2016
O Ia o le Epikopo?
Aperila 2016


OIa o le Epikopo?

E alala le tusitala i Iuta, ISA.

Ona sa ou le toaga i le lotu i tausaga ua mavae, o lea sa le talitonu ai se tagata o le ekalesia na iloaina au i lena vaitau na valaauina au e avea ma se epikopo.

Ata
the bishop

Ata na tusia e Mark Smith © 2016

I le taimi o se fonotaga a komiti taitai perisitua, na lipoti mai ai e a matou faifeautalai faamisiona se tagata sa lei i ai ona pepa faamaumau i le matou uarota. Sa vave ona ou iloaina le igoa ma taua ai sa ma i ai faatasi ma ia i le uarota e tasi i ni tausaga se tele ua mavae.

Sa fai mai se tasi o faifeautalai, “Ioe, epikopo, sa ia taua lena mea ma sa foliga mai sa faateia ona ua avea oe ma epikopo.”

Sa ou fesili atu ia i laua, “O le a lana tala?”

Sa la fai mai, sa vaaia lona matuai tei ma faapea mai, “O Ia o le epikopo?”

Sa ou ata ma faamatala atu sa iloa au e lenei tuafafine o se tagata ese lava i le 30 o tausaga ua mavae.

Ao ou toe mafaufau i lenei mea na tupu i se taimi mulimuli ane, sa ou mafaufau i le tele o suiga na i ai lou olaga i le aluga o le 30 ma ona tupu o tausaga lea na avea ai i matou ma lou aiga o ni tagata o le ekalesia. Sa ou iloa le toatele o tagata o le matou uarota mo le 20 tausaga ma auauna atu o se peresitene o le paranesi ma se epikopo, ae na leai se tasi o nei tagata o le au paia na iloaina au i le 30 tausaga ua mavae. E ui lava sa i ai taimi na ou faasoa atu ai ni mea na tutupu i lou olaga ua tuanai e aoao atu ai e uiga i le salamo ma le Togiola a Iesu Keriso, ae e le iloa e le toatele o le uarota le maoae o le malaga na i ai lou olaga i le Ekalesia.

Sa faailoa mai le Ekalesia ia i matou ma lou aiga ia Me 1979, ma sa vave ona ou iloa o le mea lenei na tatau ona matou i ai. Sa matou papatiso ia Iuni, ma o le taimi muamua sa matou toaaga uma, ae sa lei umi ae ou le toe alu [i le lotu] ma toe foi i amioga tuai. Sa lei i ai moni lava ni ou masalosaloga e uiga i le moni o le talalelei ma le Toefuataiga, ae ou te lei manatu sa ia te au mea na manaomia e avea ai ma se tagata lelei o le Ekalesia.

I le 1982, ona o le faaauau pea o lou faatautala i le ava malosi, na talosaga ai lou toalua, o le sa lei toilalo lava lona faatuatua, e tatala le ma faaipoipoga. O le taimi lena sa nonofo ai lo matou aiga i Okalahoma, ISA, ae sa ou toe foi atu i Ilinoi, ISA, lea sa ou ola ae ai. Sa ou oo i le tulaga lea sa toetoe lava a leiloa ai le mea e tasi na taua moni ia te au: o lou aiga.

Sa amata ona ou tulivae i le tatalo i le taeao ma le afiafi i se Atua o le sa ou le toe mautinoa pe na i ai, ma afai sa i ai o Ia, sa ou faapea ua leva ona ia faagaloina au. Ae ui i lea, mo le tolu masina sa ou tatalo ai ma le faamaoni. I se tasi taeao po, a o ou tuuto atu i le tatalo, sa oo mai i ou luga se lagona maoae o le matuu atu [o se avega], ma na ou iloaina ai o loo soifua le Atua, ma sa Ia silafia au, ma e alofa o Ia ia te au. Sa ou iloa ai foi o le a ou lē toe pai lava i se isi mataua o le ava malosi.

I lena lava afiafi na ou maua ai se valaau mai lou toalua e faailoa mai o le a ia lafoina mai ia te au pepa o le tatalaga o le faaipoipoga e saini. I le taimi o lena talanoaga na faafuasei lava ona ia fai mai, “Ua i ai se mea ua matuai ese lava e uiga ia te oe. Ou te le talitonu o le a e toe inu, ma o le a ou saeia ia pepa nei.” Sa ma toe faatasia, ma o le lua tausaga mulimuli ane, sa ia fanauina ai le ma atalii lona tolu.

Atonu e manatu se tasi o le a ou toe foi i le toaga atoatoa i le Ekalesia, ae o au o se tagata faigata. Sa ou toe foi atu mo se taimi ma sa faapea foi ona maua se valaauga o se faiaoga i le korama a toeaina. Ae sa lei umi ae amata ona ou lagona le le agavaa e aoao atu ma toe oo ai ina [ou le] toe toaga.

I le 1991 sa matou siitia atu ai i se paranesi laitiiti. O ni nai masina a o lei oo i le aso fanau lona valu o le ma atalii laitiiti, sa fesili ai lou toalua, o le peresitene o le Peraimeri, ia te ia po o ai e manao e faia lona papatisoga. Ioe sa manao i lona tama e faia le sauniga. Sa fai atu lou toalua ia te ia, atonu o le a le tupu lena mea. Na te lei taliaina lena tali, ma amata loa le galuega o le faatoagaina mai o lona tama. Sa fai lava si ona faalealofa, ma e lei leva ae avea au ma le taitai Sikauti, ma mulimuli ane na ou papatisoina ma faamauina ai lou atalii.

O masina e valu na sosoo ma lou toaga mai, sa tele ni mea na tutupu ai. Sa faamauina i matou o se aiga i le Malumalu o Chicago Ilinoi, ma sa toe valaauina au e avea ma se faiaoga i le korama a le au toeaina, ae o le taimi la lenei e lei togia lau solo. Ona valaauina lea o au o se fesoasoani i le au peresitene o le paranesi, ma e lima masina mulimuli ane ae valaauina au e avea ma peresitene o le paranesi. Pe tusa o se masina talu ona valaauina au, ou te manatua sa ou mafaufau, “o au o le peresitene o le paranesi?”

Sa ou fai atu i le toatele o le Au Paia sa tauivi i le aluga o tausaga, afai e mafai ona ou alualu i luma i totonu o le talalelei, e mafai foi e soo se tasi. E tau lava o le malamalama i le mana moni o le Faaola ma Lana Togiola ma fai mea e manaomia e o mai ai ia te Ia.

O le a faavavau pea ona ou faafetai i lou toalua ma lau fanau ma i faiaoga uma faamaoni o aiga, taitai o korama, epikopo, ma isi Au Paia faamaoni o e na faia se faataitaiga matagofie mo au. O se faamanuiaga le auauna ai i le Alii ma le Au Paia i nei tausaga e 20 tausaga ua mavae. Ua faamanuiaina lou olaga e sili atu nai lo soo se mea lava e mafai ona ou mafaufauina.