4 ʻOku ʻikai leva ha ofo ʻi he folofola ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ki hono kakaí ʻo pehē, “ʻOku ou fakaʻamu ke mou foaki mei hoʻomou ngaahi koloá ki he masivá, ko e tangata takitaha ʻo fakatatau ki he meʻa ʻokú ne maʻú, ʻo hangē ko e fafanga ʻo e fiekaiá, mo e fakakofuʻi ʻo e telefuá, mo e ʻaʻahi ki he mahakí, pea tokoni ki honau fakafiemālié, ʻi he meʻa fakalaumālie mo fakatuʻasino fakatouʻosi, ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi fie maʻú” (Mōsaia 4:26). ʻOku tau maʻu ha ngaahi faingamālie lahi ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá ʻi he ngāue tokoní, foaki ʻaukaí, mo e ngaahi tokoni fakapaʻanga kehekehe ʻoku tokangaʻi ʻe he Siasí.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻI he hisitōliá kotoa, kuo lau e masivá ko e pole lahi taha ʻoku mafola taha ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku mahino ko hono ngaahi faingataʻaʻiá ʻoku fakaesino, ka ko e maumau fakalaumālie mo fakaeloto te ne lava ʻo fakahokó mahalo ʻe toe fakamamahi ange. Neongo ia, kuo teʻeki fai ʻe he Huhuʻí ha ui vivili ange ke tau kau mo Ia ʻi hono toʻo e kavenga mafasiá ni mei he kakaí.”5 ʻI heʻetau fai ha ngāue lahi ange, foaki e taimí, mo ha founga ke tokoniʻi e niʻihi kehé, te tau ʻiloʻi ʻoku fakautuutu ʻetau fiefiá.

Ko e Kau Atu Ki ha Fāmilí

ʻĪmisi
What Can the Book of Mormon Teach Us About Happiness?

ʻOku talamai ʻe Molomona kiate kitautolu naʻe “femaliʻaki, mo foaki ke mali” (4 Nīfai 1:11) ʻa e kakaí ni. ʻE lava ke hoko e malí mo hono ohi hake ha fānaú (vakai, veesi 10) ko ha maʻuʻanga ʻo ha fiefia maʻongoʻonga kiate kinautolu ʻoku nau maʻu e faingamālie ko ení. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007), ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ʻE lava ke liunga tahaafe ʻa e fiefia ʻi he nofo-malí mo e tuʻunga fakaemātuʻá ʻi ha toe meʻa ʻoku fakafiefia.”6

Ka ʻoku ʻikai fie maʻu ke tau mali pe maʻu haʻatau fānau ke ʻi ai ʻa e ngaahi vā fetuʻutaki mo e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻokú ne ʻomi e fiefiá. ʻE lava foki ke kau atu e kakai tāutaha lalahí, toʻu tupú, mo e fānaú ʻi he ngaahi tāpuaki ko ʻení. Ke maʻu ʻa e fiefia ʻi he moʻui fakafāmilí, kuo pau ke tau feinga ke fakakaungāmeʻa, mahino pea feʻofaʻaki mo e kau mēmipa takitaha ʻo e fāmilí. ʻE lava ke ʻomi ʻe he fāmilí ha malu fakaeloto mo fakatuʻasino mo ha ongoʻi ʻoku kau atu, ʻa ia ʻoku mahuʻinga ki hono aʻusia ʻo e fiefiá.

Hoko ko ha Tokotaha Fakamelino

ʻOku talamai tuʻo fā ʻe Molomona ʻi he 4 Nīfaí, naʻe “ʻikai ha fekeʻikeʻi” ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ko ʻení (vakai, veesi 2, 13, 15, mo e 18) “koeʻuhí ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻa ia naʻe ʻi he loto ʻo e kakaí” (veesi 15). ʻOku fehangahangai ʻa e fakakikihí mo e fiefiá—ʻoku taki atu e taha mei he taha. Naʻe fakatokanga ʻa e Fakamoʻuí ki he kau Nīfaí ʻo kau ki he ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo e fakakikihí ʻi Heʻene folofola, “Ko ia ia ʻokú ne maʻu ʻa e laumālie ʻo e fakakikihí ʻoku ʻikai ʻaʻaku ia, ka ʻoku ʻo e tēvoló ia, ʻa ia ko e tamai ʻa e fakakikihí” (3 Nīfai 11:29). Kuo pau ke tau fakapapauʻi ʻoku tau ngāue lahi ke ʻoua ʻe fai pe lea ʻaki ha meʻa ʻokú ne ʻomi ʻa e laumālie ʻo e fakakikihí ki hotau ngāueʻangá, ʻapiakó, mo e ʻapí. Ka kuo pau ke tau fai e meʻa kotoa te tau lavá ke fakatupulaki ha ʻofa ki he ʻOtuá ʻi hotau lotó.

