2017
Ne u ʻAlu ke Kumi ha Temipale
February 2017


Ne u ʻAlu ke Kumi ha Temipale

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Auvergne-Rhône-Alpes, Falanisē.

Naʻá ku fekumi ki ha feituʻu māʻoniʻoni peá u iku ʻilo ai ha founga ke hoko ko ha konga ʻo ha fāmili taʻengata.

ʻĪmisi
Illustrated scene of city in France

Tā fakatātā ʻe Andrew Bosley

Ko e taʻu 1973 ia. Ne ʻi ai ha ngaahi meʻa ne u faingataʻaʻia ai, pea ne u maʻu ha holi lahi ke ʻiloʻi e ʻOtuá ko ia ne u kamata lau ai e Tohi Tapú. Ne u lautohi he ʻaho ʻe taha ʻo kau ki he temipale ʻo Solomoné ʻi he 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 2–5, pea ne u ongoʻi ʻe lava ke maʻu he māmaní ha feituʻu māʻoniʻoni pehē. Ko ia ne u ʻaukai mo lotua ʻe takiekina au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke u maʻu ia. Ne u ongoʻi kapau te u maʻu ha temipale, te u lava ʻo fakahā ʻeku ngaahi palopalemá ki ha taha ʻo e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, pea te ne tokoni mai ke fakaleleiʻi ia.

Ko ia ne u ʻalu leva ke kumi ha temipale. Taimi ko iá ne u nofo ʻi Fontenay-sous-Bois, ko ha feituʻu fakaʻuta ʻi Pālesi, ko ia ne u kamata fakaʻuli leva ki he koló ke kumi ha temipale. Ne u sio ki ha ngaahi fale lahi, kau ai ha ngaahi siasi mo ha ngaahi fale lotu, ka naʻe ʻikai ke u maʻu ha temipale. ʻI heʻeku foki ki ʻapí, ne u lotua mo fifili pe ko e hā naʻe ʻikai ke u lava ai ʻo maʻu ha temipalé. Naʻe ʻikai nai ke u maʻa feʻunga? Pe naʻe ʻikai pē ke u mateuteu au?

Ne ngalo ʻiate au ʻeku ngaahi kumi tōnoá, tālunga mo e ʻaʻahi ange ha ongo faifekau sisitā ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ki hoku ʻapí ʻi Fēpueli ʻo e 1980. Naʻá na akoʻi kiate au ko e temipale ofi taha maí naʻe tuʻu ia ʻi Solikōfeni, Suisalani—ko e Temipale Bern Switzerland ia.

Naʻe papitaiso au ʻi he ʻaho 12 ʻo ʻEpeleli 1980, pea ko e fuofua taimi ke u ʻalu ai ki he temipalé, hili ha taʻu ʻe taha mei aí, ko e ʻaho 5 ʻo Mē 1981. Naʻe lava ai ke u fai e ngāue fakatemipalé ki ha kau fafine ʻi hoku fāmilí, kau ai ʻeku ngaahi kui fefiné, ngaahi tokoua ʻeku faʻeé pea mo ha niʻihi ne u tokoua ʻaki.

Ko e tokotaha pē he kau fefine ko ʻení ne u ʻiloʻi leleí, ko hoku kāinga ko ʻOlokaá.

Ko ʻOlokaá mei ʻĪtali pea naʻe mali kei siʻi, ka naʻe angakovi pea ʻikai anganofo kiate ia hono husepānití. Naʻe tokoni leva e tamai mo e tuongaʻane ʻo ʻOlokaá ke ne hola heʻene kei feitamaʻi ʻene pēpē hono nimá.

Naʻá ne ʻalu ʻo nofo mo ʻene ongomātuʻá mo hono tuongaʻané. Hili hono fāʻeleʻi ʻene pēpeé ne siʻi mālōlō ʻa ʻOlokā. Naʻe ʻikai pē toe ake ʻa e ongomātuʻa ʻa ʻOlokaá mei hono uesia kinaua ʻe heʻene mate fakafokifaá.