ʻOku faʻa hoko ʻa e fakakikihí mei he ʻikai ke faʻa kātaki. ʻI he tokoni ʻa e Laumālié, te tau lava ke liliu hotau natulá pea hoko ʻo faʻa kātaki lahi ange. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí: “Ko e taʻe faʻa kātakí, ko ha fakaʻilonga ia ʻo e siokitá. Ko ha ʻulungaanga ia ʻo ha taha ʻokú ne fakakaukauʻi pē ia. ʻOku tupu mei he hulutuʻa ʻo e faʻahinga mahaki ʻoku ui ‘ko e senitā ia ʻi he ʻunivēsí,’ ʻa ia ʻoku tupu ai ʻa e tui ʻa ha kakai ʻoku takatakai pē ʻa e māmaní ʻiate kinautolu pea ko hono toenga kotoa ʻo e kakaí ke tokoni pē ʻi he nofo ʻi he māmaní, ʻa ia ko kinautolu pē ʻoku mahuʻingá.”7

‘Oku ‘i ai ha founga ‘oku lelei ange. Naʻe fakaafeʻi kitautolu ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ke tau “fakatupulaki ʻa e ʻulungaanga ʻo e tali loto vaivaí. Te ne faitāpuekina homou ʻapí, te ne faitāpuekina hoʻomou moʻuí.”8

Ko ha Fakaafe ke Fekumi Ki he Fiefiá

ʻĪmisi
What Can the Book of Mormon Teach Us About Happiness?

ʻOku ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e fiefiá. Kuo tau fakamatala ki ha konga pē ʻo e meʻa ʻoku ʻi he ongo vahe ko ʻení. Ko e hā ʻe lava ke tau maʻu ʻi he toenga ʻo e tohí? ʻE fakapotopoto ke kamata haʻatau fekumi fakatāutaha ʻi he Tohi ʻa Molomoná ki ha ngaahi fakahinohino lahi ange ki ha moʻui fiefia ange. Naʻe talaʻofa mai ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994) ki he Kāingalotú: “Ko e taimi pē te ke kamata ako fakamātoato ai e Tohi ʻa Molomoná … te ke maʻu ʻi he moʻuí ʻo lahi pea toe lahi ange.”9 Kuo foaki mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ʻa e meʻangāue fakaofo ko ʻení. ʻE lava ke tau ako ke fakaʻaongaʻi ia ke faitāpuekina ʻetau moʻuí mo e moʻui ʻa kinautolu ʻoku tau ʻofa aí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Henry B. Eyring, “The Book of Mormon Will Change Your Life,” Liahona, Feb. 2004, 15.

  2. Christine Carter, “Happiness Is Being Socially Connected,” Oct. 31, 2008, greatergood.berkeley.edu.

  3. Thomas S. Monson, “In Quest of the Abundant Life,” Ensign, Mar. 1988, 2.

  4. Ki ha sīpinga, vakai ki he Dunn et al., “Spending Money on Others Promotes Happiness,” Science, vol. 319 (2008), 1687–1688; Netta Weinstein and Richard M. Ryan, “When helping helps: Autonomous motivation for prosocial behavior and its influence on well-being for the helper and recipient,” Journal of Personality and Social Psychology, vol. 98 (2010), 222–24; and Aknin et al., “Prosocial spending and well-being: Cross-cultural evidence for a psychological universal,” Journal of Personality and Social Psychology, vol. 104 (2013), 635–52.

  5. Jeffrey R. Holland, “ʻIkai ko e Kau Kolekole Kotoa Pē Kitautolu?” Liahona, Nōvema 2014, 40.

  6. James E. Faust, “The Enriching of Marriage,” Ensign, Nov. 1977, 11.

  7. Dieter F. Uchtdorf, “Fai Atu Ai Pē ʻi he Faʻa Kātaki,” Liahona, Mē 2010, 57.

  8. Gordon B. Hinckley, “Cornerstones of a Happy Home” (ko ha lea ne fai ʻi ha fakamafola satelaite maʻá e ngaahi husepānití mo e uaifí, Jan. 29, 1984), 8.

  9. Ezra Taft Benson, “The Book of Mormon—Keystone of Our Religion,” Ensign, Nov. 1986, 7.