Lolotonga ʻeku fakahoko e ngaahi ouaú kia ʻOlokā he temipalé, naʻe toutou hū mai ki hoku ʻatamaí ha foʻi lea ʻe taha: misiona. Ka naʻá ku puputuʻu—ne u femoʻuekina hono tauhi toko taha pē ha fānau ʻe toko tolu, pea he ʻikai lava ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau.

Naʻe toki hoko mai e talí hili ha ngaahi māhina mei ai. ʻI ha ʻaho ʻe taha ne talamai ʻe hoku kāinga ko Lenisoú kuo mālōlō e faʻē ʻa ʻOlokaá, mo e tokoua ʻeku faʻeé ko ʻĀnita. Fakafokifā pē kuó u manatuʻi ne ʻosi kakato ʻeku fai e ngāue fakatemipalé kia ʻOlokā ʻi ha ʻaho Tūsite, pea mālōlō ʻene faʻeé he Falaite ko iá. Ne u ongoʻi māfana moʻoni naʻe ueʻi au ke u ongoʻi ʻoku vēkeveke ʻa ʻOlokā ke maʻu hono ngaahi ouau fakatemipalé kae lava ke ne talitali mo akoʻi ʻene faʻeé ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. Mahalo ko e misiona ia ʻa ʻOlokaá.

Ka naʻe ʻi ai haku misiona ke tokoniʻi foki ʻeku ongomātuʻá. Ne u feinga ke talanoa mo kinaua ʻo kau ki he Siasí ʻi ha ngaahi taimi kehekehe, ka naʻe ʻikai pē ke na mahuʻingaʻia ai. Ko ia, hili e mālōlō ʻeku faʻeé mo ʻeku tamaí, ne u fai e ngāue fakatemipalé maʻanaua he vave tahá ne u lavá.

ʻI he sila ʻeku ongomātuʻá, naʻe tā vave hoku mafú peá u loʻimataʻia he ʻofa kiate kinauá. Ne u sila leva ki heʻeku ongomātuʻá. Naʻe ʻikai lava ke taʻofi ʻeku fakakaukau ki heʻeku faʻeé pea ne u loto ke u fāʻofua ki he fefine naʻá ne fakafofongaʻi iá. Ne u fakamālō ange heʻene fakafofongaʻi ʻeku faʻeé. Naʻe tangi foki mo e fefiné peá ne fakamālō mai he meʻa kuó ne aʻusiá. Neongo ʻoku ʻikai ke ma maheni, ka naʻe hangē ia ne ma kau ki ha fāmili pē ʻe tahá.

Naʻe silaʻi leva ʻeku ongomātuʻá ki heʻena takitaha ongomātuʻa, pea silaʻi leva ʻa ʻOlokā, ʻa ē ne u fakafofongaʻi ʻi he ouaú, ki heʻene ongomātuʻá, ʻeku faʻētangata ko Melinó pea mo e tokoua ʻeku faʻeé ko ʻĀnita.

Ko e taimi kotoa pē ʻoku ou manatu ai ki he ngaahi aʻusia ko iá, ʻoku ou maʻu ha ongoʻi loto māfana moʻoni. ʻOku ou fakakaukau kia ʻOlokā, pea ʻoku ou fakatauange pē ʻokú ne fakakakato hono misioná mei he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí. ʻOku tuʻunga ʻi he ngaahi ouau ʻo e temipalé, ʻa e ʻikai ko au tokotaha pē ʻi hoku fāmilí ʻoku kau ki he Siasí. ʻOku ou tui naʻe tali ʻe heʻeku ongomātuʻá e ngaahi ouau ne fakahoko maʻanauá. ʻOku fonu hoku lotó ʻi he fiefia mo e fakafetaʻi ki he ʻEikí he malava ke u fokotuʻu ha fāmili taʻengata ʻo fakafou he ngaahi tāpuaki ʻo Hono temipale māʻoniʻoní.